Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2017. godinu (dalje u tekstu: Uputa za 2017.), Klasa: 410-01/18-01/312, Ur.broj: 513-07-21-01/18-1 od 23. travnja 2018. godine, te Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2018. godinu (dalje u tekstu: Uputa za 2018.), KLASA: 410-23/19-16/1 URBROJ: 513-07-21-01-19-1 od 2. svibnja 2019. primjenjuje se na odgovarajući i prilagođen način u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2019. godinu, uvažavajući izmjene propisa koje su stupile na snagu tijekom 2019. i 2020. godine. Stoga, u nastavku, po rednim brojevima Obrasca PD, navodimo izmjene koje se u odnosu na navedene Upute primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2019. godinu.
I. Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava
Puni naziv određenih propisa na temelju kojih se, između ostalih, sastavlja prijava poreza na dobit, a koji su izmijenjeni:
- Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16 106/18, 121/19 i 32/20; u daljnjem tekstu: Zakon)
- Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20 i 59/20; u daljnjem tekstu: Pravilnik)
- Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19)
- Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 118/18)
- Opći porezni zakon (Narodne novine, br. 115/16 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20)
- Pravilnik o provedbi Općeg poreznoga zakona (Narodne novine, broj 45/19, 35/20 i 43/20)
- Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 49/18)
- Pravilnik o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 9/19)
II. Porezni obveznici
Uz tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. dopisuje se napomene:
- za novčano načelo, porezni obveznici koji su tijekom 2018. godine utvrđivali poreznu osnovicu prema novčanom načelu, ako su zbog ostvarenih prihoda u 2018. godini trebali za 2019. godinu utvrditi poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, mogu, ukoliko nisu tijekom 2019. godine ostvarili prihode veće od 7.500.000,00 kuna, osnovicu poreza na dobit za 2019. godinu utvrditi prema novčanom načelu.
- za prelazak s poreza na dohodak na porez na dobit od 1. siječnja 2020. propisan je samo jedan uvjet za fizičke osobe, a to je ostvareni primici u iznosu preko 7.500.000,00 kuna.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
III. Porezna razdoblja
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018 kojim se propisuju porezna razdoblja koja mogu biti kraća od poslovne godine nadopunjuje se tekstom:
- ako je tijekom godine došlo do okončanja poslovanja sukladno posebnim propisima.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
IV. Podnošenje porezne prijave
1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave:
U tekstu navedenom u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. prva rečenica se mijenja i nadopunjuje tekstom:
Prema Zakonu rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2019. godinu je četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez i da tijekom 2020. godine nije došlo do nastanka posebnih okolnosti propisanih Općim poreznim zakonom, taj rok bi istekao 30. travnja 2020.
Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, u skladu sa člankom 107.a stavkom 5. Općeg poreznog zakona, mogu se, u odnosu na propisano Općim poreznim zakonom ili posebnim poreznim propisima, na drugačiji način propisati rokovi, plaćanje poreza na dodanu vrijednost pri uvozu te kod donacija, provedba mjera prisilne naplate, visina kamata te postupovne odredbe. Temeljem navedenog, dana 9. travnja 2020. godine stupila je na snagu odredba članka 71.s Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona prema kojoj je rok za podnošenje prijave poreza na dobit produžen do 30. lipnja 2020., a valuta utvrđene porezne obveze/povrata je odgođena do 31. srpnja 2020.
Do navedenoga datuma pomaknuti su rokovi za podnošenje drugih obrazaca i izvješća koja se u skladu sa Zakonom i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje prijave poreza na dobit. Navedena odredba obuhvaća sve priloge koji se prilažu uz poreznu prijavu, a koji su navedeni pod točkom 3. ove Upute (Prilozi uz poreznu prijavu).
Odredba iz članka 71.s Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona obuhvaća i porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina ako prijavu poreza na dobit za razdoblja koja su započela u 2019. godini podnose 4 mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja i ako to razdoblje ističe prije 30. lipnja 2020. Stoga, ukoliko poreznom obvezniku porezno razdoblje završava npr. 31. siječnja 2020. godine, rok za podnošenje porezne prijave je pomaknut sa 31. svibnja na 30. lipnja 2020. godine.
Međutim, odgodu podnošenja prijave poreza na dobit do 30. lipnja 2020. godine ne mogu primijeniti porezni obveznici u slučaju otvaranja stečaja, statusne promjene i drugoga načina prestanka poslovanja.
Pored promjene roka za podnošenje prijave poreza na dobit, Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona, kao iznimka od Zakona, odgođena je i obveza uplate (kao i povrat) poreza na dobit za 2019. godinu. Za porezne obveznike koji su podnijeli prijavu poreza na dobit nakon stupanja na snagu Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (9. travnja 2020.) primjenjuju se odredbe članka 71.s istog Pravilnika. Navedeni članak propisuje da obveza dospijeva 31. srpnja 2020. godine, a ne danom podnošenja porezne prijave.
Tijekom 2019. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 40/19) koji je uveo mogućnost prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije. Zbog navedenoga je došlo do izmjene Zakona u svezi rokova za podnošenje prijave poreza na dobit. Za porezna razdoblja koja počinju teći tijekom 2020. godine redoviti rok za podnošenje prijave poreza na dobit prema članku 35. stavku 1. Zakona je i dalje 4. mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja. Međutim, u slučaju nastanka izvanrednih događaja kod poreznog obveznika, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 121/19) propisani su kraći rokovi za podnošenje porezne prijave. Tako je rok za podnošenje porezne prijave kod spajanja, pripajanja ili podjela te otvaranja stečaja 30 dana nakon isteka poreznog razdoblja, a kod okončanja poslovanja na bilo koji način (okončanje likvidacije, prestanka društva bez likvidacije, zatvaranje obrta, okončanje stečaja) rok je 8 dana nakon isteka poreznog razdoblja.
