Primili smo upit poreznog obveznika u svezi poreznog tretmana potraživanja od povezane osobe nerezidenta. Prema navodima iz upita, porezni obveznik je tijekom 2013. sklopio Ugovor o kupoprodaji državnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću iz Neuma, Bosna i Hercegovina s Agencijom za privatizaciju iz Bosne i Hercegovine (dalje: Ugovor). Porezni obveznik je sukladno preuzetim obvezama iz Ugovora izvršio u roku od tri godine ulaganja u stečeno društvo u iznosu od cca 21 milijuna BAM (Bosansko Hercegovačka Konvertibilna marka). Prema navodima iz upita ulaganja su izvršena manjim dijelom u novcu, a najvećim dijelom u izvedenim građevinskim radovima i robi, za što su ispostavljeni izlazni računi. Nadalje, kako povezano društvo u Bosni i Hercegovini još nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, postavlja se pitanje poreznog tretmana iskazanog potraživanja od povezanog društva.
Sukladno čl. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13. i 143/14.) porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama toga Zakona. Člankom 9. st. 1. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14. i 157/14.) propisano je da se prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno čl. 5. st. 1. Zakona o porezu na dobit, smatraju bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala, osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.
Uzimajući u obzir kako je porezni obveznik po osnovi sklopljenog Ugovora s Agencijom za privatizaciju iz Bosne i Hercegovine, postao član društva, pri utvrđivanju obveze poreza na dobit potrebno je primijeniti odredbe čl. 13. i 14. Zakona o porezu na dobit. Naime, čl. 13. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dobit, propisano je ako se između povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta koji bi se ugovorili između nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena, kad bi se radilo o odnosima između nepovezanih osoba, uključuje u poreznu osnovicu povezanih osoba. Povezanim osobama iz stavka 1. toga članka smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.
Kada je riječ o kamatama na zajmove između povezanih osoba, čl. 14. st. 1. i 3. Zakona o porezu na dobit, propisano je kako se pri utvrđivanju prihoda od kamata na dane zajmove kod povezanih osoba obračunava kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Kamatnu stopu iz st. 1. i 2. toga članka određuje i objavljuje ministar financija, prije početka poreznog razdoblja u kojem će se koristiti, vodeći pritom računa da se radi o kamatnoj stopi koja se ostvaruje u usporedivim okolnostima ili koja bi se ostvarila između nepovezanih osoba.
Slijedom navedenoga, ukoliko je porezni obveznik, kako je to navedeno u upitu, obavio određene usluge ili isporučio dobra povezanoj osobi, tada je potrebno utvrditi jesu li cijene iskazane sukladno čl. 13. Zakona o porezu na dobit odnosno primjenom načela nepristrane transakcije te jesu li po osnovi isporučenih dobra i obavljenih usluga iskazani prihodi koji su uključeni u poreznu osnovicu. Ukoliko su zadovoljni navedeni uvjeti, a potraživanja od povezanog društva iz Bosne i Hercegovine nisu zatvorena ili ista porezni obveznik nije otpisao, tada nema zapreke, sa stajališta Zakona o porez na dobit, da u poslovnim knjigama ista i dalje budu iskazana kao potraživanje.
Međutim, ukoliko je porezni obveznik određena ulaganja, pri čemu nije riječ o stjecanju udjela u kapitalu društva, izvršio u novcu odobravanjem zajma, ili je za određena nenaplaćena potraživanja za isporučena dobra ili obavljene usluge sklopio ugovor o zajmu, tada je za ta potraživanja dužan primijeniti odredbe čl. 14. Zakona o porezu na dobit, te iskazati prihode ili povećati poreznu osnovicu po osnovi kamata sukladno čl. 14. st. 2. Zakona o porezu na dobit i čl. 37. Pravilnika o porezu na dobit.
