Temeljem postavljenog upita poreznog obveznika u kojem se navodi da su u tijeku pripreme za realizaciju gospodarskog projekta u svezi kojega jedna inozemna brodarska kompanija priprema ponudu za natječaj za plutajući LNG terminal na Krku te traži mišljenje o poreznom tretmanu primitaka koje bi ostvarili potencijalni radnici plutajućeg LNG terminala na Krku, odgovaramo u nastavku:
Odredbama članka 128. Pomorskog zakonika (Narodne novine, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) propisano je da član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak.
Radi donošenja pravilne odluke o poreznom tretmanu primitaka koje bi ostvarili potencijalni radnici plutajućeg LNG terminala na Krku zatraženo je očitovanje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprave pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra može li se plutajući LNG terminal na Krku smatrati brodom u međunarodnoj plovidbi pa posljedično tome mogu li se radnici tog plutajućeg LNG terminala smatrati pomorcima u međunarodnoj plovidbi.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra, dostavilo je očitovanje u kojem se navodi:
„Člankom 5. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 33/06., 38/09., 87/09., 18/11., 80/13. i 56/16) propisano je da je pomorski objekt objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt).
Ujedno, istim člankom Pomorskog zakonika propisano je da je plutajući objekt pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.).
U smislu Pomorskog zakonika plutajući LNG terminal na Krku smatrao bi se plutajućim objektom, ali se ne bi moglo smatrati da se radi o pomorskom objektu u međunarodnoj plovidbi, niti bi se osobe (rezidenti u RH) koje rade na tom objektu mogle izjednačiti sa pomorcima u međunarodnoj plovidbi.
Za razliku od ove situacije pomorcima u međunarodnoj plovidbi bi se za potrebe oslobođenja od poreza na dohodak i obveznih osiguranja smatrale osobe koje su ukrcane na plutajući ili nepomični odobalni objekt izvan granica Republike Hrvatske ako moraju imati pomorsku knjižicu i u njoj ovjeravaju plovidbenu službu (ukrcaje i iskrcaje) kao član posade plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje.“.
Nadalje, od nadležnog ministarstva naknadno je zatraženo i očitovanje o tome mogu li se potencijalni radnici plutajućeg LNG terminala smatrati pomorcima - članovima posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom u skladu s posebnim propisima. Nadležno ministarstvo u dostavljenom očitovanju navelo je sljedeće:
„Osobe ukrcane na plutajući objekt koje moraju imati pomorsku knjižicu, a to je kada spadaju u najmanji broj članova posade koji moraju imati pomorsko zvanje, te koje u pomorskoj knjižici ovjeravaju plovidbenu službu (ukrcaje i iskrcaje), smatraju se pomorcima.“.
Isto tako, navodi se kako je potrebno utvrditi „mora li plutajući LNG terminal imati i koliko takvih osoba ili ima samo stručne radnike koji ne trebaju imati pomorsku knjižicu“.
Napominjemo da je za utvrđivanje najmanjeg broja članova posade plutajućih i nepomičnih odoobalnih objekata u skladu s člankom 31.a Pravilnika o najmanjem broju članova posade broda za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti (Narodne novine, br. 63/07, 76/11, 46/13, 104/15 i 31/16) mjerodavno Povjerenstvo koje imenuje pomoćnik ministra Uprave nadležne za poslove sigurnosti plovidbe.
Slijedom navedenog, obzirom da iz dostavljenih očitovanja nadležnog ministarstva proizlazi da se potencijalni radnici plutajućeg LNG terminala ne bi mogli smatrati pomorcima u međunarodnoj plovidbi, posljedično tome ne bi se mogle primijeniti niti odredbe Pomorskog zakonika odnosno odredbe propisa o porezu na dohodak koje se odnose na pomorce u međunarodnoj plovidbi. Isto tako, proizlazi da se potencijalni radnici plutajućeg LNG terminala ne bi mogli smatrati niti pomorcima - članovima posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom osim u iznimnim slučajevima propisanim posebnim propisima. Dakle, ako bi se prema posebnim propisima, za tumačenje kojih je nadležno Ministarstvo prometa, pomorstva, prometa i infrastrukture, određena skupina potencijalnih radnika plutajućeg LNG terminala mogla smatrati pomorcima u nacionalnoj plovidbi tada bi se mogle primijeniti odredbe propisa o porezu na dohodak koje se odnose na pomorce u nacionalnoj plovidbi. Nadalje, sukladno očitovanju Ministarstva prometa, pomorstva, prometa i infrastrukture, KLASA: 410-01/16-01/04, URBROJ: 530-03-2-16-2 od 24. kolovoza 2016. na stručne radnike koji ne trebaju imati pomorsku knjižicu i ne smatraju se pomorcima primjenjuju se odredbe odgovarajućeg ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno odgovarajuće odredbe propisa o porezu na dohodak vezane za dohodak od nesamostalnog rada.