Odredba iz Zakona o izmjenama o dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 121/19) koja se odnosi na obvezu podnošenja prijave poreza na dobit u slučaju prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije (članak 29. i 35. Zakona) primjenjuje se na odgovarajući način i na porezne obveznike koji su prestali poslovati po skraćenom postupku bez likvidacije tijekom 2019. godine. Društava koja su tijekom 2019. godine prestala poslovati po skraćenom postupku bez likvidacije, podnose prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja 2019. godine odnosno od početka poreznog razdoblja do datuma okončanja poslovanja koje je utvrđenom rješenjem Trgovačkog suda ili u slučaju da su izvršene sve potrebne radnje predviđene za prestanak poslovanja bez likvidacije (nap. kao i za okončanje likvidacije) prema posebnom propisu o trgovačkim društvima do dana na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja. Obveza poreza na dobit u navedenom slučaju se utvrđuje kao da je okončan postupak likvidacije.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
3. Prilozi uz poreznu prijavu
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. mijenja se i nadopunjuje kako slijedi:
Dio teksta koji se odnosi na obvezu podnošenja pregleda neiskorištenih poreznih gubitaka briše se.
Tekst vezan uz korištenje državne potpore za istraživanje i razvoj mijenja se i glasi:
- porezni obveznici koji koriste olakšice prema Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte uz potvrdu nadležnog ministarstva o statusu nositelja korisnika potpore, prilažu i Godišnje izvješće o izvršenju projektnih aktivnosti, ostvarenim troškovima i korištenju potpore iz članka 18. navedenog Zakona.
Iza navoda o podnošenju obrasca PD-IPO umeće se tekst:
- Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje odnosno Obrazac PD-KID za utvrđena kontrolirana inozemna društva
- izvješće o obvezi doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti – Obrazac PD-DOP
Posljednja alineja mijenja se:
- druga dokumentacija po posebnom zahtjevu Porezne uprave što za sve porezne obveznike uključuje bruto bilancu, te obrazloženja i iznose ako je porezni obveznik na istom broju Obrasca PD ili Obrasca PD-NN iskazao uvećanje ili umanjenje po više osnova.
Zadnja tri odlomka koji uređuju prvu primjenu MSFI 15 i MSFI 9 brišu se:
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
V. Popunjavanje Obrasca PD i Obrasca PD-NN
U Obrascu PD i Obrascu PD-NN za 2019. godinu došlo je do promjena na određenim rednim brojevima u odnosu na Obrazac PD i Obrazac PD-NN za 2018. i 2017. godinu.
Redni broj 9 (PD) ili redni broj 35 (PD-NN) za 2019. sada sadrži:
Redni broj 10 (PD) ili redni broj 36 (PD-NN) sadrži novi podatak koji nije bio iskazivan na Obrascu PD i Obrascu PD-NN za 2017. i 2018. Na ovom rednom broju sada se upisuje iznos dobiti kontroliranog inozemnog društva prema članku 30.b Zakona.
Redni broj 12 (PD) ili redni broj 38 (PD-NN) sadrži novi podatak koji nije bio iskazivan na Obrascu PD i Obrascu PD-NN za 2017. i 2018. Na ovom rednom broju sada se upisuje iznos prekoračenih troškova zaduživanja prema članku 30.a Zakona.
Upisivanje podataka na točno predviđeni broj na obrascu je iznimno važno zbog obrade i provjera koje se provode nakon podnošenja navedenih obrazaca. Stoga je potrebno posebnu pozornost obratiti jesu li podatci upisani na predviđeni redni broj ispravni, posebno na rednim brojevima na kojima je došlo do izmjena. Npr. za redni broj 9 (PD) ili redni broj 35 (PD-NN) ili npr. za redni broj 10 (PD) ili redni broj 36 (PD-NN) gdje je potrebno provjeriti je li dostavljen Obrazac PD-KID.
Redni broj 5 (PD) ili redni broj 31 (PD-NN):
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. nadopunjuje se sljedećom napomenom:
Porezni obveznici, najmoprimci koji su obveznici primjene Međunarodnog računovodstvenog standarada (MSFI) 16 – Najmovi, u slučaju najmova koji su kod najmodavca klasificirani kao nefinancijski odnosno operativni najmovi, porezno priznati rashodi se ne utvrđuju primjenom amortizacijskih stopa iz članka 12. Zakona.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 7 (PD) ili redni broj 33 (PD-NN): Iznos nepriznatih troškova za osobni prijevoz (članak 7. stavak 1. točka 4. Zakona)
U odnosu na Uputu za 2017. i Uputu za 2018. iza točke 3. umeće se sljedeća napomena:
Točku 3. na odgovarajući način primjenjuje najmoprimac obveznik primjene MSFI 16 - Najmovi, za vozila u najmu, za najam koji kod davatelja nije iskazan kao financijski najam.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 9 (PD) ili redni broj 35 (PD-NN): Rashodi utvrđeni u postupku nadzora, troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja i zatezne kamate između povezanih osoba
U odnosu na Uputu za 2017. i Uputu za 2018. na ovom rednom broju mijenja se tekst te se uz rashode utvrđene u postupku nadzora upisuju i troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja te zatezne kamate između povezanih osoba.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točki 12. Zakona. Na ovome rednom broju upisat će se iznos rashoda utvrđenih u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima za koje se utvrdilo da su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama. Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se rashodi utvrđeni u postupku nadzora koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona i u članku 27. Pravilnika. U članku 27. Pravilnika propisano je da u troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.
Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona i u članku 28. Pravilnika. U članku 28. Pravilnika propisano je da u troškove kazni za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela poreznom obvezniku. Dakle, troškovi kazni nisu porezno priznati rashod.
Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu, na ovom rednom broju iskazuju se troškovi kazni za prekršaje i prijestupe, troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja te rashodi utvrđeni u postupku nadzora koji su plaćeni, odnosno na bilo koji način realizirani.
Redni broj 10 (PD) ili redni broj 36 (PD-NN): Dobit kontroliranog inozemnog društva
U odnosu na Uputu za 2017. i Uputu za 2018. na ovom rednom broju mijenja se naslov i tekst te upisuje iznos dobiti kontroliranog inozemnog društva
Dobit kontroliranog inozemnog društva utvrđena prema članku 30.b i 30.c Zakona. Na ovom rednom broju porezni obveznik upisuje iznos dobiti kontroliranog inozemnog društva koja je ostvarena u poreznom razdoblju i koja se uključuje u poreznu osnovicu.
Prema članku 30.b stavku 1. Zakona, kontroliranim inozemnim društvom poreznog obveznika smatra se svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi čija dobit ne podliježe porezu ili je neoporeziva u toj državi ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
Za potrebe primjene navedenog članka Zakona primjenjuje se posebna definicija povezanih osoba iz članka 30.b stavka 7. Zakona, te se povezanim osobama smatraju samo osobe u kojima porezni obveznik:
Napominjemo kako je podatak o postojanju kontroliranog inozemnog društva porezni obveznik dužan prijaviti na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje koji je propisan Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona, neovisno o tome hoće li se dobit toga društva uključiti u poreznu osnovicu.
Porezni obveznik kod kojega je utvrđeno postojanje kontroliranog inozemnog društava treba izračunati, uzimajući u obzir odredbe Zakona koliko bi to društvo utvrdilo dobit odnosno poreznu osnovicu te koliki iznos poreza bi se utvrdio da posluje u tuzemstvu (pretpostavljena porezna obveza).
Prema članku 30.c Zakona, iznos dobiti kontroliranog inozemnog subjekta ili stalne poslovne jedinice koja se, prema članku 30.b stavku 2. Zakona, uključuje u poreznu osnovicu iskazivanjem iznosa na ovom rednom broju izračunava se na način propisan za porezne obveznike rezidente. Dakle, porezni obveznik kod kojega je utvrđeno postojanje kontroliranog inozemnog društva, uzimajući u obzir odredbe Zakona, treba izračunati (utvrditi) poreznu osnovicu odnosno iznos dobiti te iznos poreza na dobit koji bi to kontrolirano inozemno društvo moralo platiti da posluje u tuzemstvu.
U te svrhe, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, od poreznog obveznika se može tražiti podnesena porezna prijava u inozemstvu, sastavljeni financijski izvještaji i sl.
Udio poreznog obveznika u dobiti izračunava se na način definiran u članku 30.b stavku 1. točki 1. Zakona (prema određenom postotku). Međutim, bitno je uzeti u obzir kako se prema članku 30.c Zakona gubici subjekta ili stalne poslovne jedinice ne uključuju u poreznu osnovicu.
Pravilnikom je naznačeno kako se podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava (svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem ustrojstveno pravnom obliku ili stalna poslovna jedinica) iz članka 30.c stavka 2. Zakona koji se odnose na izravno ili neizravno sudjelovanje u upravi, nadzoru, (glasačkim pravima) kapitalu ili dobiti subjekta te osnivanja stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu, dostavljaju na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje koji je propisan Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona ukoliko je od podnošenja zadnje Prijave činjenica bitnih za oporezivanje došlo do izmjena.
Dok se ne ispune određene pretpostavke u međunarodnim pravnim normama, ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalaze u državi koja nije država članica EU, a s kojom je potpisan i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada porezni obveznik ne primjenjuje druge odredbe članka 30.b. i članka 30.c Zakona odnosno ne uključuje u poreznu osnovicu dobit kontroliranog inozemnog društva, ali podatak o postojanju kontroliranog inozemnog društva dostavlja na obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje.
Da bi se došlo do iznosa dobiti kontroliranog inozemnog društva koja se uključuje u poreznu osnovicu potrebno je utvrditi više činjenica odnosno utvrditi ispunjenje više uvjeta, a porezni obveznik uz podatke o poslovanju kontroliranog inozemnog društva treba dostaviti izračun dobiti i porezne obveze prema Zakonu.
U prvom koraku potrebno je, u skladu s člankom 30.b stavkom 1. Zakona, utvrditi za svaki subjekt ili stalnu poslovnu jedinicu ispunjava li uvjete povezanosti iz članka 30.b stavka 1. točke 1. Zakona, a zatim je u drugom koraku potrebno utvrditi, prema članku 30.b stavku 1. točki 2. Zakona, je li obveza poreza na dobit koju bi u poreznom razdoblju platili u inozemstvu manja od razlike poreza na dobit koji bi se naplatio subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici prema Zakonu i utvrđenog iznosa poreza na dobit koji su subjekt ili stalna poslovna jedinica dužni platiti (uvjet plaćanja niske porezne stope). Sukladno članku 30.c stavku 2. Zakona podatke potrebne za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava iz članka 30.b Zakona i podatke o iznosu dobiti koja se prema stavku 1. istog članka uključuje u poreznu osnovicu dužan je uz prijavu poreza na dobit dostaviti svaki porezni obveznik koji izravno ili neizravno sudjeluje u upravi, nadzoru, kapitalu ili ostvaruje pravo na sudjelovanje u dobiti subjekta ili stalne poslovne jedinice smještene u inozemstvu.
