Porezni obveznik iz dostavnog popisa obratio se pitanjima koja se odnose na usluge prijevoza koje obavlja strani brod. U nastavku navodimo dostavljena pitanja, odnosno slučajeve i odgovore u vezi istih.
1. Porezni obveznik iz dostavnog popisa je agent stranog broda čiji je brodar registriran za potrebe PDV-a na Malti (ima malteški PDV identifikacijski broj). Brod posjeduje potrebnu dozvolu za obavljanje „kabotaže“ u Hrvatskoj te obavlja prijevoz tereta između dvije domaće luke, a uslugu prijevoza hrvatskom poreznom obvezniku koji je upisan u registar obveznika PDV-a ne fakturira agencija, već strani brodar. Postavljeno je pitanje primjenjuje li se čl. 17. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13. i 143/14., u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) na agencijsku pristojbu, na usluge peljarenja, priveza, odveza, opskrbe pitkom vodom iz vodovoda te unose li se iste u Zbirnu prijavu.
Odredbama čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u propisano je da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika.
Prema odredbama čl. 47. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u i čl. 116. st. 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14. i 157/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u), plaćanja PDV-a oslobođene su isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila koja se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru.
Odredbama čl. 47. st. 1. t. c) i d) Zakona o PDV-u i čl. 116. st. 2. i 3. Pravilnika o PDV-u propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz čl. 47. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u, te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u njih ili se u njima koristi.
Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično.
Oslobođenim uslugama prema čl. 116. st. 3. Pravilnika o PDV-u smatraju se lučke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaže i vezivanja brodova, usluge ukrcaja/utovara, iskrcaja/istovara, prekrcaja/pretovara i skladištenja brodskog tereta u lukama, zatim lučke, skladišne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smeća, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slično.
Prema odredbama čl. 116. st. 7. i 8. Pravilnika o PDV-u porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su prema odredbama čl. 47. Zakona o PDV-u oslobođene PDV-a na računu obvezno navodi da PDV nije zaračunan s naznakom članka Zakona o PDV-u kojim je to oslobođenje propisano te je u svom knjigovodstvu obvezan osigurati sve potrebne podatke i dokaze o uvjetima za ostvarivanje oslobođenja iz čl. 47. Zakona o PDV-u kao što su računi, ugovori, izjava o plovidbi ili druga isprava u skladu s odredbama čl. 116. st. 1. Pravilnika o PDV-u.
U skladu s navedenim, kako bi se odgovorilo na postavljeno pitanje potrebno je utvrditi zadovoljava li predmetni strani brod uvjete prema kojima se smatra plovilom iz čl. 47. st. 1. Zakona o PDV-u te s tim u vezi ostvaruje li porezno oslobođenje. Naime, ako se radi o takvom plovilu tada u svrhu ostvarivanja poreznog oslobođenja brodar mora isporučitelju dobara ili usluga predati izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. U protivnom, ne može se ostvariti navedeno porezno oslobođenje.
Prema tome, ako se predmetni strani brod smatra plovilom iz čl. 47. st. 1. Zakona o PDV-u tada hrvatski porezni obveznik koji mu zaračunava agencijsku pristojbu, uslugu peljarenja, priveza, odveza te opskrbe pitkom vodom iz vodovoda u računu za takve isporuke neće zaračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o poreznom oslobođenju iz čl. 47. Zakona o PDV-u pod uvjetom da mu brodar preda izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru. Napominjemo da se isporuke na koje je primijenjeno oslobođenje iz čl. 47. Zakona o PDV-u ne iskazuju u Zbirnoj prijavi.
U slučaju da se ne radi o plovilu iz čl. 47. st. 1. Zakona o PDV-u ili isporučitelj nema dokaza o tome da će dobra ili usluge koje isporučuje biti namijenjene plovilu koje se koristi za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru potrebno je odrediti mjesto obavljanja pojedine isporuke dobra ili usluge. Načelno se na većinu usluga koje hrvatski porezni obveznik obavi poreznom obvezniku sa sjedištem u Europskoj uniji primjenjuje opće načelo oporezivanja prema kojem se u skladu s čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u mjestom obavljanja usluge smatra sjedište poreznog obveznika primatelja usluge, uz napomenu da postoje određene iznimke. Ako se radi o isporuci dobara poreznom obvezniku koji je registriran za potrebe PDV-a u drugoj državi članici Europske unije (ima PDV identifikacijski broj) tada se na isporuku dobara unutar Europske unije može primijeniti oslobođenje iz čl. 41. st. 1. Zakona o PDV-u pod uvjetom da se dobra otpreme ili prevezu u drugu državu članicu Europske unije. U slučaju da se dobra ne otpremaju ili prevoze u drugu državu članicu tada se radi o isporuci dobara u tuzemstvu te je isporučitelj obvezan obračunati i platiti PDV. Napominjemo da se u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u opskrba vodom smatra isporukom dobra, a ne obavljenom uslugom.
2. Ima li strani brod iz treće zemlje koji je iz strane luke primjerice doplovio u Split gdje je iskrcao teret i zatim doplovio na ukrcaj drugog tereta u Bršicu (Raša) nakon čega ponovno plovi za stranu luku cijelo vrijeme status broda u međunarodnom prijevozu, odnosno primjenjuje li se za takav brod porezno oslobođenje iz čl. 47. Zakona o PDV-u na uslugu peljarenje pri dolasku i odlasku?
Plovilima koja plove na otvorenom moru u smislu Zakona o PDV-u smatraju se i brodovi koji plove na međunarodnim linijama iz hrvatske luke u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka, te brodovi koji plove u vodama stranih država radi obavljanja usluga vezanih uz djelatnosti na otvorenom moru kao što su istraživanje, iskorištavanje energenata i slično.
Prema tome, strani brod iz treće zemlje koji iz strane luke doplovi u hrvatsku luku gdje iskrca teret te u drugoj hrvatskoj luci ukrca teret nakon čega ponovno plovi za stranu luku tijekom cijele plovidbe zadržava status plovila u međunarodnom prijevozu te mu hrvatski porezni obveznik koji mu zaračunava uslugu peljarenja na takvu uslugu neće obračunati PDV već će navesti napomenu da se radi o poreznom oslobođenju iz čl. 47. Zakona o PDV-u pod uvjetom da mu brodar preda izjavu o plovidbi ili drugu ispravu kojom se potvrđuje da će nabavljena dobra ili usluge biti namijenjene plovilu koje se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koristi za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti te za spašavanje ili pomoć na moru.
