U postavljenom upitu postavljate pitanje podliježe li primitak koji isplaćuje poslodavac radniku na ime naknade štete temeljem sudske nagodbe, oporezivanju porezom na dohodak od nesamostalnog rada ili se isti ne smatra dohotkom sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.5.Zakona o porezu na dohodak.
Prema čl. 9. st. 2. t. 2.5. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13., 148/13. Odluka USRH 83/14., 143/14.) dohotkom se ne smatraju odštete što nisu u svezi sa gospodarstvenom djelatnošću. Člankom 9. st. 4. Zakona propisano je da se primici iz st. 2. smatraju oporezivim ako su ti primici u svezi sa ostvarivanjem dohotka iz čl. 5. st. 2. Zakona odnosno dohotkom od nesamostalnog rada, dohotkom od samostalne djelatnosti, dohotkom od imovine i imovinskih prava, dohotkom od kapitala, dohotkom od osiguranja i drugim dohotkom.
Prema čl. 14. st. 1. t. 1. Zakona o porezu na dohodak primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos.
U Vašem se slučaju poslodavac na temelju sudske nagodbe obvezuje da će isplatiti određenu svotu zbog odustajanja radnika od tužbenog zahtjeva za isplatu plaće, iz čega se zaključuje da je riječ o isplati koja je u vezi s gospodarstvenom djelatnošću. Prema čl. 14. st. 1. t. 1. Zakona o porezu na dohodak primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji ureduju radni odnos, a između ostalih i plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u vezi sa sadašnjim, prijašnjim radom ili budućim radom na osnovi sadašnjega radnog odnosa. Plaćom se smatraju svi priljevi u novcu ili u naravi koji fizičkoj osobi pritječu na osnovi prijašnjega radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako je riječ o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i nekim drugim isplatama na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa. U tom slučaju bivši poslodavac na temelju postignute sudske nagodbe isplaćuje određenu dogovorenu svotu, na osnovi koje su utužene neisplaćena plaća i naknada za prekovremeni rad (neto), ostvarene za rad za vrijeme trajanja radnog odnosa bivšeg radnika. Iz svega navedenog proizlazi da se radi oporezivanja predmetna isplata treba smatrati primitkom koji se oporezuje kao dohodak od nesamostalnog rada odnosno plaća.
Iz navedenog je razvidno da se ne radi o primitku koji se može smatrati odštetom prema čl. 9. st. 2. t. 2.5. Zakona, budući da je isti u svezi sa ostvarivanjem dohotka iz čl. 5. st. 2. Zakona odnosno dohotka od nesamostalnog rada.
