Pregled najavljenih promjena u oporezivanju od 1. siječnja 2020.

      IV. krug porezne reforme donosi od sljedeće godine neke promjene u poreznom sustavu. Na temelju prijedloga Vlade RH u nastavku dajemo sažet prikaz važnijih novosti koje se očekuju.

      Očekuje se da će izneseni prijedlozi biti na javnoj raspravi i doneseni do kraja ove godine. U skladu s dosadašnjom praksom za očekivati je da će ozakonjeni propisi imati neke razlike u odnosu na predložene.

 

Predložene su sljedeće promjene:

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

• Sniziti će se stopa PDV-a s 25 % na 13 % za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima.
• Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama biti će povećan s 3.000.000,00 kuna na 7.500.000,00 kn. Porezni obveznici koji to žele moći će već u 2020. godini koristiti tu mogućnost.
• Provest će se usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pojednostavnjenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama. Pojednostavljenja se odnose na prijenos dobara koji obavlja porezni obveznik, a koja čine dio njegove poslovne imovine, u drugu državu članicu na temelju aranžmana za premještanje dobara, na način da se taj prijenos ne smatra se isporukom dobara uz naknadu.
• Predlaže se odredba kojom bi se propisala mogućnost ispravka obveze PDV-a kod promjene porezne osnovice u slučaju kada porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, a pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a prema odredbama čl. 67. ili čl. 68. Zakona o PDV-u.
• Predlaže se brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti. Ovom izmjenom želi se izjednačiti primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti.
• Jasnije i detaljnije će se propisati uvjeti za primjenu oslobođenja pri isporuci dobara unutar Europske unije - čl. 41 st.1. t. a) Zakona o PDV-u. Predlaže se propisivanje da su PDV-a oslobođene isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobra ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu te uvjeti koji moraju biti ispunjeni. Također se predlaže propisivanje odredbi o tome kada se ne može primijeniti oslobođenje za isporuke unutar Europske unije.

Napominjemo da se od 1. siječnja 2020. godine primjenjuje snižena opća stopa PDV-a od 24 % kako je propisano ranijim izmjenama Zakona o PDV-u.

 

POREZ NA DOHODAK

• Uvode se olakšice mladima do 30 godina na sljedeći način:
  • za mlade do 25 godina života umanjivati će se obveza poreza na dohodak utvrđena po osnovi nesamostalnog rada za 100% i to za oporeziv dohodak od nesamostalnog rada do iznosa 360.000,00 kn.
  • za mlade od 26 do 30 godina života umanjivati će se obveza poreza na dohodak utvrđena po osnovi nesamostalnog rada za 50% i to za oporeziv dohodak od nesamostalnog rada do iznosa 360.000,00 kn.
• Primicima od nesamostalnog rada više se neće smatrati premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja do određene svote na temelju vjerodostojne dokumentacije. Svota  će biti naknadno propisana Pravilnikom o porezu na dohodak.
• Izjednačio bi se i porezni tretman otpisa pojedinih tražbina obveznika poreza na dohodak koji obavlja neku samostalnu djelatnost (obrt) s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit.
• Ukinuti će se izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznika porez na dohodak.

 

