Podnositelj upita E.& Y. izložio je slučaj fizičke osobe, državljanina Republike Austrije i zaposlenika austrijskog društva, izaslanog na rad u Republiku Hrvatsku na razdoblje od dvije godine (u 2007. i 2008. godini), koji je po završetku izaslanja napustio Republiku Hrvatsku te se odjavio kod nadležnih institucija. Za vrijeme trajanja izaslanja svi dužni porezi uredno su plaćeni u Republici Hrvatskoj. Nakon povratka u Austriju u 2009. godini osoba je ostvarila određene primitke od svog austrijskog poslodavca koji se odnose na višegodišnji minuli rad, što obuhvaća i dvije godine provedene na radu u Hrvatskoj. Radi se o primicima u obliku dodjele dionica, bonusa i otpremnine. Podnositelj upita postavlja pitanje da li su takvi primici oporezivi u Hrvatskoj, ukoliko jesu, mole za pojašnjenje kako izračunati dio dohotka koji bi bio oporeziv u Hrvatskoj. Shvaćanje je podnositelja upita da bi u predmetnom slučaju trebalo primijeniti odredbe članka 15. Ugovora, te smatraju da u skladu sa spomenutim člankom Ugovora Republika Hrvatska nema pravo oporezivanja ovog dohotka, budući da nisu kumulativno ispunjena sva tri uvjeta iz članka 15. stavka 2. Ugovora.
S obzirom da je iz upita poznato da je fizička osoba u ovom trenutku rezident Austrije, a treba razmotriti i njegovo razdoblje nesamostalnog rada u Hrvatskoj, pri odgovoru na pitanje treba poći od Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu između Republike Hrvatske i Republike Austrije (Nar. nov. – međ. ug., br. 3/01.) koji člankom 15. regulira nesamostalni rad rezidenata dviju država. Za određenje koja država ima pravo oporezivanja u ovoj situaciji nije dovoljna samo ugovorna odredba članka 15. nego i Komentari na OECD Model. Isti po pitanju dionica, bonusa i otpremnina za minuli rad navode da država izvora ima pravo oporezivanja dijela dohotka od prava na dionice društva koji predstavlja naknadu za nesamostalni rad obavljen u toj državi čak i ako se oporezivanje obavi nakon što je zaposlenik prestao u njoj raditi. Nadalje, kada se prava na dionice društva smatraju ostvarenim kroz nesamostalni rad obavljen u više od jedne države, neophodno je utvrditi koji dio koristi od prava na dionice društva je zarađen u kojoj državi. Smatra se da je pravo na dionice proisteklo iz neke države u proporciji sa brojem dana provedenim u obavljanju nesamostalnog rada u toj državi. Odluka o tome jesu li i u kojoj mjeri zaposlenikova prava na dionice društva ostvarena kroz nesamostalni rad obavljen u određenoj državi mora se donositi zasebno za svaki pojedini slučaj na temelju bitnih činjenica i okolnosti, uključujući ugovorne uvjete vezane za takva prava.
S obzirom na praktične poteškoće oko primjene ovog prava, a ona se tiče izgledne nemogućnosti poreznih tijela Republike Hrvatske da znaju podatke o kasnijim isplatama. Republika Hrvatska, iako u opisanoj situaciji prema Ugovoru ima pravo oporezivanja takvih isplata, razmjerno vremenu provedenom na radu u Hrvatskoj, moći će oporezivati ovakve isplate ako ih sam porezni obveznik (sada rezident druge države) prijavi poreznim tijelima ili nadležna tijela druge države, korištenjem instituta razmjene obavijesti ili postupka zajedničkog dogovaranja iz Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Hrvatska - Austrija, dostave podatke o takvim isplatama.
