Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2017. godinu, KLASA: 410-01/18-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/18-1 od 23. travnja 2018. godine, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2018. godinu, KLASA: 410-23/19-16/1, URBROJ: 513-07-21-01-19-1 od 2. svibnja 2019. godinu, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2019. godinu, KLASA: 410-23/19-16/815, URBROJ: 513-07-21-01-20-1 od 25. svibnja 2020. godine, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2020. godinu KLASA: 410-01/21-01/815, URBROJ: 513-07-21-01-21-1 od 17. lipnja 2021. godine, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2021. godinu, KLASA: 410-01/22-01/5, URBROJ: 513-07-21-01-20-1 od 14. ožujka 2022. godine primjenjuje se na odgovarajući i prilagođen način u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. godinu, uvažavajući izmjene propisa koje su stupile na snagu tijekom 2022. godine.
Stoga, u nastavku, po rednim brojevima Obrasca PD i PD-NN navodimo izmjene i dopune koje se uz do dosada objavljene Upute za 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu (u daljnjem tekstu: Uputa) primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. godinu.
Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava
Puni naziv određenih propisa na temelju kojih se, između ostalih, sastavlja prijava poreza na dobit, a koji su izmijenjeni:
Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 114/22)
Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20, 59/20, 1/21 i 156/22)
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 151/22)
Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22 i 156/22)
Opći porezni zakon (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22)
Pravilnik o provedbi Općeg poreznoga zakona (Narodne novine, br. 45/19, 35/20, 43/20, 5 0/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21, 144/21 i 156/22))
Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 139/21)
Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 62/22)
Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, 156/22)
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 148/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22 i 113/22)
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13 – ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 2/18 i 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22 i 133/22)
Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22 i 114/22)
Stečajni zakon (Narodne novine, br. 71/15, 104/17 i 36/22)
Odluka o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (Narodne novine, br. 114/17, 110/18 i 139/22)
EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe
U dijelu Upute kojim se pojašnjava primjena EU popisa nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe mijenja se tekst:
Na popisu koji je Vijeće EU donijelo 5. listopada 2021. godine, koji je u primjeni od 12. listopada 2021. godine, nalaze se: Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Vanuatu.
EU popis kojeg je Vijeće EU usvojilo 24. veljače 2022. godine, a koji je u primjeni od 3. ožujka 2022. godine, sastoji se od sljedećih jurisdikcija: Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Fidži, Guam, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Vanuatu.
Na EU popisu kojeg je Vijeće EU usvojilo 4. listopada 2022. godine, u primjeni od 12. listopada 2022. godine, nalaze se sljedeće jurisdikcije: Američki Djevičanski Otoci, Američka Samoa, Angvila, Bahami, Fidži, Guam, Otoci Turks i Caicos, Palau, Panama, Samoa, Trinidad i Tobago, Vanuatu.
Za porezno razdoblje 2022. godine primjenjuju se tri EU popisa.
II. Porezni obveznici
Na kraju teksta Upute, u dijelu kojim se utvrđuje postupak prijelaza na utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu dodaje se tekst:
Međutim, ako je porezni obveznik fizička osoba koja utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu i prenosi cjelokupnu djelatnost (gospodarsku cjelinu) u trgovačko društvo pri čemu namjerava nastaviti utvrđivati poreznu osnovicu prema novčanom načelu, a ispunjava uvjete iz članka 20. stavka 2. Zakona, nije dužan primijeniti odredbu članka 11.b stavka 8. Pravilnika. Navedeno pravilo se može primijeniti pod istim uvjetima i u slučaju statusnih promjena kod pravnih osoba koje utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom načelu i kada se u iznimnim uvjetima može primijeniti odredba članka 20. stavka 2. Zakona.
III. Porezno razdoblje:
U tekstu Upute točka 3. Statusne promjene mijenja se i glasi:
Postupci statusnih promjena uključuju pripajanje, spajanje ili podjelu društva. Ti postupci se provode bez prethodnog postupka likvidacije u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 121/199, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 i 34/22) jer poslovanje društava ne prestaje, samo nastavlja u novim društvima. Prava i obveze društava koji sudjeluju u tim postupcima su uređena Zakonom o trgovačkim društvima.
