Promjena načina oporezivanja
Datum: 14.03.2017, Utorak
Klasa: 410-01/17-01/288
Davatelj: Porezna uprava
Primili smo upit poreznog obveznika vezano za promjenu načina oporezivanja fizičke osobe - obrtnika. Naime, porezni obveznik je do 31.12.2015. bio obveznik poreza na dobit, a od 1. siječnja 2016. godine postao je obveznik poreza na dohodak. Pri prelasku s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka porezni obveznik je iskazao u Knjizi primitaka i izdataka određene stavke iz bilance kako je propisano Pravilnikom o porezu na dohodak. Ukupni iznos svih primitaka, uključujući i korektivne stavke, iznosi preko 3.000.000,00 kn, ali bez korektivnih iznosa primitci su manji od propisanog iznosa za promjenu načina oporezivanja sa dohotka na dobit. Porezni obveznik postavlja upit u vezi utvrđivanja iznosa ukupnih primitaka i ponovnog prelaska „po sili zakona“ na utvrđivanje poreza na dobit, odnosno ulazi li u iznos ukupnih primitaka i iznos korektivnih stavki koje se moraju knjižiti sukladno Pravilniku o porezu na dohodak zbog prethodnog prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka. U nastavku dostavljamo odgovor.
Sukladno članku 2. stavku 4. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16; dalje u tekstu: Zakon) porezni obveznik je i fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta:
- u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak veći od 400.000,00 kuna
- ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna
- u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
Porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.
Prema članku 3. stavku 2. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15 i 1/17; dalje u tekstu: Pravilnik) fizička osoba koja je ispunila uvjet iz članka 2. stavka 4. točke 1. Zakona ili dva od tri navedena uvjeta iz stavka 4. točke 2. istog članka Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja tekuće godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije dvadeset dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine (od 1. siječnja 2018. godine propisani rok je petnaest dana od isteka poreznog razdoblja). Nadalje, prema članku 29. stavku 4. Zakona o porezu na dobit porezno razdoblje, obveza plaćanja poreza na dobit i vođenje poslovnih knjiga, prema propisima o računovodstvu za poduzetnike fizičke osobe iz članka 2. stavka 3. i 4. toga Zakona, počinje od početka poreznog razdoblja koje slijedi nakon poreznog razdoblja u kojemu su ispunjeni propisani uvjeti. Obveze prestaju završetkom poslovne godine za koju Porezna uprava donese rješenje o prestanku obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga po propisima o računovodstvu, ali ne prije isteka roka od 3 godine. U opravdanim slučajevima taj rok može biti i kraći.
Nadalje, člankom 31. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16) propisano je što se smatra primicima po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Sukladno navedenom članku primici od samostalne djelatnosti su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju, a vrijednost istih se utvrđuje prema njihovoj tržišnoj vrijednosti. Nadalje, poslovnim primicima smatraju se i primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, kao i primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije djelatnosti. Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja financijske imovine, te manjkovi dobara u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zaračunati prilikom nabave dobara za koja je utvrđen manjak. Poslovnim primicima smatraju se i primici po osnovi kamata iz članka 65. Zakona o porezu na dohodak ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika. Iznimno od članka 31. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak, poslovni primitci poreznog razdoblja po osnovi državnih pomoći, poticaja i potpora namijenjenih za nabavu dugotrajne imovine koja podliježe amortizaciji, uključuju se u poreznu osnovicu u iznosima evidentiranih izdataka nastalih temeljem amortizacije te dugotrajne imovine u istom poreznom razdoblju. Nadalje, člankom 34. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne Novine, br. 10/17) detaljnije se propisuje što se smatra poslovnom primicima iz članka 31. Zakona o porezu na dohodak.
Vezano za prelazak s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, člankom 42. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da pri istom, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, porezni obveznik mora u Knjizi primitaka i izdataka iskazati određene pozicije iz bilance i to vezano za pozicije primitaka u Knjizi primitaka i izdataka slijedeće stavke iz bilance: iznos obveza po osnovi nabave dobara i usluga, iznos obveza za primljene predujmove za dobra i usluge, iznos obveza za obračunane, a neisplaćene plaće, iznos pasivnih vremenskih razgraničenja, iznos dugoročnih rezerviranja i iznos obveza po osnovi poreza osim PDV-a. Navedene stavke knjiže se zbog prelaska sa poreza na dobit na porez na dohodak i rezultat su poslovnih aktivnosti u prethodnom poreznom razdoblju, a ne u poreznom razdoblju u kojem je porezni obveznik – obveznik utvrđivanja poreza na dohodak.
Slijedom svega prethodno navedenog ukupni iznos primitaka po osnovi samostalne djelatnosti čini zbroj svih primitaka ostvaren u poreznom razdoblju sukladno članku 31. Zakona o porezu na dohodak i članka 34. Pravilnika o porezu na dohodak te se za utvrđivanje ukupnog iznosa primitaka poreznog razdoblja koji je relevantan za primjenu članka 2. stavka 4. Zakona o porezu na dobit, odnosno utvrđivanje iznosa za ponovni prelazak na utvrđivanje poreza na dobit, ne uzimaju u obzir iznosi iskazani u Knjizi primitaka i izdataka temeljem članka 42. Pravilnika o porezu na dohodak (korektivne stavke).
Povratak na mišljenja