Porez na dodanu vrijednost – tijela državne vlasti, tijela državne uprave, komore i dr. kao obveznici PDV-a

      Obzirom na upis tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te drugih tijela s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela) u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) zaprimili smo niz pitanja u vezi obveze obračuna PDV-a.
      U vezi s obračunom PDV-a na isporuke koje obavljaju tijela načelno se napominje da tijela neovisno o tome jesu li upisana u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuke koje obavljaju u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada tijela prema posebnim propisima. Sve ostale isporuke koje tijela obavljaju, a koje ne spadaju u njihove ovlasti, odnosno djelokrug rada tijela prema posebnim propisima načelno se smatraju gospodarskom djelatnošću koja podliježe oporezivanju PDV-om.
      U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti.
      Prema tome ako je tijelo upisano u registar obveznika PDV s osnove obavljanja djelatnosti iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine i uz tu djelatnosti obavlja i neke druge gospodarske djelatnosti u manjem obujmu, tijelo je obvezno i na gospodarske djelatnosti koje obavlja u manjem obujmu obračunati PDV.
      Tijela koja su upisana u registar obveznika PDV-a, mogu obavljati isporuke koje podliježu oporezivanju PDV-om odnosno isporuke oporezive PDV-om (primjerice najam poslovnog prostora, obavljanje informatičkih usluga i slično) i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a (primjerice najam stambenih prostorija, obavljanje financijske usluge i slično).
      Nadalje djelatnošću iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine koja podliježe oporezivanju PDV-om ne smatra se iskorištavanje javnih dobara kao što su primjerice javne površine, ceste, pomorsko dobro, javna rasvjeta i slično kao niti davanje prava služnosti, građenja i slično. na tim javnim dobrima.
      Također napominje se da se PDV ne obračunava na prihode koje tijela ostvare po osnovi poreza i drugih javnih davanja što proizlaze iz korištenja materijalne i nematerijalne imovine.
      Tijela upisana u registar obveznika PDV-a imaju pravo od PDV-a koji su obvezna platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji su obvezni platiti ili su ga platili u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su im drugi porezni obveznici obavili za potrebe njihovih oporezivih transakcija.
      Prema tome tijela upisana u registar obveznika PDV-a mogu odbiti kao pretporez ukupni PDV sadržan u računima koji se odnose samo na oporezivu djelatnost. PDV sadržan u računima koji se isključivo odnose na isporuke koje tijela obavljaju u okviru svoje ovlasti, odnosno na isporuke koje spadaju u djelokrug rada tijela prema posebnim propisima ne može se uopće odbiti.
Međutim PDV sadržan u računima koji se odnose dijelom na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om, a dijelom na isporuke u okviru ovlasti tijela ili djelokruga rada tijela može se odbiti samo u dijelu koji se odnosi na gospodarsku djelatnost koja podliježe oporezivanju PDV-om. U tom slučaju tijela moraju sukladno čl. 137. st. 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13. i 160/39., u daljnjem tekstu: Pravilnik) odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, odnosno pretporez trebaju podijeliti prema svrsi uporabe na dio koje se može odbiti i na dio koji se ne može odbiti.
      U vezi s utvrđivanjem udjela korištenja, napominje se da je kao ključ moguće za svaku zgradu koristiti omjer korištenja poslovnih prostora (prema metrima kvadratnim) za obavljanje djelatnosti koja podliježe oporezivanju i isporuka u okviru ovlasti i djelokruga rada koje ne podliježu oporezivanju. Jednako tako ovisno o tome što je tijelu jednostavnije i prihvatljivije ključ se ne mora nužno utvrđivati za svaku zgradu posebno, nego za sve zgrade ukupno, ali odluku o tome na koji će način utvrđivati omjer korištenje treba donijeti svako tijelo.