POREZ NA DOBIT

• Proširiti će se primjena stope poreza na dobitak od 12% na sve porezne obveznike koji su ostvarili ukupni prihod od 7.500.000,00 kn. Prema tome,  sadašnjih 3.000.000,00 ukupnih prihoda podiže se na 7.500.000,00 kn.  Oni čiji će ukupni prihod iznositi 7.500.00,01 kn  i više, plaćat će porez na dobitak po stopi od 18%. Već pri utvrđivanju predujma poreza na dobitak za 2020. godinu poduzetnici koji u 2019. godini iskažu obvezu poreza na dobitak, ali su u 2019. ostvarili ukupni prihod  do 7.5000.000,00 kn  (red.br. 1. Obrasca PD za 2019.), mogu primijeniti stopu od 12%.  Svi ostali primjenjuju stopu od 18%.
• Predloženo je da fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je porez na dohodak, po „sili zakona“ postaje obveznik poreza na dobitak ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći  od 7.500.000,00 kn. Ovo postaje jedini kriterij za prelazak iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobitak. Visina ostvarenog dohotka, vrijednost dugotrajne imovine i broj zaposlenih – više nema značenje!
• Prag za utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu povećat će se s dosadašnjih 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn prihoda. I dalje je prelazak na novčano načelo isključivo odluka samog poduzetnika!
• Porezno priznatim troškom smatrat će se i trošak vrijednosnog usklađenja potraživanja koja su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja, arbitraže i mirenja.  Prema tome, u smislu porezno priznatog troška to se više NEĆE  ograničavati samo na dužnike koji su obveznici poreza na dobitak.
• Kod prijave poreza na dobitak za 2020. godinu biti će moguće otpisati zastarjela potraživanja  do 5.000,00 kn  po pojedinom kupcu – nepovezanoj osobi  neovisno o tome da li se u ulozi kupca javlja trgovačko društvo, obrtnik, zaklada, neprofitna organizacija, korisnik državnog proračuna itd.   To znači da se više neće ograničavati mogućnost porezno priznatog otpisa samo na nepovezane osobe koje su obveznici poreza na dobit.
• U rashode darovanja i dalje ulaze plaćeni troškovi za zdravstvene potrebe fizičkih osoba ali se predlaže da se oni prošire i na  troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
• Neprofitne organizacije koje su  po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ujedno i obveznici poreza na dobitak  i dalje će imati mogućnost izbora plaćanja poreza u paušalnoj svoti.  Prema novom prijedlogu Zakona to se odnosi na one neprofitne osobe  koje u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarile prihode veće od  7.500.000,00 kn. U skladu s prijedlogom spomenute neprofitne organizacije  koje u 2019. po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvare prihod manji od 7.500.000,00 mogle bi  u 2020. plaćati porez na dobitak u paušalnoj svoti.
• Pravila protiv premještanja dobitka se proširuju na izlazno oporezivanje, hibridne neusklađenosti i neusklađenost rezidentnosti.
• Mijenjaju se rokovi za podnošenje prijave poreza na dobitak kod stečaja i likvidacije. Kod otvaranja stečajnog postupka prijava poreza na dobitak  podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja.  Porezna prijava koja se odnosi na razdoblje od otvaranja do okončanja postupka likvidacije  podnosi se u roku od 8 dana od isteka poreznog razdoblja.
• Uvodi se obveza podnošenja porezne prijave u slučaju prestanka društva bez postupka likvidacije.

Predložene  izmjene NE odnose se na prijavu poreza na dobitak za 2019. godinu nego bi se trebale primjenjivati u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2020. godinu i nadalje, odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2020. godine.

 

ZAKON O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

• Nameće se obveza fiskalizacije za prateće dokumente koji se izdaju prije samog izdavanja fiskaliziranog računa. Obveznici fiskalizacije morati će se izjasniti koriste li po poslovnicama mogućnost, odnosno imaju li potrebu, izdavanja takvih dokumenata te se obveza fiskalizacije tih pratećih dokumenata nameće samo tim obveznicima fiskalizacije. Fiskaliziranje pratećih dokumenata neće isključiti fiskalizaciju računa za isporuku. U skladu s predloženim izmjenama od 1. siječnja 2020. godine prateći dokumenti na kojima se navode podaci o plaćanju evidentirati će se u sustavu fiskalizacije te će ih sustav Porezne uprave povezivati s izdanim i fiskaliziranim računima.
• Uvodi se QR kod kao obvezni element svakog računa kako bi se omogućila brža i lakša provjera računa. Obveznici fiskalizacije za korištenje QR koda trebali bi prilagoditi svoja fiskalna rješenja stoga bi se obveznicima ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena fiskalizacije s QR kodom započela 1. siječnja 2022. godine.

 

 

ZAKON O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA

• Propisuje se uvjet za oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju. Uvjet za primjenu oslobođenja bio bi da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja. Na taj način spriječila bi se dosadašnja praksa izbjegavanja plaćanja upravne pristojbe.

