Porezni obveznik iz dostavnog popisa elektroničkom poštom dostavio nam je upit o prodaji dobara na daljinu i primjeni posebnog postupka oporezivanja od 1. srpnja 2021. U upitu se navodi da je porezni obveznik platforma za e-trgovinu putem video i prijenosa uživo, da je posrednik, da nema dobra na zalihi, da dobavljači iz Europske unije i Kine obavljaju isporuke, a krajnji kupac snosi ukupni trošak. Nadalje, navodi se da porezni obveznik izlazi na tržište 1. rujna te su postavljena sljedeća pitanja:
1. Možemo li dobrovoljno koristiti IOSS sustav neovisno o tome jesmo li prešli prag od 77.000,00 kuna za prodaju unutar Europske unije?
2. Prilikom prijave u IOSS sustav, koju točno opciju trebamo izabrati? Dostupne opcije su OSS Union Scheme, OSS Non-union Scheme, OSS Import Scheme i OSS Intermediary in Import Scheme.
3. Moramo li imati različiti IOSS broj za dobavljače iz trećih zemalja i za dobavljače unutar Europske unije?
4. Je li moguće naknadu za „sortiranje“ Hrvatske pošte ukalkulirati u cijenu i izbjeći da kupac plati ukupnu cijenu proizvoda (nabavna cijena + marža + prijevoz + PDV) te po primitku dobara još naknadu za „sortiranje“?
5. Vrijede li za dobra iznad 1.135,00 kuna standardna pravila?
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
1. Prema odredbama članka 26.a stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) porezni obveznik može od prve isporuke dobara na daljinu unutar Europske unije, dakle prije prelaska praga od 77.000,00 kuna, odabrati da je mjesto isporuke za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije mjesto gdje završava prijevoz dobara kupcu te o istom nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnosi pisanu izjavu, što ga obvezuje na razdoblje od dvije kalendarske godine.
Taj porezni obveznik može odabrati primjenu Posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje (u daljnjem tekstu: OSS (One Stop Shop)).
Odredbe članka 26.a Zakona o PDV-u kojima je propisan prag od 77.000,00 kuna ne odnose se na prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja te nisu uvjet za primjenu Posebnog postupka oporezivanja za prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih područja ili trećih zemalja (u daljnjem tekstu: IOSS (Import One Stop Shop)).
2. Na pitanje o tome koju je od dostupnih opcija potrebno odabrati ne možemo odgovoriti jednoznačno, obzirom da isto ovisi o tome kreće li prijevoz dobara iz druge države članice ili iz treće zemlje te o načinu poslovanja i ugovornim odnosima između platforme i dobavljača.
Prema tome, OSS se primjenjuje kod isporuka dobara koja se prevoze iz jedne u drugu državu članicu kupcu, dok se IOSS primjenjuje na dobra u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kuna koja se prevoze iz trećih zemalja kupcu u Europskoj uniji.
Člankom 7.b Zakona o PDV-u propisano je da se elektroničko sučelje, odnosno platforma smatra isporučiteljem kada omogućuje prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih zemalja u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kuna.
Prema odredbama članka 5.b Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 pojam „omogućuje” znači upotrebu platforme kako bi se kupcu i dobavljaču koji nudi dobra na prodaju upotrebom platforme omogućila uspostava kontakta koji rezultira isporukom dobara upotrebom te platforme. Međutim, porezni obveznik ne omogućuje isporuku dobara ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
- taj porezni obveznik ni izravno ni neizravno ne određuje nijedan od uvjeta pod kojima se obavlja isporuka,
- taj porezni obveznik niti izravno niti neizravno ne sudjeluje u odobravanju terećenja kupca u odnosu na izvršenu uplatu,
- taj porezni obveznik ni izravno ni neizravno ne sudjeluje u naručivanju ili dostavi dobara.
Nadalje, platforma se ne smatra isporučiteljem ako obavlja samo jedno od sljedećeg:
- obradu plaćanja koja se odnose na isporuku dobara,
- navođenje ili oglašavanje dobara,
- preusmjeravanje ili prijenos kupaca na druge platforme gdje se dobra nude na prodaju bez ikakvog daljnjeg sudjelovanja u isporuci.
Slijedom navedenog, platforma sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se prijaviti za primjenu IOSS-a, odnosno u sustavu odabrati opciju „OSS Import Scheme“, ako se smatra isporučiteljem koji omogućuje prodaju dobara na daljinu uvezenih iz trećih zemalja u pošiljkama vrijednosti do 1.135,00 kuna.
Ako se platforma ne smatra isporučiteljem, može biti posrednik, odnosno osoba sa sjedištem u Europskoj uniji koju imenuje porezni obveznik koji prodaje dobra na daljinu uvezena iz trećih područja ili trećih zemalja kao osobu odgovornu za plaćanje PDV-a i za ispunjavanje obveza u vezi s IOSS-om u ime i za račun poreznog obveznika. U tom slučaju platforma se može prijaviti za primjenu IOSS-a te u sustavu odabrati opciju „OSS Intermediary in Import Scheme“.
Nadalje, prema odredbama članka 7.b Zakona o PDV-u za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, platforma se ne smatra isporučiteljem kada omogućuje isporuku dobara na daljinu unutar Europske unije od strane poreznog obveznika koji ima sjedište u Europskoj uniji.
Stoga se platforma ne smatra isporučiteljem za isporuku dobara od strane dobavljača iz Europske unije, ako se dobra prevoze iz jedne u drugu državu članicu, te se za takvu prodaju dobara na daljinu dobavljač iz Europske unije može prijaviti za primjenu OSS u državi članici svog sjedišta (opcija „OSS Union Scheme“).
Međutim, prema odredbama članka 83. stavka 8. Zakona o PDV-u, ako porezni obveznik, putem uporabe platforme, kupcu unutar Europske unije omogućuje isporuku dobara ili usluga, dužan je voditi evidenciju o tim isporukama. Ta evidencija mora biti dovoljno detaljna kako bi se poreznim tijelima država članica u kojima su te isporuke oporezive omogućilo da provjere je li PDV pravilno obračunan.
3. Poreznom obvezniku koji se prijavi za primjenu IOSS-a Porezna uprava dodjeljuje pojedinačni identifikacijski broj za primjenu posebnog postupka oporezivanja (IOSS identifikacijski broj) o čemu ga obavještava elektroničkim putem.
Posredniku koji se prijavi za primjenu IOSS-a Porezna uprava dodjeljuje pojedinačni identifikacijski broj za primjenu posebnog postupka oporezivanja (IOSS identifikacijski broj) te pojedinačni identifikacijski broj za primjenu IOSS-a u odnosu na svakog poreznog obveznika za kojeg je imenovan.
4. Naknade koje zaračunava Hrvatska pošta nisu propisane Zakonom o PDV-u te isto nije u nadležnosti Porezne uprave.
5. Za uvoz dobara u pošiljkama vrijednosti veće od 1.135,00 kuna nije moguće primijeniti IOSS te se u tom slučaju primjenjuju redovna pravila iz nadležnosti Carinske uprave.