Ako se subjekt ili stalna poslovna jedinica smatraju kontroliranim inozemnim društvom prema članku 30.b stavku 1. točkama 1. i 2. Zakona (ispunjeni su uvjeti povezanosti i uvjet plaćanja niske porezne stope), porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta ili stalne poslovne jedinice koja proizlazi iz sljedećih kategorija prihoda:
Ipak, u poreznu osnovicu se neće uključiti dobit kontroliranog inozemnog društva ako su ispunjeni uvjeti iz:
Međutim, izuzeća propisana prema članku 30.b stavcima 4. i 5. Zakona (navedene točke 2. i 3.) neće se primijeniti kada se subjekt ili stalna poslovna jedinica nalazi u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.
Kako bi se moglo utvrditi postojanje obveze uključivanja u poreznu osnovicu dobiti kontroliranog inozemnog društva te primijeniti određena izuzeća iz članka 30.b stavka 3., 4. i 5. Zakona, porezni obveznik dostavlja:
Svi navedeni podaci se dostavljaju na obrascu Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva - Obrazac PD-KID, a koji se popunjava na način opisan u članku 39. stavku 2. Pravilnika o porezu na dobit. Svaki porezni obveznik koji je utvrdio postojanje kontroliranog inozemnog društva prema članku 30.b stavku 1. Zakona (te isto upisao u Obrazac prijava činjenica bitnih za oporezivanje), mora na obrascu PD-KID upisati popunjenu rubriku „1. OPĆI PODACI, UTVRĐIVANJE POVEZANOSTI I OSNOVNA OBILJEŽJA“ (pozicije od 1.1.1. do 1.3.6. obrasca PD-KID). Prema članku 39. stavku 4. Pravilnika, navedeno će biti ispunjeno ako se utvrdi kako putem kontroliranog inozemnog društva porezni obveznik obavlja stvarnu gospodarsku djelatnost prodajom proizvoda i usluga na tržištu u inozemstvu, zapošljavanjem djelatnika te korištenjem materijalne, nematerijalne i financijske imovine (postoji gospodarska supstanca). Ako se temeljem navedenih podataka može utvrditi da porezni obveznik putem kontroliranog inozemnog društva obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima, porezni obveznik nije dužan popunjavati ostatak obrasca PD-KID. Dobit toga društva neće se uključiti u poreznu osnovicu.
Ako porezni obveznik ne ispunjava uvjete u svezi obavljanja znatne gospodarske djelatnosti, tada ostale podatke o ispunjenju uvjeta iz članka 30.b stavaka 4. i 5. Zakona odnosno ovisno o prihodima koji se ostvaruju upisuje u rubriku „2. PRIHODI RAZVRSTANI PO VRSTAMA I UDJELIMA U UKUPNIM PRIHODIMA” (pozicije od 1.1.1 do 1.3.6. obrasca PD-KID). Porezni obveznik mora imati ispunjene podatke najmanje do rednog broja 2.1.10. Ako je podatak iskazan u rubrici 2.1.10. manji ili jednak jednoj trećini ispunjeni su uvjeti iz članka 30.b stavka 4. Zakona i članka 39.b stavka 5. Pravilnika. Dobit toga društva neće se uključiti u poreznu osnovicu. Porezni obveznik nije dužan ispunjavati slijedeće pozicije u Obrascu PD-KID.
Iznimno, ako je porezni obveznik financijski subjekt tada je dužan popuniti podatke i u rubrici 2.1.11. i 2.1.12. Ako je taj udio manji ili jednak jednoj trećini ispunjeni su uvjeti iz članka 30.b stavka 5. Zakona i članka 39.b stavka 6. Pravilnika. Porezni obveznik nije dužan ispunjavati slijedeće pozicije u Obrascu PD-KID. Dobit toga društva neće se uključiti u poreznu osnovicu.
Međutim ako nisu ispunjeni uvjeti vezani uz udjel prihoda u ukupnim prihodima (rubrike 2.1.11 i 2.1.12) porezni obveznik upisuje podatke u rubriku „3. IZRAČUN DOBITI“. Dobit kontroliranog inozemnog društava se izračunava prema odredbama Zakona kao da je to kontrolirano društvo rezident u Republici Hrvatskoj. U poreznu osnovicu se uključuje iznos dobiti prema postotku koji porezni obveznika ostvaruje u odnosu na kontrolirano inozemno društvo (svaki subjekt ili poslovna jedinica). Ukoliko je kontrolirano inozemno društvo platilo porez u inozemstvu plaćeni porez će biti uračunat te će umanjiti iznos dobiti kontroliranog inozemnog društva koja se uključuje u poreznu osnovicu.
Potpuno popunjen obrazac PD-KID će imati samo porezni obveznik koji ne ispunjava uvjete propisane za izuzeća, dakle samo onaj porezni obveznik koji ima obvezu uključivanja dobiti kontroliranog inozemnog društva i mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu.
Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju dobit kontroliranog inozemnog društva.
Redni broj 12 (PD) ili redni broj 38 (PD-NN): Prekoračeni troškovi zaduživanja
U odnosu na Uputu za 2017. i Uputu za 2018. na ovom rednom broju mijenja se naslov i tekst te upisuje iznos prekoračenih troškova zaduživanja.
Na ovom rednom broju upisuju se prekoračeni troškovi zaduživanja utvrđeni prema članku 30.a Zakona i članku 39.a Pravilnika. Prema članku 30.a Zakona, smatra se da porezni obveznik ostvaruje prekoračene troškove zaduživanja kada troškovi zaduživanja prekoračuju oporezivi prihod od kamate ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod. Porezni obveznik kao porezno priznati rashod može utvrditi prekoračene troškove zaduživanja nastale u poreznom razdoblju samo do:
1. 30% dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) ili
2. 3.000.000,00 EUR ako se tako dobije veći iznos.
Pri izračunu EBITDA-e uzimaju se u obzir samo oporezivi prihodi te se dobiti prije poreza dodaju porezno priznati troškovi amortizacije utvrđeni prema Zakonu te ukupni troškovi zaduživanja.
