Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog (dalje: koncertna dvorana) dostavila nam je dopis u kojem navode da su kao ustanova iz kulture razvrstani u djelatnost NKD oznake 9004 – rad umjetničkih objekata. Osnivač Koncertne dvorane je Grad Zagreb, a financira se cca 80 - 85% iz gradskog proračuna (plaće, materijalni troškovi, tekuće i investicijsko održavanje, nabava opreme, sredstva za programsku djelatnost i sl.), povremeno ostvaruje prihode iz namjenskih sredstava Ministarstva kulture za glazbeni program, a ostatak sredstava ostvaruju iz vlastitih prihoda. Navode da u skladu s Programom javnih potreba u kulturi Grada Zagreba Koncertna dvorana ima obvezu omogućiti bez naknada održavanje koncerata, pokusa, proba i sl. brojnim ustanovama - primjerice Zagrebačkoj filharmoniji. Koncertnoj direkciji Zagreb, Hrvatskoj radioteleviziji, Hrvatskoj glazbenoj mladeži, te Gradu i Gradskim uredima za njihove potrebe. Radi se o korištenju prostora velike dvorane za 120 koncerata, za 238 pokusa, te male dvorane za 107 priredbi i koncerata te 242 pokusa godišnje. Do sada su krajem godine navedenim ustanovama i osnivaču Gradu Zagrebu slali izviješća o održanim programima s tog naslova i ispostavljali tzv. gratis račune sa iznosom ukupne, usluge za održane termine koje su koristili. Obzirom da je to, kako navode, za Koncertnu dvoranu veliki trošak, a za redovne potrebe nisu financirani u cijelosti, dužni su ostvariti dodatni prihod i utrošiti ga samo za namjene za koje su osnovani, dakle, za kulturu.
Uz pitanje jesu li za ove termine koje ne naplaćuju, već su ih obvezni obaviti bez naknade i u svezi s tim utrošiti vlastita sredstva, obvezni obračunati porez na dodanu vrijednost, postavili su i druga pitanja o poreznom statusu određenih usluga na koja odgovaramo u nastavku.
1. Postavljeno je pitanje je li Koncertna dvorana obveznik poreza na dodanu vrijednost za besplatni najam poslovnog prostora (koncertnih dvorana) koji su Odlukom Grada Zagreba dužni dati određenim ustanovama i trgovačkim društvima, a čija bi vrijednost da se ta usluga naplaćuje bila veća od 85.000,00 kn?
Prema odredbi članka 2. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. – 94/09.) porez na dodanu vrijednost plaća se na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koja poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti. Poduzetnikom sa prema čanku 2. stavak 3, Zakona i članka 27. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 149/09.) smatra pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Osoba koja ispunjava sva tri uvjeta istodobno, poduzetnik je u smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Pri tome nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka odnosno dobiti, kako je propisano odredbom članka 28. stavak 1. Pravilnika. Odredbom članka 11. stavak 1. točka m) i stavak 2. istog članka Zakona propisano je da su plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođena usluge U kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara javnih ustanova u kulturi ili drugih organizacija u kulturi koje se takvima smatraju prema propisima Republike Hrvatske i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, orkestara i drugih glazbeno-scenskih te konzervatorskih i restauratorskih ustanova, ustanova za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija i samostalnih umjetnika, pod uvjetom da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.
Iznimno, poduzetnici iz članka 11. stavka 1. točke m) Zakona mogu odlučiti hoće li s isporukama dobara i usluga koje obavljaju postupati kao s oporezivim isporukama o čemu su dužni u pisanom obliku izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave, kako je propisano odredbom članka 74. stavak 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
Odredbom članka 74. stavak 1. Pravilnika propisano je da su plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene usluge u kulturi i a njima usko povezane isporuke dobara javnih ustanova u kulturi ili drugih organizacija u kulturi koja djeluju u javnom interesu, između ostalih kazališta, orkestara i drugih glazbeno-scenskih ustanova, umjetničkih organizacija, te samostalnih umjetnika uz uvjet da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti. Umjetničkim organizacijama smatraju se umjetničke organizacije upisane u Registar umjetničkih organizacija pri Ministarstvu kulture.
Nadalje, odredbom članka 74. stavak 4. Pravilnika propisano je da se uslugama i isporukama iz stavka 1. toga članka ne smatraju usluge i isporuke dobara koje ustanove i druge organizacije za trajnu naobrazbu i kulturu obavljaju kao komercijalne programe (razni tečajevi, radionice i slično).
