Primili smo upit u svezi poreznog tretmana kamata između povezanih osoba uzimajući u obzir i udio dioničara ili člana društva u kapitalu društava. U dostavljenom upitu postavlja se pitanje poreznog tretmana zajma primljenog od povezane osobe koja nema udjela u kapitalu primatelja zajma, odnosno do kojega iznos se kamate po osnovi danih zajmova mogu smatrati porezno priznatim rashodom te uz primjenu koje kamatne stope.
Prema čl. 8. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13. i 143/14.) u kamate iz čl. 7. st. 1. t. 11. toga Zakona, a za koje se povećava osnovica poreza na dobit spadaju i kamate na zajmove koji su primljeni od dioničara odnosno člana društva koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkih prava u poreznom obvezniku, ako bilo kada u poreznom razdoblju ti zajmovi premaše četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, utvrđenu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija. Zajmovima dioničara, odnosno člana društva, prema stavku 1. toga članka Zakona, smatraju se i zajmovi trećih osoba za koje jamči dioničar odnosno član društva te zajmovi od povezanih osoba.
Prema čl. 32. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14. i 157/14.) kamatama iz članka 8. Zakona o porezu na dobit, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.
Slijedom navedenoga, u određenim slučajevima kamate po osnovi primljenih zajmova od:
a) dioničara ili člana društva koji drži najmanje 25% dionica, ili udjela u kapitalu ili
glasačkih prava u poreznom obvezniku ili,
b) treće osobe za koji jamči taj dioničar ili član društava ili
c) povezane osobe,
neće biti porezno priznati rashod.
Ukoliko je zajam primljen od nepovezane, treće osobe, za koju jamči dioničar ili član društva koji udovoljava uvjete iz čl. 8. st. 1. Zakona o porezu na dobit pri čemu iznos zajma premašuje četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, kamate na svotu zajma iznad toga iznosa nisu porezno priznati rashod.
Nadalje,ukoliko je zajam primljen od povezane osobe, odnosno osobe koja je povezana s dioničarom ili članom društva koji udovoljava uvjete iz čl. 8. st. 1. Zakona o porezu na dobit pri čemu iznos zajma premašuje četverostruku svotu udjela toga dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, kamate na svotu zajma iznad toga iznosa nisu porezno priznati rashod.
Međutim, pri utvrđivanju porezno priznatih rashoda i prihoda po osnovi kamata na zajmove između povezanih osoba potrebno je uzeti u obzir i visinu kamatne stope, što je posebno propisano čl. 14. Zakona o porezu na dobit, na način da se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Pri utvrđivanju rashoda od kamata na primljene zajmove kod povezanih osoba, priznaju se obračunane kamate najviše do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Prema čl. 14. st. 3. Zakona o porezu na dobit kamatnu stopu iz st. 1. i st. 2. toga članka Zakona određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.
Stoga se postupak utvrđivanja porezno priznatih prihoda i rashoda, uzimajući u obzir visinu kamatne stope utvrđene između povezanih osoba rezidenata, utvrđuje sukladno čl. 14. Zakona o porezu na dobit, samo ako jedna od povezanih osoba: 1) ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena od plaćanja poreza na dobit, 2) ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja.
Nadalje, odredbama čl. 37. Pravilnika o porezu na dobit propisano je da ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz čl. 14. st. 3. Zakona o porezu na dobit ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.
Slijedom navedenoga, odredbe čl. 8. i čl. 14. Zakona o porezu na dobit primjenjuju se istovremeno, stoga su i porezno priznate kamatne stope utvrđene čl. 8. Zakona o porezu na dobit, ograničene visinom kamate stope iz čl. 14. Zakona o porezu na dobit.