Za potrebe utvrđivanja porezno priznatog rashoda troškova zaduživanja prema navedenim kriterijima, ovisno o tome koji kriterij primjenjuje, porezni obveznik je obvezan osigurati podatke o ukupnim iznosima troškova zaduživanja i izračun EBITDA ili ukupne iznose troškova zaduživanja te prihoda od kamate ili drugih ekonomski istovjetnih oporezivih prihoda. Po potrebi navedeni podaci će se dostaviti uz poreznu prijavu.
Kako bi se izbjegla pitanja i dvojbe o tome što je kamata i trošak zaduživanja, Zakonom je definirano kako se troškovima zaduživanja smatraju kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi koji su nastali u vezi s prikupljanjem sredstava, što među ostalim uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na instrumente poput zamjenjivih obveznica i obveznica bez kupona, iznosi u okviru alternativnih financijskih aranžmana kao što je islamsko bankarstvo, element financijske pristojbe plaćanja financijskog leasinga, kapitalizirana kamata koja je uključena u vrijednost imovine ili amortizacija kapitalizirane kamate, iznosi koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, ako je primjenjivo, iznosi nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmani za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumenti povezani s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, mehanizmi naknade i slični troškovi koji se odnose na zaduživanje.
Kod najmoprimca obveznika primjene MSFI 16 – Najmovi, koji su kod najmodavca klasificirani kao nefinancijski odnosno operativni najmovi, iznosi kamate koji se iskazuju za potrebe primjene toga standarada, ne uključuju se u izračun za potrebe utvrđivanja prekoračenih troškova zaduživanja.
Za razliku od članka 8. i članka 14. Zakona koji uređuju priznavanje kamate između povezanih osoba, odredba članka 30.a Zakona uređuje priznavanje troškova kamate neovisno o tome je li riječ o zaduživanju od povezane ili nepovezane osobe. Međutim, odredbe članka 30.a Zakona neće primijeniti:
1. samostalni porezni obveznik
- odnosno onaj koji nije dio konsolidirane grupe za računovodstvene potrebe i koji nema nijednu povezanu osobu u smislu članka 30.b stavka 7. Zakona, ili stalnu poslovnu jedinicu, te ako ne prima ili ne odobrava zajmove svojim članovima ili dioničarima i
2. porezni obveznik koji je financijsko društvo
- financijsko društvo je svaki subjekt koji se pojavljuje u bilo kojem od sljedećih ustrojstveno pravnih oblika: kreditna institucija, investicijsko društvo, društvo za upravljanje, UAIF, investicijski fond (UCITS i AIF), društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, mirovinsko društvo, mirovinski fond, središnja druga ugovorna strana, središnji depozitorij vrijednosnih papira, a koji se utvrđuju u skladu s posebnim propisom
3. porezni obveznik za zajmove za financiranje dugoročnih javnih infrastrukturnih projekata
- dugoročni javni infrastrukturni projekt, prema članku 30.a stavak 8. Zakona, znači projekt kojim se osigurava, nadograđuje, upravlja i/ili održava imovina velikih razmjera za koju država članica smatra da je u općem javnom interesu.
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju utvrdi prekoračene troškove zaduživanja prema članku 30.a stavku 1. Zakona, za iste uvećava osnovicu poreza na dobit nakon što taj iznos umanji za iznose utvrđene člankom 8. i člankom 14. Zakona (prema članku 30.a stavku 11. Zakona), kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja.
Iznos prekoračenih troškova zaduživanja može se iskoristiti za umanjenje porezne osnovice u slijedeća tri porezna razdoblja do iznosa koji s prekoračenim troškovima zaduživanja iz poreznog razdoblja ne prelazi iznose iz članka 30.a stavka 1. Zakona.
Kod obveznika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema novčanom načelu na ovom rednom broju iskazuju se prekoračeni troškovi zaduživanja polazeći od plaćenih i naplaćenih odnosno realiziranih prihoda i rashoda od kamata.
Redni broj 16 (PD) ili redni broj 42 (PD-NN): Kamate između povezanih osoba
U odnosu na Uputu za 2017. i Uputu za 2018. mijenja se dio teksta vezan za iznos kamatne stope koji glasi:
Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 118/18) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona o porezu na dobit za 2019. godinu utvrđena je u iznosu od 3,96%.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 18 (PD) ili redni broj 43 (PD-NN): Amortizacija iznad propisanih stopa
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. nadopunjuje se tekstom koji glasi:
Na ovom rednom broju obveznici primjene MSFI 16 – Najmovi iskazuju uvećanje porezne osnovice za iskazane troškove najma koji se sastoje od troška amortizacije, kamate i drugih troškova vezanih za primjenu MSFI 16, a koji su u poreznom razdoblju veći od iznosa utvrđenog prema članku 22. stavku 15. Pravilnika.
MSFI 16 – Najmovi propisuje principe priznavanja, mjerenja, prikazivanja i objavljivanja najmova, što uključuje i iskazivanje u bilanci korisnika najma imovine s pravom korištenja koja se kod davatelja najma iskazuje kao operativni najam. Sukladno MSFI -16, od prvog dana trajanja najma, najmoprimac priznaje imovinu s pravom korištenja i obavezu po osnovi najma. Na prvi dan trajanja najma, najmoprimac obavezu po osnovi tog najma mjeri po sadašnjoj vrijednosti svih plaćanja u vezi s najmom koja nisu izvršena na taj dan. Ta plaćanja se diskontiraju po kamatnoj stopi sadržanoj u najmu ako je stopu lako utvrditi. U slučajevima kada tu kamatnu stopu nije moguće lako utvrditi, najmoprimac primjenjuje inkrementalnu kamatnu stopu zaduženja.
