Vlasnik građevinsko trgovačkog obrta postavio je upit vezano za promjenu načina oporezivanja odnosno prijelaza sa oporezivanja porezom na dobit na oporezivanje porezom na dohodak. Prema upitu, obrt je sa 1. siječnjem 2008. prešao na oporezivanje porezom na dohodak zbog ispunjavanja zakonom propisanog uvjeta i to ukupnog prometa u 2007. godini. U upitu se navodi da je tijekom 2009. godine promet pao na četvrtinu prometa iz godine po kojoj je obrt morao prijeći na oporezivanje porezom na dobit. Obrt ne može više podnijeti obveze plaćanja po fakturiranoj realizaciji u današnjim uvjetima kada nema posla u građevinskoj djelatnosti, sukladno upitu, i kada je naplata potpuno neizvjesna. U upitu je istaknuto da su neto neplaćena potraživanja gotovo jednaka neto neplaćenim potraživanjima na dan 31.prosinca 2007. kada je promet bio četiri puta veći nego u 2009. godini. stoga podnositelj upita traži da od 1. siječnja 2010. promijeni način oporezivanja odnosno da se vrati u sustav poreza na dohodak kako bi mogao održati obrt i ne otpuštati radnike.
Temeljem navedenog, u nastavku odgovaramo.
Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06., dalje: Zakon) u članku 2. stavku 1. propisuje da je porezni obveznik trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.
Sukladno članku 2. stavku 3. zakona porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.
Odredbom članka 2. stavka 4. zakona porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili
2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna, ili
3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili
4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
Člankom 29. stavkom 4. Zakona propisano je da porezno razdoblje i obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga , prema propisima o računovodstvu za poduzetnike fizičke osobe iz članka 2. stavka 3. i 4. Zakona, počinje od početka poreznog razdoblja koje slijedi nakon poreznog razdoblja u kojemu su ispunjeni propisani uvjeti. Obveze prestaju završetkom poslovne godine za koju porezna uprava donese rješenje o prestanku obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga po propisima o računovodstvu, ali ne prije isteka roka od 5 godina. U opravdanim slučajevima taj rok može biti i kraći.
Temeljem navedenog, utvrđivanje elemenata da li je pad prometa opravdani razlog radi kojeg je potrebno donijeti rješenje o prestanku obveze vođenja poslovnih knjiga, prema propisima o računovodstvu prije isteka roka od 5 godina, u nadležnosti je ispostave Porezne uprave koje će takve elemente utvrditi na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i vjerodostojnih isprava odnosno takvi elementi i njihova pravna i činjenična utemeljenost mogu se utvrditi u postupku poreznog nadzora.
Međutim napominjemo da je svaki zahtjev za prijelaz sa poreza na dobit na porez na dohodak prije isteka zakonskog roka od 5 godina potrebno pojedinačno analizirati i utvrditi činjenično stanje, a radi utvrđivanja opravdanosti promjene načina oporezivanja, kao i radi sprječavanja namjernog odnosno nenamjernog izbjegavanja plaćanja poreza na dobit odnosno poreza na dohodak kroz promjene načina oporezivanja u poreznim razdobljima koja su kraća od zakonski propisanog roka od 5 godina. Isto tako, potrebno je voditi računa i o ispunjavanju drugih zakonski propisanih uvjeta za prijelaz sa poreza na dohodak na porez na dobit kao što je vrijednost dugotrajne imovine i broj radnika, te o pravilnom unosu podataka iz bilance u Knjigu primitaka i izdataka u prvoj godini utvrđivanja dohotka.
