Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o poreznom tretmanu kapare. U upitu se navodi da je Zakonom o obveznim odnosima propisano da ako je ugovoren instrument kapare, ona kao takva ne predstavlja naknadu štete, već je ona znak da je ugovor sklopljen. Nadalje, navodi se da u slučaju neispunjenja ugovora jedne od ugovornih strana, druga strana može uz zadržavanje ili vraćanje kapare dodatno tražiti i naknadu štete koju trpi. Nadalje, navodi se da ugovorena odustatnina i kapara kao odustatnina temeljem Zakona o obveznim odnosima podrazumijeva da svako može odustati od ugovora te da druga strana nema pravo uz odustatninu ili kaparu tražiti i naknadu štete, jer se navedeni iznos smatra naknadom štete. U vezi navedenog, postavlja se pitanje smatra li se uplata kapare oporezivom isporukom te smije li prodavatelj kupcu za primljenu kaparu izdati račun s obračunanim PDV-om, a kupac temeljem tog računa odbiti pretporez. Nadalje, postavlja se pitanje u slučaju neispunjenja ugovora od strane koja je dala kaparu, a druga strana se primljenom kaparom zadovolji, priznaje li se u prihode cijeli iznos uplaćene kapare ili iznos umanjen za obračunani PDV.
Na postavljeni upit odgovaramo u nastavku:
Predmet oporezivanja PDV-om je sukladno članku 4. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/13 do 115/16, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav, stjecanje dobara unutar Europske unije te uvoz dobara.
Člankom 8. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 79/13 do 41/17, u daljnjem tekstu: Pravilnik o PDV-u) propisano je da je bitno obilježje oporezive transakcije međusobna uzročna veza između transakcije i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obilježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.
Sukladno članku 25. Pravilnika o PDV-u isporuka kojom se obeštećuje primatelja za štetu nastalu po osnovi ranije isporuke ne smatra se isporukom koja podliježe oporezivanju već odštetom. O šteti se radi samo u slučaju kada isporučitelj temeljem zakona ili ugovora odgovara za štetu i njene posljedice i određenim isporukama tu štetu otklanja. Međutim, odštetom se ne smatra isporuka koja u cijelosti ili u dijelu predstavlja novu isporuku.
Sukladno odredbama članka 303. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05 do 78/15, u daljnjem tekstu: ZOO) ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno. U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze.
Nadalje, prema članku 304. ZOO-a ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.
Prema odredbama članka 306. i 307. ZOO-a sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora. U tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.
Slijedom navedenog, porezni tretman kapare ovisi o tome kako je kapara u konkretnom slučaju ugovorena. Stoga, ako je ugovoreno da se u slučaju ispunjenja ugovora kapara mora vratiti, tada ne podliježe oporezivanju PDV-om jer nije naknada za obavljenu isporuku. Ako je ugovoreno da se u slučaju ispunjenja ugovora kapara uračunava u naknadu, primatelj kapare obvezan je izdati račun i obračunati PDV kada se obavljena isporuka naplaćuje iz kapare te po tom računu druga strana ima pravo odbiti pretporez uz ispunjenje uvjeta iz članka 60. Zakona o PDV-u.
Nadalje, u slučaju neispunjenja ugovora kada se kapara uračuna u naknadu štete, kada se ne traži naknada štete, već se kapara zadržava ili se zahtijeva vraćanje dvostruke kapare te kada je kapara ugovorena kao odustatnina smatramo da se radi o naknadi štete, stoga se u tim slučajevima kapara ne smatra isporukom koja podliježe oporezivanju.
