Primili smo upit poreznog obveznika koji je u prijavi poreza na dobit za 2013. godinu iskazao umanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti, a koji sada planira provesti statusnu promjenu pripajanja drugom tuzemnom društvo. U dostavljenom upitu se postavlja pitanje, trebali li društvo koje je reinvestiralo dobit ili društvo koje je njegov pravni slijednik u ovom postupku povećati osnovicu poreza na dobit prethodno reinvestiranom dobiti. Temeljem navedenoga u nastavku dostavljamo odgovor.
Porezna olakšica za reinvestiranu dobit uvedena je u sustav poreza na dobit Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 22/12) i primjenjuje se od prijave poreza na dobit za 2012. godinu. Međutim, tijekom 2014. godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 143/14), propisane su izmjene u uvjetima i načinu korištenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit te su pored uvjeta koji su se primjenjivali u razdoblju od 2012. do 2014. godine i koji se i dalje primjenjuju, propisna dva nova uvjeta, a to su: obveza investiranja u dugotrajnu imovinu koja mora zadovoljiti određene kriterije i obveza zadržavanja postojećih radnih mjesta. Dakle, odredbe o očuvanju temeljnog kapitala se nisu mijenjale od 2012. godine odnosno od uvođenja porezne olakšice za reinvestiranu dobit.
Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14 i 50/16) porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona. Porezna osnovica se prema članku 6. stavku 1. točki 6. toga Zakona može umanjiti za reinvestiranu dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora.
Člankom 12.a stavkom 9. Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14 i 137/15) propisano je kako se umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće priznati ako porezni obveznik naknadno:
1. smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti i izvrši isplate članovima društva i/ili ako se smanjenje temeljnog kapitala izvrši radi povećanja ili smanjenja drugih stavki kapitala i rezervi koje u budućim poreznim razdobljima omogućavaju isplatu dobiti, ili
2. smanji broj radnih mjesta prije isteka roka iz članka 6. stavka 7. Zakona.
U konkretnom slučaju iz upita na poreznog obveznika se ne primjenjuju odredbe članka 12.a stavka 9. točke 2. Pravilnika o porezu na dobit stoga što se u razdoblju kada je porezni obveznik izvršio reinvestiranje dobit prema članku 6. stavku 1. točki 6. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12) osnovica poreza na dobit mogla umanjiti za iznos reinvestirane dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog odnosno financijskog nebankarskog sektora. Sukladno stavku 5. toga članka Zakona, reinvestirana dobit utvrđivala se kao ostvarena dobit poreznog razdoblja kojom se u svrhe investiranja i razvoja povećava temeljni kapital sukladno posebnim propisima.
Sukladno članku 19. stavku 2. i stavku 4. Zakona o porezu na dobit, pripajanje je transakcija kojom nestaju, bez postupka likvidacije, jedno ili više društava (u daljnjem tekstu: preneseno društvo) prijenosom sve imovine i obveza na drugo postojeće društvo (u daljnjem tekstu: društvo preuzimatelj), u skladu s propisima koji uređuju to područje. Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz porezno pravnog odnosa preuzima pravni sljednik.
Nadalje, člankom 12.a stavkom 10. Pravilnika o porezu na dobit, propisano je da se odredbe iz stavka 9. tog članka Pravilnika primjenjuju ako naknadno dođe do smanjenja temeljnog kapitala i u slučaju nastanka promjena iz članka 18. i 19. Zakona i/ili u slučaju promjene strukture vlasništva. Porezni obveznik koji je izvršio reinvestiranje i njegov pravni slijednik, obvezni su Poreznoj upravi dostaviti obavijest o smanjenju temeljnog kapitala i to najkasnije do podnošenja prijave poreza na dobit za porezno razdoblje u kojem je izvršeno smanjenje temeljnoga kapitala.
Stoga se umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit neće priznati ako porezni obveznik naknadno smanji temeljni kapital koji je povećan reinvestiranom dobiti neovisno o iznosu i razlogu smanjenja. Navedeno se na istovjetan način odnosi i na pravnog slijednika društva ukoliko dođe do statusne promjene kao i na novog vlasnika društva obzirom da smanjenja kapitala i isplate dobiti utječu na porezne obveze vlasnika društva odnosno dioničara ili člana društva.
Slijedom navedenoga, kod prenesenog društava koje je prethodno izvršilo reinvestiranje dobiti, pripajanje drugom društvu neće dovesti do nepriznavanja prava na reinvestiranu dobit ukoliko u tom postupku ne dođe do smanjenja temeljnog kapitala. Stoga, ukoliko porezni obveznik želi zadržati stečeno pravo s osnove reinvestirane dobiti, dužan je postupak pripajanja uzimajući u obzir posebne propise provesti prijenosom ukupnog iznosa temeljnog kapitala, pri čemu iznos temeljnog kapitala treba biti iskazan u visini temeljnog kapitala utvrđenog na dan upisa povećanja temeljnog kapitala reinvestiranom dobiti na nadležnom sudu i uvećanog za možebitna naknadna povećanja temeljnog kapitala. Tako utvrđeni iznos temeljnog kapitala prenesenog društva na dan pripajanja uvećan za iznos temeljnog kapitala društva stjecatelja utvrđenog na dan pripajanja, treba biti iskazan kod društva stjecatelja nakon provedenog postupka pripajanja. Svako naknadno smanjenje temeljnog kapitala kod društva stjecatelja neovisno o iznosu ili razlozima smanjenja dovodi do primjene članka 12.a stavka 9. odnosno stavka 10. Pravilnika.
