Potpore radnicima za otklanjanje štete od poplave

Potpore radnicima za otklanjanje štete od  poplave

Prema poreznom propisu potpora za elementarnu nepogode koje poslodavci dodjeljuju svojim radnicima smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada (plaćom). No, u skladu sa činjenicom da je elementarna nepogoda poplave dosegnula katastrofalne razmjere za stanovništvo te da je potrebno žurno djelovati radi ublažavanja istih, Porezna uprava je iznimno od čl. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 6. Pravilnika o porezu na dohodak donijela mišljenje prema kojima uz određene uvijete poslodavci svojim radnicima mogu isplaćivati za tu svrhu primitak na koji ne trebaju obračunavati porez na dohodak i doprinose. U nastavku prenosimo stajalište Porezne uprave koje glasi:
U svezi postavljenog upita poreznog obveznika o poreznom tretmanu primitaka koje poslodavac želi isplatiti svojim djelatnicima zbog posljedica elementarne nepogode (poplave) na području Vukovarsko - Srijemske županije odgovaramo u nastavku:
 Člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13 i 148/13) propisano je da se dohotkom ne smatraju ni primici po posebnim propisima, uz ostalo ni potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda, osim ako su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. toga Zakona.
 Primici koji su u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima, smatraju se u skladu s člankom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13; u daljnjem tekstu Pravilnik) oporezivim dohotkom, pa se tako sukladno navedenoj odredbi Pravilnika i primici, odnosno potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada.
 Sredstva za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda iz članka 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine, broj 73/7 i 174/04; u daljnjem tekstu; Zakon) osiguravaju se iz: državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, sredstava trgovačkih društava, donacija, drugih izvora u skladu s člankom 33. Zakona. Sukladno članku 34. Zakona, sredstva proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave osigurana za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda mogu se na prijedlog Vlade Republike Hrvatske objedinjavati radi otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda većeg opsega, katastrofa i tehnoloških nesreća.
 Shodno navedenom, a iznimno od članka 6. Pravilnika, budući da se u konkretnom slučaju radi o elementarnoj nepogodi većeg opsega, odnosno katastrofi koju je proglasila Vlada Republike Hrvatske te da su opseg i posljedice istih dosegnule tolike razmjere da je potrebno žurno djelovanje i to na način da je radi uklanjanja i ublažavanja posljedica potrebno žurno osigurati sredstva iz svih raspoloživih izvora za sve stanovnike poplavljenog područja, potpore koje isplaćuju poslodavci svojim radnicima u tu svrhu ne smatraju se dohotkom i ne podliježu obračunu i uplati poreza na dohodak pod uvjetom da poslodavci u svojim evidencijama osiguraju podatke o radnicima kojima su isplatili potporu za štetu pretrpljenu od elementarne nepogode odnosno katastrofe kao i datumu isplate i isplaćenom iznosu,  budući da u trenutku isplate nisu raspoloživi podaci o konačnoj procjeni štete sukladno Metodologiji za procjenu štete od elementarnih nepogoda donesenoj na temelju članka 26. Zakona te pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima koji su štetu pretrpjeli. (KL:410-01/14-01/1319 Zagreb, 22.05.2014.- objava u Pravo i porezi br. 6/14.

Povratak na vijesti