      Nadalje napominje se da tijela koja u okviru gospodarske djelatnosti obavljaju isporuke oporezive PDV-om i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, ostvaruju pravo na odbitak pretporeza koji se odnosi na isporuke oporezive PDV-om. Prema tome u slučaju da se određeni računi (primjerice režijski troškovi) odnose dijelom na isporuke oporezive PDV-om, odnosno na one za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, a dijelom na oslobođene isporuke, tijelo iznos PDV-a koji može odbiti izračunava primjenom formule iz čl. 62. st. 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13. i 153/13. – Rješenje USRH, u daljnjem tekstu: Zakon).
      Tijela u pojedinim slučajevima svoje poslovne prostore daju bez naknade ili uz minimalnu naknadu u zakup svojim proračunskim korisnicima, osobama kojima su osnivači, korisnicima drugih proračuna ili drugim osobama.
      Načelno poreznu osnovicu pri isporuci dobara ili usluga čini naknada koju je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe.
      Stoga, ako tijelo daje u zakup bez naknade poslovni prostor za koji pri nabavi ili izgradnji nije koristilo pravo na odbitak pretporeza u cijelosti ili djelomično, odnosno ako koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti u okviru svoje ovlasti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om.
      Ako tijelo daje u zakup poslovni prostor pri čemu je zakupnina minimalna, napominjemo da utvrđivanje porezne osnovice za obračun PDV-a ovisi o tome daje li se prostor u zakup povezanim osobama ili trećim osobama.
      Naime, ako tijelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kn) u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima, kao i drugim osobama kojima je osnivač koji nemaju pravo na odbitak PDV-a u cijelosti, tada poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini tržišna vrijednost sukladno čl. 33. st. 9. Zakona. U slučaju da tijelo daje uz minimalnu naknadu u zakup poslovni prostor svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima kao i drugim osobama kojima je osnivač, koji imaju pravo na odbitak PDV-a u cijelosti napominje se da poreznu osnovicu čini ugovorena naknada.
      Ako tijelo daje uz minimalnu naknadu (primjerice 1,00 kn) u zakup poslovni prostor korisnicima drugih proračuna, ili osobama s kojima ne postoje veze na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva poreznu osnovicu za zakup prostora čini ugovorena naknada. 
      Također se ističe da upis u registar obveznika PDV-a ne znači ujedno i dodjelu PDV identifikacijskog broja. Naime, PDV identifikacijski broj potreban je kako bi porezni obveznici odnosno tijela mogla obavljati transakcije sa Europskom unijom.
      Stoga, ako je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a i nema dodijeljen PDV identifikacijski broj, a namjerava obavljati transakcije sa Europskom unijom (nabavljati dobra od poreznih obveznika iz drugih država članica, primati ili obavljati usluge) obvezno je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV identifikacijskog broja prije prve nabave dobara odnosno obavljanja ili primanja usluga od poreznih obveznika iz drugih država članica.
      Obzirom na navedeno u nastavku navodimo dostavljena pitanja i odgovore u vezi istih.
      1. Da li PDV treba obračunati na Ugovore o pravu puta?
      Ako se radi o davanju prava puta odnosno prava služnosti na javnom dobru, tada se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om.
      Međutim ako se ne radi o javnom dobru napominje se da je prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona propisano da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      Obavljanjem usluga koje podliježu oporezivanju PDV-om smatra se i suzdržavanje od neke radnje ili trpljenje neke radnje.
      Prema tome davanje prava puta odnosno prava služnosti predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu.
      
