U Središnjem uredu, Porezne uprave, Službi za ovršni postupak, Odjelu za ovrhu zaprimljen je dopis Hrvatske obrtničke komore Broj: 18-1761-1136/4-121-2008 od 15. rujna 2008. godine. U dopisu navodi se, da se Komori obratila obrtnica gđa. Mara, vlasnica obrta za trgovinu, zamolbom za pomoć pri rješavanju problema vezanih uz obvezu obračuna, uplate posebnog poreza na luksuzne proizvode za manjak nastao provalnom krađom. Nadalje, u dopisu stoji, da je Carinska uprava, Carinarnica Split radi naplate posebnog poreza na luksuzne proizvode i to na utvrđeni manjak, a koji manjak je nastao kao posljedica provalne krađe u obrtničkoj radnji, pokrenula ovršni postupak. Također se navodi, da je gđa protiv rješenja o ovrsi izjavila žalbu, a koja žalba je odbijena rješenjem Samostalne službe za drugostupanjski postupak. Ističe se da je zbog navedenog obveznik pokrenuo upravni spor. Slijedom navedenog Hrvatska obrtnička komora u dopisu moli da se prekine postupak ovrhe na sredstvima na žiro-računu obveznika iz razloga što se postupak pred Upravnim sudom još uvijek vodi odnosno još nije riješen po pitanju navedenog. U svezi iznijetog odgovaramo:
U Središnjem uredu, Porezne uprave, Službi za ovršni postupak, Odjelu za ovrhu nije zaprimljen zahtjev za odgodu ovrhe podnijet od strane poreznog obveznika (ili po ovlaštenju), dakle gđa. „X“ se podneskom u kojem traži odgodu ovrhe nije obratila Središnjem uredu, Porezne uprave, Odjelu za ovrhu, niti je u privitku dopisa Hrvatske obrtničke komore ovom tijelu dostavljen podnesak stranke. Kako nema podneska poreznog obveznika, a koji podnesak je nužan da bi se po njemu moglo postupiti ovo tijelo nije u mogućnosti odlučivati o odgodi ovrhe. Inače, podnesak stranke, sukladno Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 53/91 i 103/96) treba biti razumljiv, sadržavati sve što je potrebno i biti vlastoručno potpisan (ili po ovlaštenju) Nadalje, iz prijedloga za odgodu ovrhe, mora biti razvidno da li obveznik traži odgodu ovrhe po članku 134. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 127/00., 86/01. 150/02.) ili po članku 17. Zakona o upravnim sporovima (Nar. nov., br. 53/91., 9/92. i 77/92.). Slijedom navedenog, molimo da sukladno članku 14. Zakona o općem upravnom postupku upoznate stranku sa zakonskim mogućnostima odgode ovrhe.
Nadalje, Općim poreznim zakonom propisana je mogućnost odgode ovrhe koja se provodi na temelju rješenja o ovrsi. Ako se zatraži odgoda ovrhe sukladno članku 134. Zakona, odgoda ovrhe može se odobriti (na prijedlog ovršenika) najdulje na rok od šest mjeseci i to:
1. ako je protiv ovršne isprave podnijeta žalba,
2. ako je podnijet zahtjev za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojem je donijeta ovršna isprava ili
3. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi podnio žalbu ili tužbu.
Za trajanja odgode ovrhe obračunavaju se kamate.
Stavkom 2. istog članka propisano je da porezno tijelo može odgodu ovrhe uvjetovati davanjem sredstava osiguranja naplate iz članka 121. Općeg poreznog zakona.
Člankom 121. st. 1. Općeg poreznog zakona propisane su vrste sredstava osiguranja naplate poreznog duga, i to:
1. neopoziva garancija banke ili druge financijske organizacije ovlaštene za obavljanje platnog prometa koju odredi porezno tijelo,
2. zalog vrijednosnih papira – vrijednosnica (vlasničkih i vjerovničkih) i tražbina (uključivo i tražbine po osnovu udjela u kapitalu),
3. založno pravo na nekretninama i pravima građenja,
4. jamstvo druge osobe koja ispunjava uvjete navedene u stavku 2. ovog zakona.
Ako se kao instrument osiguranja dostavlja bjanko zadužnica mora biti ovjerena i potpisana od solventnog jamca. Isto tako ako ovršenik nudi bjanko mjenicu kao sredstvo osiguranja ona mora biti avalirana od banke ili neke druge solventne tvrtke. Ako se nudi nekretnina koju ima u vlasništvu, potrebno je provesti upis založnog prava na ponuđenoj nekretnini u korist Ministarstva financija.
Sukladno navedenom, porezni obveznik može zatražiti odgodu ovrhe na način da se obrati Ministarstvu financija s prijedlogom za odgodu ovrhe sukladno članku 134. Općeg poreznog zakona. Prijedlog za odgodu ovrhe podnosi se putem nadležne Ispostave Porezne uprave, a o prijedlogu rješava Središnji ured Porezne uprave.