Prema članku 22. stavku 15. Pravilnika, porezni obveznik koji sukladno računovodstvenom standardu iskazuje troškove amortizacije za imovinu koju koristi po osnovi nefinancijskog najma u porezno priznate rashode poreznog razdoblja uključuje ukupne iznose troškova najma koji su izjednačeni iznosu ugovorenog najma (bez poreza na dodanu vrijednost za obveznike toga poreza) u poreznom razdoblju, a za razliku iskazanih troškova uvećava ili umanjuje osnovicu poreza na dobit.
Slijedom navedenoga, za porezne potrebe u slučaju najmova koji su kod najmodavca klasificirani kao nefinancijski najmovi (ako je riječ o operativnom najmu) porezno priznati rashodi s osnove korištenja se ne utvrđuju primjenom amortizacijskih stopa iz članka 12. stavka 5. ili 6. Zakona, već se utvrđuju iznosom ugovorene najamnine odnosno u iznosu koji se plaća najmodavcu (kao da do primjene MSFI 16 nije niti došlo). Stoga i drugi za računovodstvene potrebe iskazani rashodi (npr. kamate) ili drugi prihodi (npr. tečajne razlike koje nisu realizirane) koji se utvrđuju za potrebe primjene MSFI – 16, nemaju utjecaja na poreznu osnovicu.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 20 (PD) ili redni broj 43 (PD-NN): Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod
U tekstu navedenom u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. brišu se točke c) i d).
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 22 (PD) ili redni broj 43 (PD-NN): Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. nadopunjuje se tekstom koji glasi:
Na ovom rednom broju iskazuju se uvećanja porezne osnovice iz članka 35. stavka 3. Pravilnika, prema kojemu se promjene vrijednosti financijskih instrumenata iskazanih kroz ostalu sveobuhvatnu dobit uključuju u poreznu osnovicu nakon otuđenja ili drugog načina prestanka priznavanja financijskog instrumenta, uzimajući u obzir članak 9. Zakona.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 28 (PD) Nerealizirani dobici
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. nadopunjuje se napomenom:
Tijekom 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 32/20) koji može obuhvatiti i porezne obveznike čije je porezno razdoblje započelo tijekom 2019. godine, a nije završilo do stupanja na snagu toga Zakona. Prema Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 32/20) porezni obveznik može umanjiti poreznu osnovicu za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica u slučaju nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa.
U skladu s člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 59/20) porezni obveznici koji podnose prijavu poreza na dobit ili prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu za porezno razdoblje započeto prije 1. siječnja 2020. godine, ako porezno razdoblje za koje se podnosi nije isteklo prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 32/20) na način da podatak o primljenim potporama iz članka 1. toga Zakona uz ostale podatke iskazuju na Obrascu PD na rednom broju 28. ili na Obrascu PD-NN na rednom broju 48.
Dakle, ako porezni obveznik, kojemu porezno razdoblje nije izjednačeno s kalendarskom godinom, podnosi prijavu poreza na dobit za razdoblje započeto u 2019. godini i primi tijekom 2020. godine potpore iz članka 6. stavka 6. Zakona, na ovom rednom broju može iskazati iznos tih potpora iskazanih u prihodima.
Iznos primljene potpore iz članka 6. stavka 6. Zakona ne utječe na prag prihoda prema kojemu se utvrđuje porezna stopa, mogućnost plaćanja poreza na dohodak ili mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, iako će ti prihodi biti iskazani na rednom broju 1.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 31 (PD) ili redni broj 50 (PD-NN) Smanjenje dobiti za ostale prihode
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. nadopunjuje se kako slijedi.
U točki 31. na kraju druge rečenice dodaju se riječi koje glase:
Na ovom rednom broju iskazuje se i umanjenje za prenesene prekoračene troškove zaduživanja prema članku 30.a Zakona. Na ovom rednom broju upisuju se i ostala umanjenja porezne osnovice.
Porezni obveznik na ovom rednom broju umanjuje poreznu osnovicu za prekoračene troškove zaduživanja. Ako je porezni obveznik u prethodnom poreznom razdoblju iskazao uvećanje porezne osnovice za prekoračene troškove zaduživanja, na ovom rednom broju može iskazati umanjenje (tako prethodno porezno nepriznati troškovi zaduživanja postaju porezno priznati). Iznos prekoračenih troškova zaduživanja može se iskoristiti za umanjenje porezne osnovice u slijedeća tri porezna razdoblja do iznosa koji s prekoračenim troškovima zaduživanja iz poreznog razdoblja ne prelazi iznose iz članka 30.a stavka 1. Zakona.
Porezni obveznik koji umanjuje poreznu osnovicu za prekoračene troškove zaduživanja uz prijavu poreza na dobit dostavlja pregled neiskorištenih prekoračenih troškova i pisano obrazloženje o načinu utvrđivanja prekoračenih troškova zaduživanja u svakom poreznom razdoblju. Iznos za koji je porezni obveznik u 2019. uvećao poreznu osnovicu za prekoračene troškove zaduživanja, pod propisanim uvjetima može biti iskazan kao umanjenje porezne osnovice u prijavi poreza na dobit za 2020. godinu.
Na ovom rednom broju obveznici primjene MSFI 16 – Najmovi iskazuju umanjenje porezne osnovice prema članku 22. stavku 15. Pravilnika.
Prema članku 22. stavku 15. Pravilnika, porezni obveznik koji sukladno računovodstvenom standardu iskazuje troškove amortizacije za imovinu koju koristi po osnovi nefinancijskog najma, u porezno priznate rashode poreznog razdoblja uključuje ukupne iznose troškova najma koji su izjednačeni iznosu ugovorenog najma (bez poreza na dodanu vrijednost za obveznike toga poreza) u poreznom razdoblju, a za razliku iskazanih troškova uvećava ili umanjuje osnovicu poreza na dobit.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 33 (PD) ili redni broj 48 (PD-NN): Trošak amortizacije koji nije bio ranije priznat
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018., samo u odnosu na obveznike poreza na dobit prema novčanom načelu (redni broj 48 PD-NN), nadopunjuje se kako slijedi.