      2. Da li PDV treba obračunati na Ugovor o pristupu i korištenju elektroničke     komunikacijske infrastrukture (EKI)?
      Bitno je istaknuti ako EKI predstavlja javno dobro tada pravo pristupa odnosno korištenja EKI ne podliježe oporezivanju PDV-om.
      Ako EKI nije javno dobro, napominjemo da ugovor o pristupu EKI dijeli sudbinu ugovora o pravu puta, obzirom da se davanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja koja je oporeziva PDV-om. Prema tome davanje prava pristupa EKI predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu.
      Međutim, što se tiče davanja EKI na korištenje, napominjemo da je potrebno utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je davanje na korištenje EKI u djelokrugu rada tijela.
      Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje na korištenje EKI u djelokrugu rada tijela tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje EKI u djelokrugu rada tijela, tada je tijelo obvezno na takvu uslugu obračunati PDV. 
      
      3. Da li se PDV treba obračunavati na zakup građevinskog zemljišta u svrhu     deponiranja građevinskog materijala?
      U odgovoru KLASA: 410-19/13-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/13-13 od 6. prosinca 2013. navedeno je da se u iznos 230.000,00 kn na ubraja zakup poljoprivrednog zemljišta neovisno o tome radi li se o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta ili poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu tijela obzirom da se radi o korištenju općih ili drugih dobara za koje je određeno da su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
      Obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zakupu građevinskog zemljišta, koje nije u istom pravnom statusu kao poljoprivredno zemljište za koje je određeno da je od interesa za Republiku Hrvatsku, napominjemo da se na zakup građevinskog zemljišta obračunava PDV.
      
      4. Da li PDV treba obračuna na zakup plinske mreže?
      U slučaju da se plinska mreža smatra javnim dobrom, tada davanje u zakup plinske mreže ne podliježe oporezivanju PDV-om. 
      Međutim, ako se plinska mreža ne smatra javnim dobrom, tada je potrebno utvrditi da li je posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada tijela. Ako je posebnim propisom propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada tijela tada se na takve usluge ne obračunava PDV, neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje u zakup plinske mreže u djelokrugu rada tijela, tada je tijelo obvezno na takvu uslugu obračunati PDV.
      
      5. Kakav status vezano za PDV ima zakup zemljišta unutar granica građevinskog područja koje je dano u zakup u poljoprivredne svrhe, odnosno da li je presudna namjena korištenja zemljišta (u poljoprivredne svrhe) ili status zemljišta (unutar ili izvan granica građevinskog područja)?
      Građevinsko područje se sukladno čl. 42. Zakona o prostornom uređenju (Nar. nov., br. 153/13.) određuje prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i Prostornim planom Grada Zagreba radi razgraničenja izgrađenih dijelova tih naselja i površina predviđenih za njihov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede i šumarstva kao i drugih djelatnosti koje se s obzirom na svoju namjenu mogu planirati izvan građevinskih područja.
      Napominje se da je čl. 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Nar. nov., br. 39/13.) propisano da katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1000  m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave označene kao poljoprivredna kultura, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta.
      Nadalje čl. 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano je da se neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene, te se takvo zemljište ne može koristiti za podizanje trajnih nasada i izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
      Obzirom na odredbe posebnih propisa kojima je dopušteno da se unutar građevinskog područja može obavljati poljoprivredna proizvodnja te da se i neizgrađeno građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište može dati u zakup za poljoprivredne namjene, napominjemo da se na zakup zemljišta unutar građevinskog područja za poljoprivredne svrhe ne obračunava PDV.
      Naime, građevinsko zemljište koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište na kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja može se smatrati poljoprivrednim zemljištem koje je od interesa za Republiku Hrvatsku. Stoga kada tijela daju u najam takva zemljišta nisu obvezna obračunati PDV.
      
      6. Kako postupiti s poslovnim prostorima koji su dani u zakup za jednu kunu po metru kvadratnom udrugama ili neprofitnim organizacijama (ugovorom i odlukom Gradskog vijeća)?
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga sukladno čl. 33. st. 1. Zakona smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.
      Prema tome osnovicu za obračun PDV-a čini naknada koju tijelo prima za zakup poslovnog prostora. U vezi s navedenim napominjemo da se tržišna vrijednost u slučaju ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti sukladno čl. 30. st. 9. Zakona utvrđuje za isporuke dobara i obavljanje usluga osobama koje ne mogu odbiti pretporez, a koje su u obiteljskim i drugim bliskim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva.
      
