Podnositelj upita u svom dopisu ukazuje na složenu situaciju vezanu uz oporezivanje mirovina ostvarenih iz inozemstva, točnije iz Republike Slovenije. Naime, podnositelj upita predlaže da se vezano za mirovine iz inozemstva izvrše određene izmjene kako bi se istim osigurao pravedan, korektan, socijalno održiv i osjetljiv sustav oporezivanja mirovina iz inozemstva.
U nastavku odgovaramo:
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine broj: 22/12) je kroz dopunu članka 14. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak propisano da se dohotkom od nesamostalnog rada smatraju i mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu. Tom su se odredbom mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu izjednačile sa mirovinama ostvarenim u tuzemstvu te se tako normiralo načelo ravnopravnosti u oporezivanju svih hrvatskih poreznih rezidenata (članak 51. Ustava Republike Hrvatske, kojim je propisano da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima).
Upravo iz razloga da se osigura pravedan, korektan, socijalno održiv i osjetljiv sustav oporezivanja mirovina iz inozemstva Ministarstvo financija - Porezna uprava je u sklopu porezne reforme donijela novi Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 115/2016) čije odredbe stupaju na snagu s 1. siječnja 2017. godine. Naime, člankom 24. stavkom 3. Zakona o porezu na dohodak propisno je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava po stopi od 24% od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36% na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna, što predstavlja znatno povoljniju situaciju za umirovljenike koji primaju mirovinu iz inozemstva u odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje jer će njihovi iznosi mirovina kasnije i u manjem djelu ulaziti u oporezivanje najvišom stopom poreza na dohodak, koja je također smanjena sa 40% na 36% te će svota obračunatog poreza na dohodak na odnosne mirovine biti manja. Važno je napomenuti da je člankom 24. stavkom 5. Zakona o porezu na dohodak propisano da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine. Na taj način će porez na dohodak na mirovine biti dodatno umanjen za 50%. Isto tako, potrebno je istaknuti da je člankom 46. stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak propisano da se iznosima plaćenog predujma godišnjeg poreza na dohodak umirovljenika smatraju obračunani predujmovi prema članku 24. stavcima 2. i 3. Zakona o porezu na dohodak u razmjernom djelu uplaćenog predujma utvrđenog sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak.
Isto tako, ističemo da će porezni obveznici moći zatražiti izuzeće od plaćanja predujmova poreza na dohodak odnosno poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom godine po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka ako istovremeno plaćaju predujmove poreza na dohodak odnosno porez na dohodak u inozemstvu (u situacijama kada ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugom državom ili ako je određenim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propisano da obje države ugovornice imaju pravo oporezivanja mirovina), ali da su tada obvezni predati propisano izvješće o ostvarenom dohotku u inozemstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu temeljem čega će im se utvrditi porezna obveza uz mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu čime će se pojednostaviti postupak i ukinuti pretjerano administriranje.
Vezano za upit poreznog obveznika u svezi u svezi obročnog plaćanja poreznih obveza molimo vas da upoznate podnositelja upita da je odredbama članka 91. b., c. i d. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16) propisana mogućnost sklapanja upravnog ugovora s Ministarstvom financija, Poreznom upravom kao vjerovnikom u porezno – dužničkom odnosu.
Naime, navedenim zakonskim odredbama omogućeno je poreznim obveznicima namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično i to u najviše 24 mjesečne rate uz obračun zakonske zatezne kamate na reprogramiranu glavnicu duga, bez mogućnosti otpisa glavnice i kamata.
Predmet sklapanja upravnog ugovora je porezni dug evidentiran na knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika, odnosno porezni dug dospio do dana podnošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora, osim duga s osnove novčanih kazni i troškova postupka te doprinosa po osnovi produženog mirovinskog osiguranja.
U svrhu sklapanja upravnog ugovora porezni obveznik dužan je ispuniti sve zakonske i druge propisane kriterije, kao što su na primjer da porezni obveznik nije blokiran od strane drugih vjerovnika osim eventualno Ministarstva financija, Porezne uprave. U tom slučaju, po sklapanju upravnog ugovora obustaviti će se ovrha za iznos poreznog duga obuhvaćenog upravnim ugovorom.
Radi jednostavnijeg i ekonomičnijeg postupanja na Internet stranicama Ministarstva financija, Porezne uprave dostupni su Obrasci prijedloga za sklapanje upravnog ugovora, za pravne osobe te fizičke osobe odnosno građane. Navedeni Obrasci mogu se preuzeti i u ispostavama Porezne uprave.
Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu fizičke osobe, odnosno sjedištu pravne osobe.
