Putem Službe za međunarodnu pravnu pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova, zaprimili smo upit u vezi nekretnina koje se nalaze u Republici Hrvatskoj, a čija vlasnica ima dvojno državljanstvo (hrvatsko i talijansko) i živi u Italiji.
Iz upita nije posve jasno na koju vrstu poreza se isti odnosi: porez na nasljedstva, porez na promet nekretnina ili porez na dohodak od imovine ili imovinskih prava pa odgovaramo u nastavku kako slijedi.
Republika Hrvatska s Talijanskom Republikom ima sklopljen i u primjeni Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i sprječavanju izbjegavanja poreza između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Republike (Narodne novine - Međunarodni ugovori, br. 10/00).
Ugovor u svome članku 6. "Dohodak od nekretnina" propisuje:
"1. Dohodak koji rezident jedne države ugovornice ostvari od nekretnina koje se nalaze u drugoj državi ugovornici (uključujući dohodak od poljoprivrede ili šumarstva}, može se oporezivati u toj drugoj državi ugovornici.
2. Izraz »nekretnina« ima značenje prema propisima države ugovornice u kojoj se predmetna imovina nalazi. U taj je izraz u svakom slučaju uključena i imovina koja pripada uz nekretninu, stoka i oprema koje se koriste u poljoprivredi i šumarstvu, stvarna prava na koje se primjenjuju odredbe općih propisa o vlasništvu nad zemljom. Pravo plodouživanja nekretnine i prava na isplate u promjenjivom ili utvrđenom iznosu kao naknade za iskorištavanje ili pravo na iskorištavanje rudnih nalazišta, izvora i drugih prirodnih bogatstava također označavaju nekretninu. Pomorski i riječni brodovi i zrakoplovi ne smatraju se nekretninama.
3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se na dohodak koji se ostvaruje od izravnog iskorištavanja, davanja u zakup ili najam ili nekog drugog oblika korištenja nekretnine.
4. Odredbe stavaka 1. i 3. primjenjuju se i na dohodak od nekretnina društva i na dohodak od nekretnina koje se koriste u obavljanju samostalne djelatnosti."
Sukladno navedenom članku 6. Ugovora, Republika Hrvatska ima pravo oporezivati dohodak od nekretnina na svojem području koji ostvari porezni rezident Talijanske Republike, a Talijanska Republika također ima pravo oporezivati odnosni dohodak ali i izbjeći dvostruko oporezivanje uračunavanjem (odbijanjem) poreza plaćenog u Republici Hrvatskoj sukladno članku 23. Ugovora.
Napominjemo da je osnova za određivanje prava oporezivanja sukladno odnosnom Ugovoru porezna rezidentnost, a ne državljanstvo fizičke osobe.
Odnosni Ugovor ne propisuje pravila za oporezivanje nasljedstva ili imovine te se u tim slučajevima, a kada ne postoji ni neki drugi međunarodni ugovor koji bi prepisivao oporezivanje nasljedstva ili imovine, primjenjuju domaće porezno pravne odredbe svake države.
Nadalje, sukladno članku 5. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 115/16, dalje u tekstu: Zakon) predmet oporezivanja je promet nekretnina. Prometom nekretnina se, u smislu Zakona, smatra svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj bez obzira stječe li se vlasništvo nekretnine uz naplatu ili bez naplate, osim onog na koje se plaća porez na dodanu vrijednost. Domaće i strane fizičke ili pravne osobe izjednačene su glede plaćanja poreza na promet nekretnina ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.
Prema članku 4. Zakona stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela, stjecanje temeljem zakona te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba.
Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 4%.
Osim navedenog, Zakon propisuje i određena porezna oslobođenja pa tako temeljem članka 15. porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade, između ostalih, ne plaćaju bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem.
Na kraju napominjemo da se poreznim obveznicima u inozemstvu preporuča imenovanje opunomoćenika za zaprimanje pismena u Republici Hrvatskoj (prema članku 37. Zakona o općem upravnom postupku, Narodne novine br. 47/09) radi jednostavnijeg zaprimanja akata.
