Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 143/14.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. uz propisane iznimke, u čl. 10. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12, Odluka USRH - 120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14., 143/14.; dalje u tekstu Zakon) dodana je nova točka 22. kojom se propisuje neplaćanje poreza na dohodak temeljem isplaćenih:
- stipendija studentima na poslijediplomskim studijima te
- primitaka poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima u skladu s t. 13. i 18. istoga članka Zakona koji se isplaćuju iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, odobrenim na temelju javnih natječaja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa.
Također je propisano da će ministar financija pravilnikom propisati visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova.
Tko se smatra studentima na poslijediplomskim studijima, poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima propisano je posebnim propisima kao što su: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13. i 101/14.), Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja povjerljivih statističkih podataka za znanstvene svrhe (Nar. nov., br. 137/13.), Pravilnik o načinu utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka strancima u svrhu znanstvenog istraživanja (Nar. nov., br. 92/12. i 22/13.) pa se temeljem navedenih propisa može zaključiti da primitke propisane čl. 10. st. 22. Zakona mogu ostvarivati:
• studenti na poslijediplomskim studijima - osobe koje pohađaju poslijediplomski sveučilišni studij i poslijediplomski specijalistički studij,
• poslijediplomanti - studenti koji su upisali poslijediplomski doktorski studij,
• poslijedoktorandi - osobe koje su završile poslijediplomski sveučilišni studij, a koje znanstvena organizacija može na temelju javnog natječaja izabrati u zvanje poslijedoktoranda,
• znanstvenici - osobe koje su izabrane u odgovarajuća znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika,
• istraživači - stručnjaci koji se bave osmišljavanjem ili stvaranjem novog znanja, proizvoda, procesa, metoda i sustava te vođenjem projekata u vezi s takvim aktivnostima.
Navedenim osobama unutar svoje kategorije kojima se neoporeziva sredstva dodjeljuju, prema čl. 10. t. 22. Zakona moraju svima biti pristupačna na jednaki način i pod jednakim uvjetima, objavljena na javnim natječajima te moraju biti isplaćena u svrhu školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja kako bi pokrila izdatke za prijevoz, prehranu, smještaj te realizaciju projektnih aktivnosti primjerice za opremu i materijal, troškove usluga korištenih tijekom istraživanja, troškove amortizacije nabavljenih patenata i licenci, članarine stručnih udruga za istraživanje i drugo.
Na stipendije studenata na poslijediplomskim studijima, u skladu s čl. 10. t. 22. Zakona, primjenjuju se odredbe čl. 7. st. 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14.; dalje u tekstu Pravilnik) što znači da se porez na dohodak ne plaća na stipendije do ukupno propisanog iznosa iz čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika. Ako stipendiju studentu na poslijediplomskim studijima u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja. Također, ukoliko student na poslijediplomskom studiju ostvari pravo na stipendiju za koju su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske ili stipendiju koja se isplaćuje, odnosno dodjeljuje iz proračuna Europske unije, što je uređeno posebnim međunarodnim sporazumima, takva stipendija se također smatra primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema čl. 10. t. 13. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz čl. 10. t. 12. Zakona i st. 7. toga članka Pravilnika, a uz propisane uvjete.
Na primitke iz čl. 10. t. 22. Zakona koji se isplaćuju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima prema čl. 10. t. 13. Zakona (stipendije za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske i stipendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima) primjenjuje se odredbe čl. 7. st. 8. Pravilnika.
Neoporezivim primicima iz članka 10. točke 22. Zakona, za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, smatraju se primici za pokriće troškova noćenje, prijevoza, prehrane i drugih troškova, a najviše u visini propisanih u skladu s posebnim propisima prema kojima se programi provode te na temelju vjerodostojnih isprava (putni nalog, ugovor, izvješće, račun i drugo). Za projekte koji se u cijelosti ili većim dijelom financiraju iz proračuna Europske unije te kada je nadležno tijelo Europske unije odnosno organizacija ili tijelo osnovano ili ovlašteno od strane nadležnog tijela Europske unije definiralo vrstu, visinu i načine dokazivanja prihvatljivih troškova, za određivanje neoporezivog primitka, kao vjerodostojne isprave, prihvaćaju se i isprave odnosno dokazi koje propisuju, odnosno zahtijevaju tijela koje isplaćuje takve primitke, a temeljem kojih utvrđuje visinu i opravdanost prihvatljivog troška (npr. obrazac Travel reimbursment request (TRR) u reimbursment formi i slično).