Tijekom 2020. godine stupio je na snagu Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 32/20) koji može obuhvatiti i porezne obveznike čije je porezno razdoblje započelo tijekom 2019. godine, a nije završilo do stupanja na snagu toga Zakona. Prema Zakonu o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 32/20) porezni obveznik može umanjiti poreznu osnovicu za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica u slučaju nastanka posebnih okolnosti u smislu općeg poreznog propisa.
U skladu s člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (Narodne novine, br. 59/20) porezni obveznici koji podnose prijavu poreza na dobit ili prijavu poreza na dobit prema novčanom načelu za porezno razdoblje započeto prije 1. siječnja 2020. godine, ako porezno razdoblje za koje se podnosi nije isteklo prije stupanja na snagu Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 32/20) na način da podatak o primljenim potporama iz članka 1. toga Zakona uz ostale podatke iskazuju na Obrascu PD na rednom broju 28. ili na Obrascu PD-NN na rednom broju 48.
Dakle, ako porezni obveznik, kojemu porezno razdoblje nije izjednačeno s kalendarskom godinom, podnosi prijavu poreza na dobit za razdoblje započeto u 2019. godini i primi tijekom 2020. godine potpore iz članka 6. stavka 6. Zakona, na ovom rednom broju može iskazati iznos tih potpora iskazanih u prihodima.
Iznos primljene potpore iz članka 6. stavka 6. Zakona ne utječe na prag prihoda prema kojemu se utvrđuje porezna stopa, mogućnost plaćanja poreza na dohodak ili mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu, iako će ti prihodi biti iskazani na rednom broju 1.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 34.2 (PD) ili 51.2 (PD-NN): Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte
Tekst naveden u Uputi iz 2017. i Uputi za 2018. na ovom rednom broju mijenja se i glasi.
Na ovom rednom broju iskazuje se, sukladno članku 15. Pravilnika, iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte utvrđen na način propisan Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte i Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Podatak na ovom rednom broju mogu iskazati samo porezni obveznici kojima je status korisnika potpore potvrdom utvrdilo nadležno Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta i koji su u poreznom razdoblju ostvarili prihvatljive troškove istraživačko-razvojnih projekata odnosno za studije izvedivosti.
Porezni obveznici koji namjeravaju koristiti poreznu olakšicu temeljem Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte uz prijavu poreza na dobit obvezno dostavljaju:
Prema članku 13. Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, korisnik ostvaruje potporu dodatnim umanjenjem porezne osnovice (UPO) za prihvatljive troškove istraživačko-razvojnih projekata odnosno za studije izvedivosti, u sljedećim ukupnim postocima:
a) 200% prihvatljivih troškova projekta za temeljna istraživanja
b) 150% prihvatljivih troškova projekta za industrijska istraživanja
c) 125% prihvatljivih troškova projekta za eksperimentalni razvoj
d) 150% prihvatljivih troškova za studiju izvedivosti.
Iznos umanjenja porezne osnovice (IUPO) izračunava se pomoću sljedeće formule: IUPO = T x UPO pri čemu T predstavlja ukupni iznos prihvatljivih troškova po kategorijama istraživačko-razvojnog projekta ili studije izvedivosti, a UPO prethodno navedeni postotak umanjenja porezne osnovice. IUPO se iskazuje u prijavi poreza na dobit.
Prema članku 10. Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, prihvatljivi troškovi istraživačko-razvojnih projekata u smislu Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte su sljedeći:
a) troškovi osoblja, koji uključuju troškove plaća i naknada istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja zaposlenog na istraživačko-razvojnom projektu u razmjernom dijelu radnog vremena
b) troškovi amortizacije instrumenata i opreme, u opsegu i u razdoblju u kojem se upotrebljavaju za projekt
Ako se instrumenti i oprema ne upotrebljavaju za projekt tijekom čitavog njihova vijeka trajanja, prihvatljivim troškovima smatraju se, sukladno računovodstvenim načelima, samo troškovi amortizacije nastali u razdoblju trajanja projekta.
c) troškovi istraživanja koje se provodi na temelju ugovora, znanja i patenata koji se pribavljaju ili su licencijom ustupljeni od drugih strana po tržišnim uvjetima te troškovi savjetodavnih i sličnih usluga koje se upotrebljavaju isključivo za projekt
Ovi troškovi prihvatljivi su do maksimalnog udjela od 30% u ukupnim prihvatljivim troškovima projekta poštujući maksimalno dopuštene intenzitete potpora iz članka 11. Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte.
d) izdaci poslovanja (troškovi materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda), nastali izravno kao posljedica projekta
e) dodatni režijski troškovi izračunavaju se primjenom fiksne stope od 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja iz ovoga stavka poštujući maksimalno dopuštene intenzitete potpora iz članka 11. Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte.
Prihvatljivi troškovi za studije izvedivosti su troškovi izrade studije.
Nadalje, prema članku 18. stavcima 5. i 6. Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte korisnik potpore dužan je tijekom realizacije projekta i korištenja potpore davatelju potpore ili provedbenom tijelu podnositi Godišnje izvješće o izvršenju projektnih aktivnosti, ostvarenim troškovima i korištenju potpore te podnositi ministarstvu nadležnom za financije isto Godišnje izvješće uz prijavu poreza na dobit, u skladu s rokovima propisanim posebnim propisom kojim se uređuje porez na dobit. Na temelju predanog Godišnjeg izvješća korisniku potpore dostavlja se Odobrenje za korištenje potpore za prethodno razdoblje.
