Društvo »K.« Inženjering d.d. postavilo je upit da li za potrebe primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja račun ispostavljen od strane odvjetničkog ureda iz Mostara treba tretirati kao račun fizičke ili kao račun pravne osobe, odnosno da li je točno, da ukoliko račun tretiraju kao račun pravne osobe, nije potreban ovjereni obrazac »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u RH«.
Drugo pitanje odnosi se na primjenu Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između RH i Makedonije, kada fizička osoba s kojom su potpisali ugovor o djelu trebala ovjeriti hrvatski obrazac »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u RH«. Umjesto obrasca, koju prema navodima te osobe nisu htjeli ovjeriti u poreznoj upravi Makedonije, fizička osoba je dostavila potvrdu o rezidentnosti na makedonskom i engleskom jeziku s obrazloženjem da se isti podaci navedeni u točci IX našeg obrasca nalaze i na potvrdi o rezidentnosti.
Što se tretmana odvjetničkih usluga tiče, potrebno je naglasiti da je između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Nar. nov. – međ. ug., br. 2/05.) koji u članku 14. uređuje »samostalnu djelatnost« pod kojom se smatraju profesionalne djelatnosti te samostalne djelatnosti liječnika, pravnika, inženjera, arhitekata, zubara i knjigovođa, te pravo oporezivanja takvih djelatnosti u prvom redu ima država rezidentnosti. Izuzetno, ako bi u konkretnom slučaju odvjetnik imao u Hrvatskoj stalno sjedište koje mu redovito stoji na raspolaganju za obavljanje njegove djelatnosti, ili ako boravi u razdoblju ili razdobljima koja prelaze 183 dana u bilo kojem dvanaestomjesečnom razdoblju koje počinje ili završava u predmetnoj poreznoj godini, pravo oporezivanja ima Hrvatska. Da li će se račun tretirati kao račun fizičke ili kao račun pravne osobe, potrebno je procjenjivati prema pravu države čiji je odvjetnik rezident, odnosno na koji je način tretiran u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se radi o fizičkoj osobi, prema Pravilniku o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.) prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca iz članka 80. stavak 4. Ukoliko se stvarna situacija ne može podvesti pod postojeće obrasce (jer u konkretnom slučaju odvjetnik iz BiH niti zakonski ne može obavljati djelatnost zastupanja pred sudom u RH) smatramo da potvrda o rezidentnosti, koja je po svojoj prirodi generalna potvrda, može doći u obzir jer je i u članku 1. citiranog Ugovora definirano da se Ugovor primjenjuje na osobe koje su rezidenti jedne ili obiju država ugovornica.
Ukoliko se radi o pravnoj osobi, prava iz Ugovora ostvaruju se primjenom članka 51. stavak 3. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. i 133/07.) ili potvrdom o rezidentnosti prema članku 51. stavak 4. istog Pravilnika.
Na drugo postavljeno pitanje također smatramo bi predočenje potvrde o rezidentnosti i u slučaju fizičke osobe pružatelja usluge, koja bi sadržajno odgovarala rubrici IX Obrasca »Zahtjeva za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u RH«, bilo prihvatljivo u slučajevima kada nadležno tijelo druge države odbija ovjeriti hrvatski obrazac, kako temeljna podjela prava oporezivanja iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ne bi došla u pitanje i kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje.
