Elektroničkim putem obratili ste se upitom u vezi uzajamnosti između Republike Hrvatske i Republike Srbije na području povrata poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) te s tim u vezi opsega prava na povrat PDV-a poreznim obveznicima iz Republike Srbije.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku.
U vezi navedenog izvješćujemo da je u postupku utvrđivanja uzajamnosti između Republike Hrvatske i Republike Srbije uzajamnost potvrđena u punom opsegu od 8. listopada 2015.
Sukladno odredbama članka 67. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13 i 143/14, u daljnjem tekstu: Zakon) porezni obveznik koji na području Europske unije nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivalište ili uobičajeno boravište ima pod uvjetima propisanima Zakonom pravo na povrat PDV-a zaračunanog za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ili koji mu je zaračunan prilikom uvoza dobara u Republici Hrvatskoj. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat PDV-a.
Pravo na povrat PDV-a ima porezni obveznik koji u razdoblju za koje traži povrat PDV-a nije obavljao isporuke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u Republici Hrvatskoj, osim:
a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga, oslobođenih plaćanja PDV-a u skladu s člankom 44. stavkom 1. točkom 35., člancima 45., 46. i 47., člankom 48. stavkom 1. i člankom 49. Zakona,
b) usluga za koje je u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkom 6. Zakona PDV obvezna platiti osoba kojoj su usluge obavljene.
Kod povrata PDV-a primjenjuju se odredbe članaka 57. do 65.a Zakona koje se odnose na odbitak pretporeza.
Porezni obveznik nema pravo na povrat PDV-a za:
a) iznose PDV-a koji su, prema odredbama Zakona netočno zaračunani,
b) iznose PDV-a koji su zaračunani za isporuke dobara koje su oslobođene ili mogu biti oslobođene plaćanja PDV-a u skladu s odredbama članka 41. stavka 1. te članka 45. stavka 1. točke 2. Zakona.
Porezni obveznik da bi ostvario pravo na povrat PDV-a mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.
Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od tri kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kraće od tri mjeseca ako to razdoblje obuhvaća kraj kalendarske godine.
Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata kraće od jedne kalendarske godine, ali ne kraće od tri mjeseca, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 3.100,00 kuna.
Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine, može se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traži povrat nije manji od 400,00 kuna.
Porezna uprava u roku od najviše osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a donosi rješenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti ili djelomično ili nije odobren. Ako je zahtjev za povrat odobren, Porezna uprava izvršava povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku od 10 radnih dana po isteku navedenog roka na račun podnositelja zahtjeva o njegovom trošku.
Napominjemo da je uzajamnost u povratu PDV-a između Republike Hrvatske i Republike Srbije uspostavljena u ograničenom opsegu od 2. svibnja 2012. do 7. listopada 2015. za isporuke dobara ili usluga u vezi s izlaganjem na sajmovima, te da je u punom opsegu uzajamnost sa Republikom Srbijom uspostavljena od 8. listopada 2015.