Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dalje: OPG) S.M., upisano je u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a djelatnost obavlja na području grada Lipika koji se nalazi u drugoj skupini područja od posebne državne skrbi. Poljoprivreda je dodatna djelatnost, naime supružnici ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada. Obzirom da je nositelj OPG-a D.M., koji je bio upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost, 24. srpnja 2007. otišao u mirovinu, a kao novi nositelj upisana je njegova supruga S.M., postavljena su sljedeća pitanja:
1. Treba li se pri promjeni nositelja OPG-a sastaviti zapisnik o preuzimanju gospodarske cjeline ili je dovoljno zaključiti poslovne knjige (utvrditi primitke i izdatke te rezultat poslovanja, sastaviti popis dugotrajne imovine i obračunati amortizaciju bez formalnog prijenosa gospodarske cjeline) kako bi se utvrdili podaci za obračun poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost, te može li se gubitak OPG-a prenijeti s jednog nositelja na drugog?
2. Mogu li se troškovi kamata po namjenskom kreditu Hrvatske banke za obnovu i razvoj priznati u izdatke bez promjene obveznika plaćanja u banci?
3. Može li se zemljište svih članova OPG-a unijeti u popis dugotrajne imovine ili se treba rukovoditi vlasničkim listovima i zaključiti ugovore o zakupu, te trebaju li se u popis dugotrajne imovine unijeti sva zemljišta upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili samo zemljišta na kojima su podignuti nasadi?
4. Ako se u okviru gospodarske cjeline prenosi traktor, koji je i dalje registriran na prijašnjeg nositelja OPG-a, mora li sadašnji nositelj sa prijašnjim zaključiti ugovor o najmu tog traktora?
5. Treba li Porezna uprava u obzir uzeti činjenicu što se smatra OPG-om po Zakonu o poljoprivredi, obzirom da Porezna uprava OPG izjednačuje s obrtom?
U vezi navedenog odgovaramo u nastavku.
1. U vezi primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 47/95. do 76/07.), kod prijenosa gospodarske cjeline s jedne osobe na drugu očitovali smo se odgovorom klasa: 410-01/03-01/65 od 6. veljače 2003. godine, što ga dajemo u privitku.
Kada je riječ o porezu na dohodak napominjemo da je odredbom članka 30. stavak 2., 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06. i 68/07.), propisano da se u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da slijednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe i tražbine i obveze koje se odnose na kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu, radi o nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo), te se ne utvrđuje dohodak od otuđenja kod otuđitelja, jer je time osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.
2. U skladu sa člankom 21. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04.) poslovni izdaci u samostalnim djelatnostima iz članka 18. toga Zakona su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja nastali radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka odnosno poslovnim izdacima smatraju se izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
U tom smislu se poslovnim izdacima u skladu s člankom 21. stavci 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak ne smatraju otplate kredita i zajmova, već se poslovnim izdacima smatraju plaćene kamate po kreditima i zajmovima dobivenim za obavljanje djelatnosti.
Zbog navedenog, a i zbog činjenice da se prema navodima iz upita u predmetnom slučaju radi o promjeni nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (između supružnika) iza koje se ta samostalna djelatnost nastavlja u cijelosti, proizlazi da se time radi i o preuzimanju obveza za kamate po kreditu dobivenom od banke za tu djelatnost. Zbog navedenog se kamate koje po toj osnovi otplaćuje novi nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva smatraju poslovnim izdacima u toj samostalnoj djelatnosti, neovisno o tome što je kredit za tu samostalnu djelatnost prethodno odobren bivšem nositelju, sada članu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
3. Člankom 24. stavak 1. Zakona o porezu na dohodak i člankom 29. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se u popis dugotrajne imovine (Obrazac DI) unose stvari i prava ako su njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) veći od 2.000,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godine dana.
Osim navedenih uvjeta, odredbama toga članka propisa o porezu na dohodak nije propisano da je za unašanje stvari koja se smatraju dugotrajnom imovinom u evidenciju propisanu za samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona o porezu na dohodak, dodatni uvjet da moraju biti u vlasništvu poreznog obveznika.
Napominjemo da se u posebnu evidenciju – Popis dugotrajne imovine pod propisanim uvjetima unose stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti, a koja izravno ili neizravno utječu na stjecanje, osiguranje i očuvanje poslovnih primitaka u samostalnim djelatnostima odnosno poslovnim izdacima smatraju se izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti. U tom smislu se prema članku 21. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak poslovnim izdacima smatraju i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine koja su se vodila ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine, uključivo i troškove koji nastanu pri otuđenju i likvidaciji.
4. Ako se obrt prenese kao gospodarska cjelina na drugu osobu, te ako se u okviru gospodarske cjeline prenose i motorna vozila koja su upisana u popis dugotrajne imovine obrta i služe za obavljanje djelatnosti tada u smislu odredbe članka 8. stavak 8. Zakona o porezu na dodanu vrijednost nema obveze obračunavanja i plaćanja poreza na dodanu vrijednost dok ne dođe do prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti.
Međutim odredbom članka 1. stavak 2. i 3. Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (Nar. nov., br. 132/02. – proč. tekst do 95/04.), propisano je da se porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila i zrakoplova koje kupuju ili stječu pravne ili fizičke osobe plaća ako se taj promet ne oporezuje porezom na dodanu vrijednost.
Člankom 30. stavak 2. Pravilnika o porezu na dohodak među ostalim je propisano da predaja cijele gospodarstvene cjeline obvezuje slijednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo.
U konkretnom slučaju riječ je o upotrebljavanom traktoru koji nije predmet oporezivanja Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, stoga prijenos traktora s prijašnjeg nositelja OPG-a na sadašnjeg ne podliježe obvezi plaćanja posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila i zrakoplova.
5. Člankom 2. Zakona o poljoprivredi (Nar. nov., br. 66/01. i 83/02.), propisano je da je poljoprivredno gospodarstvo proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, dok je seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
Prema odredbama članka 2. stavak 3. i članka 6. stavak 1. točka 1., a u vezi s odredbom članka 22. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, poduzetnik, a time i porezni obveznik je svaka pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, ako je od obavljenih isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini, nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su prema članku 11. Zakona, oslobođene poreza, ostvarila godišnju vrijednost isporuka višu od 85.000,00 kuna.
Stoga poduzetnikom, a time i obveznikom poreza na dodanu vrijednost smatra se svaka pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda, na što nema utjecaja je li organizacijski oblik u okviru kojeg fizička osoba obavlja tu djelatnost obrt ili OPG-a.
