Porezni obveznik gosp. D. G., postavio je upit o poreznom tretmanu nekretnine koja se unosi u obrt. Porezni obveznik vlasnik je obrta koji se bavi poslovanjem nekretnina odnosno djelatnošću izgradnje i prodaje novih nekretnina za tržište. Porezni obveznik ulaže u obrt svoju privatnu nekretninu – zemljište za gradnju stanova koja je kupljena 1994. godine, kada porezni obveznik još nije bio obrtnik. Navedena nekretnina ulaže se u obrt s 1. siječnja 2007. godine kada se i sastavlja početna bilanca jer obrt prelazi temeljem odredbi Zakona o porezu na dobit, u iz sustava poreza na dohodak u sustav poreza na dobit. Nekretnina – zemljište nije kupljeno iz obrtnih sredstava i nije knjiženo u knjizi primitaka i izdataka ni u popis dugotrajne imovine, već je stavljen u početnu bilancu na temelju zapisnika o ulaganju imovine poreznog obveznika u obrt. Porezni obveznik postavlja upit da li navedeni unos nekretnine – zemljišta u obrt podliježe oporezivanju porezom na dobit. Temeljem navedenog, u nastavku odgovaramo.
Člankom 5. stavkom 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05. i 57/06. – dalje: Zakon) propisano je da je porezna osnovica dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona.
Pravilnik o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. i 133/07. – dalje: Pravilnik) u članku 9. stavku 1. propisuje, između ostalog, da se prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavku 1. Zakona, smatraju bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja.
Člankom 9. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. Pravilnika.
Pravilnik u članku 10. stavku 1. i stavku 2. propisuje da se pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava. Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona.
U navedenom slučaju radi se o unosu privatne nekretnine u obrt pri čemu nekretnina i dalje pripada istoj osobi – poreznom obvezniku, obrtniku, no dolazi do prenamjene nekretnine za potrebe obrta. U takvom slučaju, ne dolazi do davanja nekretnine na raspolaganje drugoj osobi, već do povećanja poduzetničkog kapitala koji nije rezultat obavljanja djelatnosti.
Prema navedenom, u slučaju iz upita, radi se o povećanju gospodarstvenih koristi čija se vrijednost ne uključuje u poreznu osnovicu poreza na dobit, što znači da se na vrijednost zemljišta unesenog u obrtničku djelatnost ne plaća porez na dobit.