      7. Da li grad mora obračunati PDV na prodaju pokretnina (ugostiteljske opreme) temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog u 2014. i za obavljenu prodaju temeljem kupoprodajnog ugovora izdati račun? Grad je predmetne pokretnine stekao u 2014. na ime duga za neplaćenu zakupninu, neplaćenu naknadu za korištenje javne površine i neplaćene troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora, a koji su nastali i dospjeli u 2013.
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Stoga, ako grad prodaje pokretnine temeljem kupoprodajnog ugovora, obvezan je na njih obračunati PDV, ako je upisan u registar obveznika PDV-a. U slučaju da kupoprodajni ugovor sadrži sve elemente računa propisane čl. 79. Zakona, grad nije obvezan izdavati poseban račun, obzirom da se računom smatra svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži zaračunava obavljenu isporuku, bez obzira kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu.
Ako Grad za stečenu ugostiteljsku opremu ima račun ili neku drugu ispravu koja sadrži sve podatke propisane čl. 79. Zakona, tada Grad može PDV sadržan u računu ili nekoj drugoj ispravi odbiti kao pretporez uz ispunjenje uvjeta propisanih 58. i 60. Zakona.
      
      8. Da li je kod postojećeg ugovora o zakupu poslovnih prostora potrebno sklapati dodatak tih ugovora kojim bi se izmijenila ugovorna odredba o visini zakupnine, obzirom da se na zakupninu od 1. siječnja 2014. obračunava PDV ili je dovoljno na mjesečnom računu plaćenom za zakupnine dodati i naznačiti i iznos PDV-a koji zakupnik mora platiti na utvrđeni iznos zakupnine?
      Poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra se naknada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te isporuke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga, pri čemu PDV ne čini dio naknade.
      U vezi navedenog napominjemo da Zakonom nisu propisane odredbe o obvezi sklapanja dodatka ugovora u pogledu odredbi o visini zakupnine. Ugovorni odnosi i obveza sklapanja dodatka ugovora propisani su posebnim propisima posebice Zakonom o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05., 41/08. i 125/11.) čije tumačenje nije u nadležnosti Porezne uprave.
      
      9. Mora li grad zaračunati PDV na prodaju rabljenih osobnih vozila (službena vozila grada) koja se ne smatraju novim osobnim vozilima?
      Iz čl. 40. st. 2. Zakona proizlazi da su PDV-a oslobođene isporuke dobara za čije stjecanje ili nabavu odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza prema čl. 61. st. 1. Zakona. Naime, čl. 61. st. 1. Zakona propisano je da porezni obveznik, između ostalog, ne može odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima.
      Prema tome, grad prilikom nabave osobnog automobila za vlastite potrebe nije niti mogao koristiti pravo na odbitak pretporeza. Stoga, prilikom prodaje rabljenog osobnog automobila grad nije obvezan obračunati PDV, neovisno o tome kome ga prodaje. U tom slučaju kupac rabljenog osobnog automobila obvezan je platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila po stopi 5%  sukladno čl. 26. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila (Nar. nov., br.  15/13. i 108/13.).
      
      10. Da li se obračunava PDV na davanje grobnog mjesta na korištenje i na prodaju grobnice sa opremom?
      Uprava groblja sukladno čl. 13. st. 1. Zakona o grobljima (Nar. nov., br. 19/98. i 50/13.) daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje.
      Prema čl. 15. st. 5. Zakona o grobljima oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom. Prema odredbama navedenog Zakona pod opremom i uređajem groba podrazumijeva se nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda i slično.
      U smislu tumačenja predmeta oporezivanja, nekretninom se sukladno članku 4. Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br.  69/97., 153/02., 22/11. i 26/00. – Odluka USRH), smatra i oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu.
      Prema tome ako se uz ustupanje grobnog mjesta prodaje ili na drugi način prenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba, korisnik grobnog mjesta dužan je na te nekretnine (opremu i uređaj groba) platiti porez na promet nekretnina. Stoga kada grad isporučuje opremu i uređaj groba ne obračunava PDV obzirom da se radi o isporuci koja podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina.
Kada tijelo daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme u skladu s posebnim propisima o grobljima, za što naplaćuju naknadu, napominjemo da se radi o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om obzirom da je u djelokrugu rada tijela, neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Međutim ako bi grobno mjesto na korištenje davalo komunalno društvo tada takva naknada podliježe oporezivanju PDV-om.
      
