Pravo na odbitak pretporeza – proračunski korisnik i podjela pretporeza

Datum: 19.05.2015, Utorak
Klasa: 410-19/15-01/163
Davatelj: Porezna uprava

Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se s upitom o porezu na dodanu vrijednost u kojem postavlja pitanje temeljem kojih računa i na koji način ostvaruje pravo na odbitak pretporeza odnosno ostvaruje li pravo na odbitak cjelokupnog pretporeza ili korištenjem formule kao razmjerni dio. Porezni obveznik navodi da je proračunski korisnik te da je obveznik plaćanja PDV-a temeljem obavljanja gospodarske djelatnosti najma kazališne dvorane. Navodi također da do sada nije uzimao u obzir pretporez već je u obrascima iskazivao samo obvezu poreza obračunatog temeljem djelatnosti najma što je, prema navodima u upitu, bilo usuglašeno stajalište na razini svih kazališta u Zagrebu.
Odredbama čl. 4. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14., u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara.
Sukladno odredbama čl. 6. st. 1. i 2. Zakona porezni obveznik je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, a gospodarskom djelatnošću smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.
Odredbama čl. 39. st. 1. t. n) Zakona propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi.
Prema odredbama čl. 58. st. 1. Zakona porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.
Sukladno odredbama čl. 58. st. 4. t. 1. Zakona porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobođenih plaćanja PDV-a u tuzemstvu prema čl. 39., 40. i 114. Zakona.
Ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza tada može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način:
a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona,
b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga.
Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.
Sukladno odredbama čl. 137. st. 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14., 157/14.) porezni obveznici koji dijelom obavljaju isporuke dobara i usluga oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom isporuke koje nisu oslobođene, imaju pravo na odbitak pretporeza u dijelu koji se odnosi na oporezive isporuke. U tom slučaju u knjigovodstvu ili izvanknjigovodstvenim evidencijama porezni obveznik treba osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na oporezive i oslobođene isporuke dobara i obavljene usluge. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i obavljene usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti odnosno kao postotak. Iznimno, porezni obveznik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti nadležnu ispostavu Porezne uprave.
Obzirom na navedeno, kazalište koje je upisano u registar obveznika PDV-a ima pravo odbiti pretporez sadržan u ulaznim računima koji se odnose na oporezivu djelatnost kazališta odnosno na najam kazalište dvorane.
Međutim, budući da kazališta, osim iznajmljivanja kazališne dvorane, u kazališnim dvoranama obavljaju i usluge u kulturi koje su oslobođene plaćanja PDV-a i za koje ne ostvaruju pravo na odbitak pretporeza, iznos pretporeza koji se može odbiti izračunava se kao razmjerni dio sukladno naprijed navedenoj formuli.
 

Povratak na mišljenja