U svezi s upitom koji ste nam dostavili, Klasa: 410-01/12-01/430, Ur. broj: 513-07-01/12-2, od 8. veljače 2012., o poreznom statusu predstavnika češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji, kao i načinu oporezivanja primitaka koje isti ostvaruje po toj osnovi i to mjesečne nagrade za rad, naknade troškova i sredstva za plaće, doprinose i ostale rashode, u nastavku odgovaramo:
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnim manjina (Nar. nov., br. 155/02., 47/10. – Odluka USRH, 80/10. i 93/11. – Odluka USRH) između ostalog uređena su prava i obveze, odnosno djelatnost vijeća nacionalnih manjina te predstavnika nacionalnih manjina. Prema članku 34. toga Ustavnog zakona predstavnik nacionalne manjine otvara račun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava na području jedinice lokalne samouprave za koju je izabran, za financijski plan korištenja tih sredstava i završni račun tih sredstava. Financijski plan i završni račun sredstava koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava objavljuju se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave za čije područje je izabran manjinski predstavnik. Na predstavnika nacionalne manjite te njegove ovlasti i obveze odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 28., 29., 30. i 31., 32. i 33. toga Ustavnog zakona. Prema članku 29. toga Ustavnog zakona sredstva koja vijeće nacionalne manjine, odnosno predstavnik nacionalne manjine ostvari od svoje imovine, od donacija, poklona, nasljedstva, ili po drugom osnovu, mogu se koristiti samo za djelatnosti i poslove od značaja za nacionalnu manjinu utvrđenih u programu rada vijeća nacionalne manjine, odnosno predstavnika. Sredstva koja vijeće nacionalne manjine, odnosno predstavnik, ostvari iz državnog proračuna Republike Hrvatske ili proračuna jedinice samouprave mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno odlukom kojima se uređuje izvršenje proračuna, odnosno za namjene, kada se radi o sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, koje odredi Savjet za nacionalne manjine. Sukladno članku 30. toga Ustavnoga zakona članovi vijeća nacionalne manjine, odnosno predstavnici, svoje dužnosti obavljaju, u pravilu, na dragovoljnoj osnovi i s pažnjom dobrog gospodara. Članovi vijeća nacionalne manjine, iz sredstava vijeća mogu primati samo naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za vijeće i nagradu, za mjesečno ili neko drugo razdoblje ako to odobri i do visine koju odobri ministar nadležan za opću upravu.
Prema Odluci o iznosu sredstava mjesečne nagrade za rad, o kriterijima za osiguranje sredstava za rad i o načinu sufinanciranja programa rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Zagrebačke županije (Glasnik zagrebačke županije, broj 30/07. i 31/09.), članovi vijeća nacionalnih manjina imaju pravo na nagradu za rad u bruto iznosu od 350,00 kn mjesečno, a predsjednici vijeća i predstavnici nacionalnih manjina imaju pravo na mjesečnu nagradu za rad u bruto iznosu od 1.200,00 kn mjesečno. Također, članovi vijeća i predstavnici imaju pravo na naknadu troškova sukladno čl. 2. Pravilnika o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina. Vijećima i predstavnicima se osiguravaju i sredstva za plaće, doprinose na plaće i ostale rashode za zaposlene koji se dodjeljuju u tromjesečnim iznosima, sredstva za materijalne rashode na temelju dostavljenih financijskih planova u tromjesečnim iznosima te sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programima rada vijeća, odnosno predstavnika.
Člankom 14. st. 1. t. 4. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12. – dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju svi primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuje za rad u tim tijelima i jedinicama.
Prema čl. 11. st. 1. t. 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10. i 137/11.), primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po toj osnovi su osigurani. Člankom 45. st. 1. Zakona propisano je da kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće ili sam porezni obveznik, prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
Dakle, dohodak od nesamostalnog rada prvenstveno jest onaj dohodak koji je ostvaren radom u radnom odnosu te proizlazi iz radnog odnosa i propisa koji uređuju rad i radni odnos.
Ako članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina po osnovi obnašanja tih dužnosti ne ostvaruju primitak (plaću) u skladu sa posebnim propisima i po toj osnovi nisu obvezno osigurani, naknada koju ostvaruju za obnašanje te dužnosti smatra se primitkom od kojega se utvrđuje drugi dohodak u skladu s čl. 32. Zakona. Spomenutim člankom Zakona te čl. 44. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, smatraju primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani. Prema čl. 48. st. 2. Zakona predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom.
U konkretnom slučaju, isplate kojima se financira isključivo ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada predstavnika nacionalnih manjina i godišnjim financijskim planom i koje se isplaćuju sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina na poseban račun sredstva koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava na području jedinice lokalne samouprave za koju je izabran, te uz uvjet da se navedena financijska sredstva ne troše za osobne potrebe, nisu oporezive porezom na dohodak. Međutim, sredstva koja se predstavnicima dodjeljuju za njihove osobne potrebe, kao primjerice nagrada za rad, smatraju se oporezivim primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak (osim rada) i isplatitelj je obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Ako predstavnik nacionalnih manjina ima zaposlenog radnika i od Zagrebačke županije prima sredstva za plaće, tada on kao poslodavac obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na dohodak istodobno s isplatom plaće.
Nadalje, čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak propisane su vrste naknada, potpora i nagrada, neoporezivi iznosi i uvjeti pod kojima poslodavci mogu iste neoporezivo isplatiti svojim radnicima. Člankom 45. Pravilnika o porezu na dohodak propisani su primici koji se ne smatraju oporezivim primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, a to su stipendije, nagrade i naknade koje se isplaćuju drugim, posebno nespomenutim fizičkim osobama. Prema tome, za predstavnike nacionalnih manjina koji za obnašanje tih dužnosti ne ostvaruju plaću po posebnim propisima i po toj osnovi nisu obvezno osigurani, nisu propisane mogućnosti neoporezivih isplata naknada, potpora i nagrada, pa ni naknada troškova. Zbog navedenog, svaka isplata naknada troškova, a i drugih naknada, potpora i nagrada prema čl. 13. st. 2. toga Pravilnika, smatra se njihovim primitkom od kojega se utvrđuje i oporezuje drugi dohodak iz čl. 32. st. 3. Zakona.
Iznimno je čl. 10. t. 11. Zakona i čl. 7. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak propisano da se oporezivim primicima ne smatraju naknade iz čl. 13. st. 2. t. 1., 2., 5., 13. i 14. toga Pravilnika (naknade troškova prijevoza, naknade za noćenje, naknade za upotrebe vlastitog automobila u službene svrhe, dnevnice u zemlji i u inozemstvu) isplaćene pod propisanim uvjetima za službena putovanja fizičkih osoba koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada i/ili drugi dohodak, ako službena putovanja obavljaju za potrebe tih organizacija.
Osim toga, čl. 7. st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je i da se oporezivim primicima ne smatraju naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz čl. 13. st. 2. t. 1. i 2. Pravilnika o porezu na dohodak, koje neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe uz naknadu, ako računi za obavljene usluge prijevoza i noćenja na službenom putovanju glase na isplatitelja neprofitnu organizaciju.
Kako se za svrhe oporezivanja neprofitnim organizacijama smatraju ustanove, tijela državne uprave, predstavnička i izvršna tijela vlasti i jedinica i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugi, proizlazi da se i predstavnicima nacionalnih manjina koji za obnašanje dužnosti ne ostvaruju plaću i po toj osnovi nisu obvezno osigurani, mogu pod propisanim uvjetima neoporezivo isplatiti odnosno nadoknaditi troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju za potrebe isplatitelja odnosno Zagrebačke županije ako računi glase na isplatitelja.