      11. Da li se PDV obračunava na davanje na korištenje poslovnih prostora bez naknade, kada tijelo poslovne prostore daje na korištenje vlastitim proračunskim korisnicima, proračunskim korisnicima drugih proračuna, koji obavljaju djelatnosti od općeg, javnog interesa te što u tom slučaju čini poreznu osnovicu?
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno čl. 7. st. 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.
      Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema čl. 8. st. 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.
      Stoga, ako tijelo daje bez naknade na korištenje poslovne prostore za koje nije koristilo pravo na odbitak pretporeza, odnosno koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se taj poslovni prostor daje u zakup.
      Također, napominje se u slučaju da tijelo bez naknade daje na korištenje poslovne prostore za koje je koristilo pravo na odbitak pretporeza, tada se radi o isporuci uz naknadu koja podliježe PDV-u.
      
      12. U zgradi Gradske vijećnice nalaze se uredi drugih institucija (Ured državne uprave, Državna geodetska uprava, Općinski sud i slično) s kojima Grad ima zaključene sporazume o pokriću materijalnih troškova (struja, plin, komunalne usluge, plaću čistačica itd.) ovisno o kvadraturi koju koriste. Prostori u zgradi ne mogu se dati na natječaj jer postojeće institucije imaju pravo još iz 90-tih, kada su svi bili u Skupštini općine ostati u toj zgradi pa se iz tih razloga ne ubire naknada za korištenje tih prostora, već samo participacija zajedničkih troškova u određenom postotku. Napominje se da se troškovi ne mogu zasebno odvojiti zbog toga što ne postoje zasebna brojila. U vezi s navedenim postavlja se pitanje da li se na refundaciju materijalnih troškova obračunava PDV?
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      U skladu s navedenim, obzirom da prefakturiranje materijalnih troškova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka i podliježu oporezivanju PDV-om, ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a.
      Napominje se da za sve režijske troškove koji se odnose na takve poslovne prostore tijelo ima pravo na odbitak PDV-a koji im je zaračunan na ulaznim računima.
      
      13. U vlasništvu Grada nalaze se i sportski objekti kojima Grad upravlja, svlačionice po naseljima i igrališta. Kako su do sada klubovi s područja Grada koristili te objekte bez naknade, a trošak održavanja i režija snosio je Grad, ulaskom u registar obveznika PDV-a nije više moguće korištenje prostora bez obveze obračunavanja PDV-a. Zanima nas da li je moguće prema Zakonu o sportu predati sportske objekte na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada ili nekom trećem? Da li možemo dati sportske objekte na upravljanje bez naknade s tim da ne postoji obveza obračunavanja PDV-a, jer bi ta osoba snosila sve troškove održavanja (redovno održavanje, režije i sl.) i vršila naplatu prihoda za korištenje prostora.
      U ovom slučaju primjenjuje se odgovor dan na pitanje pod brojem 11. Naime, prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje poslovne prostore za koje nije koristilo pravo na odbitak pretporeza, odnosno koristi te poslovne prostore u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o tome kome se taj poslovni prostor daje u zakup.
      U slučaju kada bi grad za davanje na korištenje sportskih objekata naplaćivao naknadu, napominjemo da su plaćanja PDV-a oslobođene prema čl. 39. st. 1. t. m) Zakona usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.
      Za svrhe oporezivanja neprofitnim pravnim osobama smatraju se ustanove, tijela državne uprave, predstavnička i izvršna tijela državne vlasti i jedinica i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugi.
       Prema tome, kada Grad daje na korištenje uz naknadu sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema čl. 39. st. 1. t. m) Zakona.
      Ako je Grad upisan u registar obveznika PDV-a, napominje se da će u prijavi PDV-a uz oporezive isporuke iskazivati i usluge koje su temeljem čl. 39. st. 1. t. m) Zakona oslobođene PDV-a.
      U vezi pitanja o tome može li Grad predati sportske objekte na upravljanje Zajednici sportskih udruga Grada, ne možemo se očitovati obzirom da Porezna uprava nije nadležna za tumačenje odredbi Zakona o sportu (Nar. nov., br. 71/06., 150/08., 124/10., 86/12. i 94/13.).
      