Kada je riječ o obvezama poreza na dobit statusne promjene su uređene člancima 19., 20. i člancima 20.a do 20.r Zakona
Prema članku 19. Zakona:
1. spajanje je transakcija kojom prestaju, bez postupka likvidacije, jedno ili više društava prijenosom sve imovine i obveza na novo društvo u skladu s propisima koji uređuju to područje
2. pripajanje je transakcija kojom nestaju, bez postupka likvidacije, jedno ili više društava prijenosom sve imovine i obveza na drugo postojeće društvo u skladu s propisima koji uređuju to područje
3. podjela je transakcija koja obuhvaća razdvajanje i odvajanje
3.1 pri razdvajanju društvo nestaje, bez postupka likvidacije, prijenosom sve imovine i obveza na dva ili više novoosnovanih ili postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje.
3. 2. pri odvajanju društvo prenosi jednu ili više djelatnosti na jedno ili više društava koja se osnivaju ili na jedno ili više postojećih društava u skladu s propisima koji uređuju to područje. Prijenosom djelatnosti se smatra prijenos cjelokupne imovine i obveza koje se pripisuju dijelu društva koje organizacijski čini zasebno poslovanje.
Prema članku 19. stavku 4. Zakona prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih poreznih obveznika iz poreznopravnog odnosa preuzima pravni sljednik.
Preuzimanje prava i obveza iz poreznopravnog odnosa pretpostavlja preuzimanje svih obveza i prava, pa tako i poreznih obveza, podnošenja poreznih prijava, ali i stečenih poreznih olakšica, prava na prijenos poreznog gubitka pod određenim uvjetima, prava na prijenos rezervi pod određenim uvjetima i sl. Navedeno se, za porezne potrebe, primjenjuje i na fizičku osobu obveznika poreza na dobit u slučaju kada unosi samostalnu djelatnost u trgovačko društvo kojemu je osnivač odnosno član društva, dakle kada ne dolazi do prodaje djelatnosti, obzirom da utvrđuje obvezu poreza na dobit i vodi poslovne knjige na isti način kao i trgovačka društva.
Međutim, u nekim situacijama kada je evidentno da se postupak izvršava samo radi izbjegavanja određenih poreznih obveza, a osporavanje određenih prava nije izričito propisano u Zakonu to se može osporiti temeljem članka 5.a Zakona, prema kojemu prava propisana odredbama toga Zakona, koja se osobito odnose na umanjenje porezne osnovice, izuzeća, oslobođenja od plaćanja poreza i poreza po odbitku ili umanjenje porezne obveze, porezni obveznik neće moći koristiti za aranžmane ili niz aranžmana ako se utvrdi da ih je porezni obveznik osnovao radi ostvarivanja, kao glavne svrhe ili jedne od glavnih svrha, navedenih pogodnosti, te kao takvi, s obzirom na sve relevantne činjenice i okolnosti, nisu autentični.
Sukladno članku 20. Zakona u slučaju spajanja, pripajanja ili podjele koje se izvršavaju prema članku 19. Zakona porezni obveznik je dužan prethodno iskazana usklađenja vrijednosti ili procjene imovine uključiti u poreznu osnovicu, osim ako primjenjuje odredbe članka 20.a do 20.r toga Zakona. Ako porezni obveznik nema iskazana usklađenja iz stavka 1. članka 20. Zakona te ako sukladno računovodstvenom propisu nije bio dužan, nije izvršio i ne treba izvršiti određena usklađenja vrijednosti, tada postupci iz članka 19. toga Zakona nemaju utjecaja na oporezivanje. U slučaju kada nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. članka 20. Zakona, porezni obveznik dužan je za svrhe oporezivanja procijeniti imovinu i otkriti skrivene pričuve, a razliku, zajedno s već iskazanim pričuvama, uključiti u poreznu osnovicu, osim ako primjenjuje odredbe članaka 20.a do 20.r ovoga Zakona. Navedeno se primjenjuje na sve obveznike poreza na dobit i neovisno o tome radi li se o jednom ili više prenesenih društava ili društava preuzimatelja, je li riječ samo o rezidentima ili fizičkim osobama obveznicima poreza na dobit.
