Pravo na dom / smetanje posjeda


Predmet: U parničnom postupku koji se vodi zbog smetanja posjeda nije dopušteno isticati prigovor prava na dom.

Broj presude: Gž-2825/2022-2 od 29. lipnja 2023. godine, od 09.02.2024

Sud: Županijski sud u Zagrebu

10 Zbog toga prvostupanjski sud smatra da su neodlučne tvrdnje tužitelja da tuženici žive u predmetnom stanu bez pravne osnove jer da je u predmetu utvrđeno da je riječ o stanu u kojem obitelj H neprekidno živi od jeseni 2019 s time da njihovo maloljetno dijete nikad nije živjelo nigdje drugdje a da je iz činjenica ovoga predmeta vidljivo da oni nemaju nikakav drugi dom a da to ne mijenjaju niti tvrdnje tužitelja da u istoj zgradi roditelji jednog od tuženika imaju stan jer to ne znači da je upravo taj stan roditelja stranke ujedno i dom stranaka i njihovog djeteta Slijedom navedenog zaključak je prvostupanjskog suda da tuženici imaju dostatne i trajne veze sa stanom o kojem je riječ da ga se može smatrati njihovim domom u svrhu zaštite prema članku 8 Konvencije Naprotiv da nema nikakvog dokaza o tome da tuženici imaju dostatnu i trajnu vezu sa bilo kojim drugim stanom osim onim u koji su samovlasno uselili Prvostupanjski sud dalje navodi da pravo na poštivanje doma nije apsolutno i miješanja u to pravo su dopuštena ako su u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje te radi sprječavanja nereda ili zločina radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih članak 8 stavak 2 Konvencije Prvostupanjski sud smatra da pružanje posjedovne zaštite tužitelju uz među ostalim nalaganje tuženicima obveze da predaju stan slobodan od osoba i stvari tužitelju bez sumnje predstavlja miješanje u njihovo pravo na poštivanje njihovog doma iz članka 8 stavka 2 Konvencije Prvostupanjski sud navodi da utvrđenje čina smetanja vraćanje posjeda stana i zabrana takvog smetanja ubuduće temelji se na naprijed citiranim odredbama ZV a te da je cilj te odredbe štititi posjednike od samovlasnog smetanja njihova mirna posjeda i na taj način ostvariti legitimni cilj zaštite posjeda drugih U tom smislu da je riječ o zakonitom miješanju koje slijedi legitiman cilj Međutim prvostupanjski sud smatra da jamstva Konvencije zahtijevaju da miješanje u pravo na poštivanje doma ne bude samo utemeljeno na zakonu nego i razmjerno legitimnom cilju iz stavka 2 članka 8 koji se miješanjem želi ostvariti vodeći računa o osobitim okolnostima predmeta Miješanje će se smatrati nužnim u demokratskom društvu za postizanje legitimnog cilja ako zadovoljava neodgodivu društvenu potrebu i posebice ako je razmjerno s ...



Detaljnije možete vidjeti ako se pretplatite na časopis Pravo i Porezi.



Ako ste pretplatnik upišite svoje korisničko ime i zaporku


Povratak na sudsku praksu