 

OPĆI POREZNI ZAKON

• Predlaže se novi čl. 12.a kojim bi se propisivala nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotno svrsi zakona. Tako se smatra da poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla koji ima obilježja nesamostalnog rada. Smatra se također nedopustivim stalna promjene organizacijskog oblika kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. Ako poduzetnik u isključivu svrhu korištenja niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi povezana društva smatra se također korištenje pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom.
• U dijelu Općeg poreznog zakona koji uređuje poslovanje povezanih osoba u čl. 49. dodan je st. 3. koji uvjetuje priznavanje poslova između povezanih osoba samo ako bi i druge osobe koje nisu u takvom odnosu pod jednakim ili sličnim okolnostima ostvarile takve poslovne odnose.
• Kad je riječ o nadležnosti poreznog tijela predlaže se dopuna Općeg poreznog zakona u čl. 53. prema kojem bi ustrojstvena jedinica prema sjedištu ostavitelja bila mjerodavna za donošenje rješenja o pravnim sljednicima.
• Kad je riječ o zastari dodaje se st. 9. u čl. 8. OPZ-a. Prema tome stavku, zastara prava na naplatu i na utvrđivanje prava na naplatu poreznog duga ne bi tekla od smrti poreznog obveznika do trenutka izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima. To se odnosi i na obveze nastale prije smrti poreznog obveznika koje još nisu utvrđene.
• Kad je riječ o poreznom nadzoru i izboru poreznog obveznika za nadzor predlaže se promjena prema kojoj bi porezno tijelo odlučivalo o provedbi poreznog nadzora prema procjeni rizika, pri čemu imaju prednost veliki poduzetnici, poduzetnici kod koji je vjerojatno riječ o primjeni poreznih pogodnosti koje im ne pripadaju kao i korištenju poreznih povlastica u slučaju povezanih osoba.
• Prijedlogom dopuna OPZ-a u čl. 192. dopunjuju se najteži porezni prekršaji (kazne do 500.000,00 kn) kao što je nečuvanje knjigovodstvenih isprva, poslovnih knjiga i drugih evidencija u rokovima koji nisu u skladu s propisima.
• Promjenama u čl. 193. težim poreznim prekršajima (kazne do 300.000,00 kn) okarakterizirana je pojava ako se evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vode na mjestima na kojem se gotovinski primitci ostvaruju ili se ne osigurava dostupnost tih evidencija poreznom tijelu. Jednako tako težim prekršajima smatra se i neosiguranje čitljivih i sustavnih podataka za slučaj kada se knjige i druge evidencije vode u elektroničkom obliku.
• Promjenama u čl. 194. OPZ-a smatra se lakšim poreznim prekršajima (kazne su zaprijećene do 200.000,00 kn) neobavljanje popisa imovine i obveza u rokovima kako je to propisao OPZ u čl. 66.

 

ZAKON O ADMINISTRATIVNOJ SURADNJI U PODRUČJU POREZA

• Uređuje se pitanje definicije prekograničnog  aranžmana, tj. aranžmana koji se odnosi na više od jedne države članice ili na jednu državu članicu i treću zemlju uz ispunjavanje određenih uvjeta.
• Uređuje se pojam posrednika u prekograničnom aranžmanu, tj. osobe koja osmišljava, stavlja na tržište ili organizira prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili takav aranžman stavlja na raspolaganje s ciljem njegove provedbe ili upravlja njegovom provedbom.
• Uređuje se pojam povezano poduzeće koje podrazumijeva osobu koja je povezana s drugom osobom na najmanje jedan od propisanih načina. Nažalost i u ovom se Zakonu svojevrsno nasilje nad hrvatskom pravnom terminologijom budući da opisani sadržaj više odgovara terminu trgovačko društvo nego poduzeće koje je praktički jedna od poduzetničkih djelatnosti trgovačkog društva.
• Posrednicima se propisuje obveza dostave informacije u vezi s prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, a koje su im poznate, u njihovom su posjedu ili se nalaze pod njihovom kontrolom, Ministarstvu financija, Poreznoj upravi. U vezi s tim propisuju se rokovi dostave i uvjeti oslobođenja od dostave.

 

O svim predloženim izmjenama i dopunama detaljnije ćemo pisati u sljedećim izdanjima časopisa RRiF.

Povratak na vijesti