Dostavili ste nam upit o poreznom tretmanu primitaka koji bi se prikupljali putem donacija od fizičkih i pravnih osoba za snimanje edukativnih videa koji bi bili dostupni na YouTube kanalu. U nastavku dajemo slijedeće mišljenje:
Člankom 8. stavkom 2. točkom 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 115/16; dalje u tekstu Zakon) propisano je da se dohotkom ne smatraju nasljedstva i darovi, osim ako je tim Zakonom drukčije uređeno, no ako su ti primici u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka iz članka 5. stavka 2. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom.
Člankom 4. stavkom 5. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17 i 128/17; dalje u tekstu Pravilnik) propisano je da se darovi iz članka 8. stavka 2. točke 3. Zakona ne smatraju primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 29. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.
Nadalje, člancima 4. do 10. Zakona o lokalnim porezima (Narodne novine, broj 115/16 i 101/17) propisana je obveza utvrđivanja i plaćanja poreza na nasljedstva i darove te se porez na nasljedstva i darove plaća na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze. Međutim, porez na nasljedstva i darove ne plaća se ako se na naslijeđeni ili darovani gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire (vrijednosnice) te pokretnine plaća neki drugi porez prema posebnom propisu. Obveznici poreza na nasljedstva i darove su fizičke i pravne osobe koje na području Republike Hrvatske naslijede, prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove. Osnovicu poreza na nasljedstva i darove čini iznos gotova novca te tržišna vrijednost novčanih tražbina i vrijednosnih papira (vrijednosnica), kao i pokretnina na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez. Osnovicu poreza na nasljedstva i darove utvrđuje nadležno porezno tijelo. Obveza plaćanja poreza na darove nastaje u trenutku primitka dara. Dar se smatra primljenim u trenutku potpisa ugovora o darovanju, a ako nije sklopljen pisani ugovor o darovanju, u trenutku primitka dara. Porez na nasljedstva i darove plaća se po stopi od 4%.
Slijedom navedenog, ako bi po osnovi darovanja bili zadovoljeni uvjeti propisani člankom 8. stavkom 2. točkom 3. Zakona i člankom 4. stavkom 5. Pravilnika, primici po toj osnovi bili bi oslobođeni od oporezivanja porezom na dohodak, ali bi se tada navedena darovanja oporezivala porezom na nasljedstva i darove sukladno Zakonu o lokalnim porezima.
Međutim, napominjemo da je člankom 28. Zakona propisano da se dohotkom od samostalne djelatnosti smatra dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Prema članku 29. Zakona samostalnom djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti), u smislu toga Zakona, smatraju se:
1. djelatnosti u smislu zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti i/ili
2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja iz stavka 2. toga članka.
Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:
1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti
2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti
3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti i/ili
4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.
Prema članku 30. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Prama članku 32. stavku 1. Zakona izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. U poslovne izdatke poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti ulaze oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
Slijedom navedenog, ako bi se donacije prikupljale od pravnih osoba ili fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalne djelatnosti i/ili ako bi se sredstva prikupljena donacijama upotrijebila za stvaranje edukativnih videa, a temeljem kojih bi se stjecali primici od, primjerice, promidžbe i oglašavanja putem YouTube kanala ili Internet stranice na kojoj bi ti video materijali bili dostupni svima, navedeni primici od donacija, kao i primici od oglašavanja i promidžbe i bilo koji drugi primici koji bi se stjecali na temelju snimljenih edukativnih materijala, smatrali bi se oporezivim dohotkom od samostalne djelatnosti. U tom slučaju fizička osoba je obvezna upisati se u registar poreznih obveznika sukladno članku 87. Zakona, registrirati samostalnu djelatnost, dohodak utvrđivati temeljem poslovnih knjiga sukladno člancima 30.-35. Zakona i porez na dohodak plaćati sukladno članku 37. Zakona.
U slučaju dodatnih pitanja glede utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak, molimo da se obratite nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu svog prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta.