U skladu sa zakonskim odredbama ako javne ustanove u kulturi ili druge organizacije uz isporuke oslobođene poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza obavljaju i isporuke koje nisu oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, tada za te isporuke postaju obveznici poreza nadodanu vrijednost sa pravom na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na te oporezive isporuke.
Prema odredbi članka 9. stavak 6. Pravilnika isporuka u općenitom smislu postoji u slučaja kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vrijednost. Ovo vrijedi i za protuisporuku, to jest naknadu. Naknada može biti u obliku novca ili u obliku protuisporuka dobara i usluga. Slijedom navedenih zakonskih odredbi naše je mišljenje da se u smislu odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost iznajmljivanje koncertnih dvorana kao, takvo ne smatra uslugama u kulturi koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, pa ni s njima usko povezanom isporukom dobara javnih ustanova u kulturi ili drugih organizacija u kulturi koje djeluju u javnom interesu, a koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost kao što su, primjerice, kulturne usluge koje obavljaju kazališta, orkestri i druga glazbeno-scenske ustanove, umjetničke organizacije te samostalni umjetnici koji djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih djelatnosti. Međutim, potrebno je posebno razmotriti obveze Koncertne dvorane u skladu s Programom javnih potreba u kulturi, prema terminima korištenja za Izvršavanje Programa javnih potreba u kulturi, prema Gradu Zagrebu, osnivaču i vlasniku ustanova Koncertna dvorana. Iz spisa predmeta razvidno je da je, na temelju članka 78. stavak 3. Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 78/93.) i ovlasti Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture i prosvjete donijelo rješenje Kl. oznaka 023-03/94-01-82, ur.broj: 532-03-3/3-84-01 od 10. veljače 1994. kojim se na Grad Zagreb prenose osnivačka prava nad brojnim ustanovama kulture, među kojima je i Koncertna dvorana. Danom prijenosa osnivačkih prava Grad Zagreb preuzeo je sva prava i obveze osnivača u odnosu na tu ustanovu utvrđene zakonom.
Prema dostavljenom nam Rješenju Okružnog privrednog suda u Zagrebu Us-290-71-3 od 02.06.1971. godine osnivač ustanove Koncertna dvorana je Skupština grada Zagreba. Istim Rješenjem utvrđene su djelatnosti i zadaci kojima će se ustanova baviti
- da u koncertnoj dvorani organizira održavanje koncertnih, glazbeno-scenskih, estradno-zabavnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi,
- da surađuje s radnim i drugim organizacijama u organiziranju festivalskih, reprezentativnih i svečanih priredbi, kongresa i takvih društvenih manifestacija koje su od interesa za kulturni i društveni život u Gradu Zagrebu i za čije održavanje je koncertna dvorana prikladna a obzirom na prostor, tehničku opremljenost i reprezentativni karakter,
- da u svrhu potpunijeg korištenja iznajmljuje koncertnu dvoranu i drugim organizatorima priredbi, radi održavanja onih oblika djelatnosti koji nisu u suprotnosti sa zadacima i programima ustanove,
- da pruže tehničke, reklamne i propagandne usluge u vezi s korištenjem koncertne dvorane.
U Rješenju se navode sporedne djelatnosti koje ustanova može obavljati te da je posebni zadatak ustanove da Zagrebačkoj filharmoniji osigura upotrebu koncertne dvorane za obavljanje njezine osnovne djelatnosti uz najpovoljnije moguće financijske i druge uvjete, te prioritet upotrebe iste.
Nadalje, Zaključkom o kriterijima korištenja vlastitih prihoda javnih gradskih ustanova u kulturi za 2010. (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 4 Od 1. ožujka 2010.) utvrđeni su kriteriji za korištenje vlastitih prihoda javnih ustanova u kulturi kojima je osnivač ili vlasnik Grad Zagreb, a koja ustanove mogu koristiti za podmirivanje rashoda poslovanja i za razvoj djelatnosti ustanove, u skladu s financijskim planom ustanova za namjene za koje ustanovi nisu osigurana sredstva u Proračunu Grada Zagreba za 2010. ili za podmirivanje određenih izdataka za koje nisu u potpunost osigurana sredstva u Proračunu grada Zagreba za 2010. godinu.