Ukoliko studenti na poslijediplomskim studijima, poslijediplomanti, poslijedoktorandi, istraživači i znanstvenici, sukladno odredbi čl. 10. t. 20. Zakona, koriste pravo na isplatu neoporezivih primitaka za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja u okvirima provedbe aktivnosti mobilnosti, isti primici ne mogu se istovremeno smatrati neoporezivim u smislu t. 22. istoga članka, odnosno takvi se primici međusobno isključuju sukladno odredbi čl. 7. st. 17. Pravilnika. Programi koji se provode prema pravilima aktivnosti mobilnosti regulirani su Zakonom o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije (Nar. nov., br. 107/07.) te statutom Agencije za mobilnost i programe EU, primjerice: Mladi na djelu, Program za cjeloživotno učenje, Erasmus Mundus, Europass i drugi, a potankosti o programima Europske unije objavljeni su na web stranici pod linkom: http://www.mobilnost.hr .
Nadalje, neoporezivim primicima ne smatraju se primici koji potječu iz jednog od izvora dohotka koji su oporezivi i kao takvi navedeni u čl. 5. Zakona. U tome slučaju, ukoliko se radi o situacijama ostvarivanja tuzemnog dohotka nerezidenta ili inozemnog dohotka rezidenta, potrebno je obratiti pažnju na možebitno postojanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Osim što se neoporezivi primici mogu isplatiti rezidentima Republike Hrvatske, mogu se isplatiti i nerezidentima koji dolaze u Republiku Hrvatsku na školovanje, dodatno obrazovanje i usavršavanje te sudjelovanje u međunarodnim znanstvenim i istraživačkim projektima kao vanjski suradnici.
Uz navedeno, ukoliko u okviru određenih projekata postoji potreba angažiranja osoba koje ne ispunjavaju uvjete propisane čl. 10. t. 20. ili 22. Zakona, a isplatitelj je neprofitna organizacija, može se kao neoporezivi primitak priznati naknada za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja sukladno čl. 13. st. 2. t. 1. i 2. Pravilnika u vezi čl. 10. t. 11. Zakona, odnosno dnevnice i troškovi službenog puta sukladno čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak u vezi čl. 7. st. 5. Pravilnika.
Također, sukladno čl. 13. st. 12. Pravilnika, a prema čl. 10. t. 9. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se dnevnice za službena putovanja per diem u ukupnom iznosu, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnošću poslodavca. Per diem dnevnice predstavljaju opravdani trošak smještaja, hrane, gradskog prijevoza i sl. u projektima Europske unije. Iznosi za pojedinu zemlju objavljeni su na linku http://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/perdiem-2013-07-corrigendum-3-febr-2014_en.pdf, a za Republiku Hrvatsku iznose 180 eura po danu.
Isplatitelji primitaka studentima na poslijediplomskim studijima, poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraživačima i znanstvenicima, odnosno institucije koje su preuzele obvezu administriranje i financijskog upravljanja nekim međunarodnim programom (Grant holderi i slično), odnosno primatelji sami za sebe, ukoliko se primici ostvaruju izravno iz inozemstva, obvezni su sastavljati i Poreznoj upravi podnositi Obrazac JOPPD.
Obrazac JOPPD, za isplaćene neoporezive primitke, dostavlja se najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitke koji su ostvareni, odnosno isplaćeni u prethodnom mjesecu te zbirno izvješće za sve isplate u tijeku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako ti primici nisu iskazani pojedinačno na izvješću na dan isplate. Za isplate neoporezivih primitaka nerezidentima Republike Hrvatske podnosi se zbirno izvješće za sve isplate tijekom mjeseca u jednom iznosu. Primici isplaćeni za službena putovanja za svrhe kojih je isplaćen predujam iskazuju se na izvješću prema konačnom obračunu tih primitaka prema čl. 76. st. 7. Pravilnika.
Također, isplatitelji stipendija dužni su sastavljati Obrazac ST – „Evidencija o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu ______“, koji se podnosi Poreznoj upravi samo na zahtjev, prema čl. 45. st. 4., 5. i 6. Pravilnika.