Primjer: Poreznom obvezniku je nadležno ministarstvo tijekom 2019. godine izdalo potvrdu o statusu korisnika potpore za projekt „Istraživanje“ za koji je potvrđeno da je iz područja industrijskog istraživanja. Porezni obveznik je tijekom 2019. godine ostvario 1.000.000,00 kuna opravdanih troškova industrijskog istraživanja te je dostavio i Godišnje izvješće o izvršenju projektnih aktivnosti, ostvarenim troškovima i korištenju potpore. Stoga porezni obveznik može na ovom rednom broju iskazati umanjenje porezne osnovice za 1.500.000,00 kuna (1.000.000,00 *150%). Obzirom da je porezni obveznik dostavio, potvrdu o statusu korisnika potpore za projekt „Istraživanje“ te Godišnje izvješće o izvršenju projektnih aktivnosti, ostvarenim troškovima i korištenju potpore, iskazano umanjenje porezne osnovice je potrebno prihvatiti do primitka Odobrenja za korištenje potpore za prethodno razdoblje od nadležnog ministarstva.
Nadležno ministarstvo za svako porezno razdoblje u suradnji s provedbenim tijelom utvrđuje jesu li troškovi iskazani u Godišnjem izvješću o izvršenju projektnih aktivnosti, ostvarenim troškovima i korištenju potpore u skladu sa Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte.
Prema članku 23. Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, po zaprimljenom Godišnjem izvješću, provedbeno tijelo provodi postupak utvrđivanja realizacije materijalnih uvjeta uz angažman vanjskih stručnjaka. Provedbeno tijelo obavještava davatelja potpore o rezultatima postupka utvrđivanja realizacije materijalnih uvjeta prijave za dodjelu potpore. Nakon obrade Godišnjeg izvješća, davatelj potpore izdaje korisniku potpore Odobrenje za korištenje potpore za prethodno razdoblje, kojim se potvrđuje prijavljeni iznos umanjenja porezne osnovice i iznos državne potpore koju korisnik može koristiti s obzirom na realizaciju projekta u tom izvještajnom razdoblju, te o tome obavještava ministarstvo nadležno za financije (Poreznu upravu).
Stoga je moguće da će nakon što nadležno ministarstvo izda korisniku potpore Odobrenje za korištenje potpore za prethodno razdoblje (za 2019. godinu) te isto dostavi Poreznoj upravi, doći do izmjena iskazanog iznosa na ovom rednom broju.
Napomena: U skladu s člankom 22. Zakona o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte projekti i korisnici koji su ostvarili pravo na potporu na temelju mjere državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koja se provodila od 2007. do 2014. godine u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 131/17) i Pravilnikom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, br. 116/07) ostvarivat će pravo na potporu do završetka projekata odobrenih na temelju prijava zaprimljenih do 31. prosinca 2014. Prema navedenom, podatak o opravdanim troškovima istraživačko razvojnih projekata iskazati će se na ovom rednom broju uz primjenu teksta iz Upute za 2017.
Redni broj 37 (PD) ili redni broj 54 (PD-NN): Preneseni gubitak
U Uputi za 2017. i Uputi za 2018. dio teksta koji se odnosi na podnošenje pregleda neiskorištenih poreznih gubitaka mijenja se i glasi:
Ukoliko porezni obveznik iskazuje iznos prenesenog gubitka na rednom broju 37 Obrasca PD ili na rednom broju 54 Obrasca PD-NN, tada je dužan u PD obrascu (dio IX.) odnosno PD-NN obrascu (dio X.) popuniti pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitaka prema godinama nastanka.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 54 (PD) ili redni broj 70 (PD-NN): Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu
Tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. nadopunjuje se tekstom koji glasi:
Na ovom rednom broju upisuje se, u slučaju postojanja kontroliranog inozemnog društva, iznos poreza na dobit koje je kontrolirano inozemno društvo platilo u inozemstvu, za dobit koja je temeljem članka 30.b i članka 30.c Zakona bila uključena u poreznu osnovicu. Iznos plaćenog poreza uračunat će se u tuzemni porez uzimajući u obzir dobit kontroliranog inozemnog društva koja je uključena u poreznu osnovicu u odnosnu na ukupnu dobit toga kontroliranog inozemnog društva.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 56 (PD) ili redni broj 72 (PD-NN): Uplaćeni predujmovi
U tekstu navedenom u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. u prvoj rečenici brojka 2018. mijenja se brojkom 2019., a brojka 2019. brojkom 2020.
Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova do 6. veljače 2020. godine.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 58 (PD) ili redni broj 74 (PD-NN): Razlika za povrat
Uz tekst naveden u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. dodaje se sljedeća napomena.
Iznimno, sukladno odredbi članka 71.s Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, koja je stupila na snagu 9. travnja 2020. godine, rok za podnošenje prijave poreza na dobit produžen je do 30. lipnja 2020., a valuta za povrat više uplaćenog poreza utvrđena je na dan 31. srpnja 2020. godine.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
Redni broj 59 (PD) ili redni broj 75 (PD-NN): Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje
U tekstu navedenom u Uputi za 2017. i Uputi za 2018. iza druge rečenice umeće se tekst koji glasi:
Člankom 16. stavkom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 121/19) propisan je izračun predujma poreza na dobit za 2020. godinu zbog promijenjenog praga prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12%. Porezni obveznici koji su tijekom 2019. godini ostvarili godišnji prihod veći od 3 milijuna kuna, a manji od 7,5 milijuna kuna, predujam za naredno porezno razdoblje utvrditi će se primjenom porezne stope od 12%.
Na kraju teksta se dodaje napomena kako će se na istovjetan način zadužiti predujmovi po prijavama poreza na dobit podnesenim nakon 8. travanja 2020. zbog produženog roka za podnošenje porezne prijave u skladu s člankom 71.s Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.
Ostatak teksta iz Upute za 2017. i Upute za 2018. primjenjuje se na odgovarajući način.
