Stečajni upravitelj iz Dubrovnika postavio je upit u svezi poreznog tretmana isplata iz stečajne mase vlasnicima obrta kojima je 2001. tražbina priznata (stečaj je otvoren 2001., a zaključen 2004.), a podobna za isplatu 2013. nakon pravomoćno završenog sudskog spora u korist stečajne mase s time da obrti više nisu aktivni u trenutku isplate, jer su vjerovnici obrte kroz protekle godine zatvorili. Isto pitanje se odnosi i na trgovačka društva koja su likvidirana i pravni slijednici tih društava su njihovi vlasnici. Nadalje, postavlja se pitanje poreznog tretmana isplate iz stečajne mase dužniku koji je brisan iz sudskog registra, a isplata se izvršava nakon što su podmireni svi vjerovnici te je preostalo novčanih sredstava i za bivšeg vlasnika brisanog društva. Temeljem navedenoga, odgovaramo u nastavku.
Članak 195. Stečajnog zakona (Nar. nov., br. 44/96., 29/99., 129/00., 123/03., 82/06., 116/10., 25/12., 133/12. i 45/13.) propisuje da ako se pri završnoj diobi mogu u punoj visini namiriti tražbine svih stečajnih vjerovnika, stečajni upravitelj će preostali višak predati dužniku pojedincu. Ako je dužnik pravna osoba, upravitelj će svakoj osobi koja ima udjela u dužniku dati onaj dio viška, na koji bi imala pravo u slučaju likvidacije izvan stečajnog postupka.
Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, ukoliko su ispunjene pretpostavke iz čl. 195. Stečajnog zakona, odnosno, ukoliko su namireni svi vjerovnici stečajnog postupka, moguće je preostali višak predati dužniku uz primjenu zakonskih odredbi, a koje se odnose na likvidacijski postupak.
Postupanje stečajnog upravitelja po zaključenju stečajnog postupka, a radi naknadne diobe, propisano je čl. 199. i 201. Stečajnog zakona, kojima je određeno kako će stečajni sudac odrediti nastavak postupka radi naknadne diobe, te stečajni upravitelj iznos dobiven po unovčenju naknadno pronađene stečajne mase mora podijeliti prema završnom popisu vjerovnicima stečajnog postupka. Sukladno čl. 151. Stečajnog zakona, stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjiga i poslovne dokumentacije dužnika, iz drugih podataka dužnika, prijava njihovih tražbina ili na koji drugi način.
Sukladno navedenim zakonskim odredbama, stečajni upravitelj bi trebao predložiti stečajnom sucu nastavak stečajnog postupka radi naknadne diobe, te pozvati vjerovnike sa popisa vjerovnika koji je sastavio te položio u pisarnici stečajnog suda, a koji su ostali nenamireni u prijašnjim diobama. Vezano za isplate stečajne mase vjerovnicima stečajnog dužnika koji su prestali postojati, stečajnog upravitelja upućujemo na Ministarstvo pravosuđa koje je nositelj Stečajnog zakona te je ovlašteno tumačiti odredbe navedenoga zakona.
Člankom 30. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13., 125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14. i 143/14.; dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se dohotkom od kapitala smatraju primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici i udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju. Prema st. 11. istoga članka Zakona, dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. U skladu s čl. 51. st. 4. i 7. Zakona, predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iz čl. 30. st. 11. Zakona, plaća se po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka. Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje dohodak od kapitala i za uplaćeni porez na dohodak dostaviti Poreznoj upravi propisano izvješće.
Slijedom navedenoga, ukoliko je stečajni upravitelj u predmetnom postupku izvršio sve svoje obveze u skladu s odredbama Stečajnog zakona, novčana isplata iz preostale stečajne mase, fizičkim osobama vlasnicima zatvorenih obrta, kao i fizičkim osobama pravnim slijednicima likvidiranih trgovačkih društava, a koji su bili dužnici u stečajnom postupku, smatra se dohotkom od kapitala za koji se predujam obračunava i plaća prema čl. 51. st. 7. Zakona, a prema kojemu obvezu uplate predujma poreza na dohodak preuzima sam primatelj dohotka ukoliko to ne izvrši isplatitelj odnosno stečajni upravitelj.
Prema čl. 32. st. 3. t. 11. Zakona, drugim dohotkom se smatraju i svi ostali posebno nenavedeni primici u tom stavku koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe i drugi isplatitelji i davatelji. U skladu s čl. 48. st. 1., 2. i 4. Zakona, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, prema čl. 32. st. 1. Zakona, plaća se po odbitku, po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom. Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak i uplaćeni porez na dohodak dostavljati Poreznoj upravi propisano izvješće.
Sukladno tome, ukoliko je stečajni upravitelj u predmetnom postupku izvršio sve svoje obveze u skladu s odredbama Stečajnog zakona, prilikom isplata iz stečajne mase fizičkim osobama vlasnicima zatvorenih obrta, kao i fizičkim osobama pravnim slijednicima likvidiranih trgovačkih društava čija su društva odnosno obrti bili vjerovnici u stečajnom postupku, potrebno je primijeniti navedene odredbe Zakona koje se odnose na obračun, obustavu i uplatu predujma poreza na dohodak od drugog dohotka prema čl. 48. st. 1., 2. i 4. Zakona.