Slijedom iznesenog mišljenja smo da se, u slučaju davanja na raspolaganje koncertnih dvorana koje nisu u poslovnim knjigama Koncertne dvorane i ona a tim dvoranama u odrađenim terminima ne može samostalno raspolagati. Jer Grad Zagreb uvjetuje njihovo davanje na raspolaganje u skladu s Programom javnih potreba u kulturi prema terminima korištenja za izvršavanja Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba, radi o isporuci oslobođenoj plaćanja poreza na dodanu vrijednost u smislu odredbi članka 11. stavak 1. točka m) i stavak 2. Istog članka Zakona i članka 74. stavak 4. Pravilnika.
Prema tome, Koncertna dvorana postaje obveznik poreza na dodanu vrijednost ako, sukladno odredbi članka 22. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ostvari godišnju vrijednost oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga iz članka 2. stavka 1. točke 1. Zakona, nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su prema članku 11.i 11a. oslobođene poraza, koja je veća od 85.000,00 kuna i obvezna je upisati se u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost prema odredbama članka 40. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
2. U dopisu se navodi da Koncertna dvorana u slučaju iznajmljivanja velike ili male dvorane i sl. za održavanje kulturnih priredbi, koncerata i sl. sklapa ugovor s organizatorom, koji daje nalog za izradu ulaznica. utvrdi se terminski list i Koncertna dvorana prodaje ulaznice. Koncertna dvorana organizatoru pruža potpunu uslugu od prodaje karata, preko obveze informiranja u javnim glasilima na stranicama dnevnih događanja, organizacije same priredbe (tehnika, rasvjeta, ton, čišćenje) pa sva do inspicijenta bez kojeg organizator ne može pristupiti na pozornicu. Za obavljenu uslugu u dvorani organizatoru ispostavljaju račun, kao i obračun prodaje ulaznica s blagajne. Prihod od ulaznica pripada organizatoru. Postavljeno je pitanje o obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost u navedenom slučaju.
U opisanom slučaju Koncertna dvorana obvezna je na računu za obavljenu uslugu obračunati porez na dodanu vrijednost člankom 5. stavak 1. Pravilnika propisano je da poduzetnik koji isporuku obavlja u vlastito ime i za vlastiti račun, obračunava i plaća porez na punu naknadu isto kao komisionar koji nastupa u vlastito ime, a za tuđi račun.
Porezni obveznik poreznu osnovicu utvrđuje prema odredbi članka 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojom je propisano da osnovica poreza na dodanu vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost ili poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge. U poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe.
Stoga, ako koncertna dvorana prodaje ulaznice za koncerte u vlastito ime, a za račun organizatora tada porez na dodanu - vrijednost načelno obračunava na punu naknadu za obavljenu isporuku, a ako je riječ o kulturnim događanjima, odnosno uslugama u kulturi iz članka 11. stavak 1. točka m) Zakona ta isporuka je oslobođena poreza na dodanu vrijednost.
Međutim, ako je ugovoreno da Koncertna dvorana na svojoj blagajni prodaje ulaznice u ime i za račun organizatora kulturnog događanja i od njih ne ostvaruje prihod, već sredstva dobivena prodajom ulaznica pripadaju organizatoru, tada je taj iznos za Koncertnu dvoranu prolazna stavka u smislu odredbe članka 64. stavak 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.
3. Koncertna dvorana izrađuje biltene koji, kako navode, prvenstveno služe kao glasilo, tj. kalendar održavanja priredbi i pruža druge usluge, primjerice usluga tonskog studija koje koriste organizatori za snimanja koncerata i sl. Pojedini organizatori žele na stranici pobliže upoznati potencijalnu publiku o koncertu pa na stranici reklamiraju svoj program. Postavljeno pitanje o poreznom statusu tih usluga.
Ako Koncertna dvorana izrađuje biltene koji služe samo kao glasilo (termini održavanja priredbi i sl.), programske knjižice za koncerte u vlastitoj organizaciji (Ciklusi Lisinski subotom, Jazz ciklus, Mladi u Lisinskom i sl.) i daje ih bez ili uz naknadu isti ne podliježu obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Međutim, ako se radi o promidžbenim biltenima i knjižicama iste su oporezive porezom na dodanu vrijednost.
Iznajmljivanje koncertnih dvorana, usluge tonskog studija koje koriste organizatori za snimanje koncerata i sl., osim za namjene opisane u točki 1. ovog mišljenja, smatra se oporezivom isporukom u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