Prethodno iskazana usklađenja vrijednosti ili procjene imovine koja se uključuje u poreznu osnovicu, odnose se na imovinu za koju se prema Zakonu i Pravilniku o porezu na dobit provođenjem određene statusne promjene smatra kako je došlo do realizacije (udjeli, dionice, revalorizacijske rezerve i sl.) te ne uključuju usklađenja nastala kod poreznog obveznika koja su posljedica obavljanja djelatnosti, odnosno ne odnose se na ispravke vrijednosti potraživanja za isporučena dobra i obavljene usluge, druga potraživanja, usklađenja vrijednosti zaliha ili usklađenja vrijednosti druge imovine, a koja se nastavljaju istom svrhom iskorištavati kod stjecatelja.
Porezni obveznik koji sukladno članku 20. Zakona namjerava primijeniti odredbe članka 20.a do 20.r Zakona te namjerava osigurati poreznu neutralnost određenog postupka, obvezan je Poreznoj upravi prijaviti postupak na način propisan člancima 41.a do 41.l Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20, 59/20 i 1/21), najkasnije do podnošenja prijave poreza na dobit. Postupak je opisan u mišljenju: KLASA: 410-01/14-01/1387, URBROJ: 513-07-21-01/14-02 od 28. svibnja 2014.
U skladu s odredbom članka 19. stavka 5. Zakona porezni obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju Poreznoj upravi financijska izvješća i poreznu prijavu s nadnevkom koji prethodi nadnevku spajanja, pripajanja ili podjele. Navedeno se odnosi na porezne obveznike koji prestaju s radom te im je prema članku 29. stavku 1. točki 4. Zakona, porezno razdoblje ono koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele. Stoga, porezni obveznik koji je prestao s radom (nestao bez likvidacije) zbog spajanja, pripajanja ili podjele dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave prijavu poreza na dobit, u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja (do 2020. godine taj rok je iznosio 4 mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja). U slučaju trgovačkog društva koji sudjeluje u statusnim promjenama istekom poreznog razdoblja smatra se dan na koji je Trgovački sud rješenjem upisao statusnu promjenu u Sudski registar (to je datum prije rješenja o brisanju).
Međutim, društvo kojemu se pripajaju druga društva ili iz kojega se odvajaju gospodarske cjeline nema obveze sastaviti prijavu poreza na dobit s datumom koji prethodi datumu upisa pripajanja u Sudski registar Trgovačkog suda. Razlog je što društvo kojemu se pripajaju ili iz kojega se odvajaju (preuzimatelj) ne prekida poslovno i porezno razdoblje, nego nastavlja djelatnost s imovinom društava koja su mu se pripojila. Ako pri postupku razdvajanja postoje društva preuzimatelji, za njih se porezno razdoblje ne mijenja.
Od 2020. godine porezni obveznik koji namjerava pokrenuti postupak spajanja, pripajanja ili podjele dužan je sukladno članku 29. stavku 4. Zakona te postupke najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima te dostaviti podatke o ovlaštenom poreznom savjetniku ako je isti uključen u provođenje navedenoga postupka. To je razdoblje u kojemu je potrebno utvrditi je li porezni obveznik podnio sve propisane obrasce prije pokretanja postupka (iako će sve obveze preuzeti pravni slijednik). Uputno je u komunikaciji s poreznim obveznikom utvrditi hoće li provođenje te statusne promjene imati određene porezne učinke.
Napomena: U slučaju statusnih promjena (spajanja, pripajanja i podjele), kod obveznika koji se spajaju, pripajaju i koji se dijele nadležni službenik Porezne uprave za poreznog obveznika koji se spojio, pripojio ili dijeli dužan je odmah, u najkraćem mogućem roku, izvršiti ručno preknjiženje salda po svakoj pojedinoj vrsti prihoda sa poreznog obveznika koji je prestao s poslovanjem zbog određene statusne promjene na novog poreznog obveznika – pravnog sljednika.
3. Prilozi uz poreznu prijavu
Tekst naveden u Uputi u dijelu vezanom uz Zakon o poticanju ulaganja mijenja se i glasi:
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o poticaju ulaganja (Narodne novine, broj 63/22), uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja poticajnih mjera, prilažu i godišnja izvješća o korištenju poticajnih mjera sukladno članku 22. stavcima 3. i 4. toga Zakona.
Redni broj 16 (PD) ili redni broj 42 (PD-NN): Kamate između povezanih osoba
U odnosu na Uputu mijenja se dio teksta vezan za iznos kamatne stope koji glasi:
Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 139/21) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona za 2022. godinu utvrđena je u iznosu od 2,68 %.
U tekstu Upute predzadnja rečenica mijenja se i glasi:
Ako se na kamate plaća porez po odbitku ili porez na dohodak porezna osnovica povećava se za svote umanjene za plaćeni porez.
Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 20 (PD): Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod
U djelu teksta nakon pozivanja na članak 33. stavak 2. Pravilnika, dodaje se tekst:
Također, u slučaju kada porezni obveznik u skladu s uvjetima i postupcima iz članka 9. Zakona utvrdi gubitak s osnova otpisa nenaplativih kredita, zajmova i druge financijske imovine uz poštivanje posebnih propisa, osim u slučaju dionica, udjela i druge financijske imovine kojom se stječu vlasnička prava smatra se da su ispunjeni uvjeti za porezno priznavanje rashoda s osnove smanjenja vrijednosti financijske imovine iz članka 10. stavka 1. Zakona.
Međutim, u praksi se mogu pojaviti situacije da između poduzetnika zbog niza nepredvidivih okolnosti, a posebno u spornim situacijama, između kupca i dobavljača nastanu nova potraživanja, koja nisu potraživanja za isporučenu robu ili uslugu i nisu iskazana u prihodima ili nisu financijska imovina (npr. potraživanje po osnovi povrata robe dobavljaču, potraživanje po osnovi prijevare ili krađe s računa i sl.), ali je evidentno da je porezni obveznik pretrpio određeni gubitak. U tim situacijama se također može utvrditi postojanje porezno priznatog rashoda s osnove usklađenja vrijednosti takvog potraživanja. Kako se činjenice u poreznom postupku utvrđuju prema njihovoj gospodarskoj biti, za svaki slučaj ponaosob, potrebno je utvrditi je li potraživanje nastalo kao rezultat poslovne aktivnosti iz oporezive djelatnosti, jesu li pokrenute radnje za naplatu potraživanja, kako je utvrđena konačna nenaplativost te kako su potraživanja iskazana u poslovnim knjigama tijekom prethodnih poreznih razdoblja jer je važno utvrditi da nije došlo do dvostrukog umanjenja porezne osnovice. Dakle, potrebno je utvrditi sve činjenice prema njihovoj gospodarskoj biti, pokrenuti postupke iz članka 9. stavka 3. Zakona, a konačnu nenaplativost utvrditi prema članku 9. stavku 8. Zakona.
Redni broj 49 (PD) ili redni broj 65 (PD-NN): Poticanje investicija prema Zakonu o poticanju ulaganja
U tekstu Upute iza trećeg pasusa dodaje se tekst koji glasi:
Porezni obveznici koji su stekli status nositelja poticajnih mjera i ostvaruju pravo na korištenje porezne olakšice u 2022. godini temeljem članka 12., članka 13. ili članka 20. Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 63/22), u skladu sa člankom 16. stavkom 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, broj 156/22) poreznu olakšicu iskazuju prilagođeno na ovom rednom broju odnosno odgovarajućem podbroju.
Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način
Redni broj 56 (PD) ili redni broj 72 (PD-NN): Uplaćeni predujmovi
U odnosu na Uputu prvi odlomak se mijenja i glasi:
Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova (za 2022. godinu predujmovi koji su uplaćeni do 6. veljače 2023. godine), pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.
Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.