      14. Rashodi proračuna priznaju se prema fakturiranim uslugama, a prihodi prema naplaćenim. Kako je s obvezom za PDV i pretporezom? Obračunavaju li se oba prema fakturiranom ili kombinirano?
      Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu propisani su odredbom čl. 30. Zakona te odredbama čl. 36. do 40. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13.,  85/13. i 160/13., u daljnjem tekstu: Pravilnik).
      Oporezivi događaj je događaj na temelju kojeg su ispunjeni pravni uvjeti potrebni za nastanak obveze obračuna PDV-a, a obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada Porezna uprava temeljem odredbi Zakona ima pravo potraživati PDV od osobe koja ga je obvezna platiti, iako je vrijeme plaćanja PDV-a odgođeno.
      Prema tome oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.  
      Obzirom da je uz nastanak obveze obračuna PDV-a vezan i odbitak pretporeza napominjemo da porezni obveznik može uz ispunjenje uvjeta propisanih čl. 58. do 62. Zakona odbiti pretporez u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a.
      Prema čl. 58. st. 1. Zakona porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.
      Bitno je istaknuti da porezni obveznik za isporuke koje su mu obavljene u tuzemstvu ostvaruje pravo na odbitak pretporeza u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz čl. 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom obračunskom razdoblju u kojem je primio račun.
      Obzirom na navedeno tijelima obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku kada je obavljena isporuka dobara ili usluga, a pravo na odbitak pretporeza ostvaruju sukladno čl. 133. Pravilnika, odnosno u obračunskom razdoblju u kojem je primljeno dobro ili izvršena usluga i primljen račun sa svim podacima iz čl. 79. Zakona.
       Napominjemo, da iznimno samo poreznim obveznicima koji su obveznici poreza na dohodak, obveza obračuna PDV-a nastaje prema primljenim (naplaćenim) naknadama, a pravo na odbitak pretporeza ostvaruju na način propisan čl. 133. Pravilnika i uz uvjet da su dobavljaču platili primljenu isporuku.
      
      15. Vode li se podaci za obračun PDV-a odvojeno od poslovnih knjiga U-RA i I-RA, u „duplim“ knjigama ili je dovoljno u jedinstvenim knjigama osigurati mogućnost izdvajanja podataka potrebnih za obračun PDV-a?
      Člankom 83. Zakona propisana je obveza vođenja knjigovodstva za potrebe obračuna PDV-a. Sukladno navedenom članku porezni obveznik mora, između ostalog, u svom knjigovodstvu osigurati potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Porezni obveznik mora osigurati podatke o obvezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati.
      Napominjemo da je čl. 163. Pravilnika propisano da radi osiguravanja podataka o izdanim i primljenim računima i PDV-u sadržanom u tim računima, porezni obveznik mora voditi posebne evidencije - Knjigu izdanih (izlaznih) računa (Obrazac I-RA) i Knjigu primljenih (ulaznih) računa (Obrazac U-RA).
      Jednako tako radi osiguravanja podataka o stjecanjima dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i u treće zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu te o PDV-u plaćenom pri uvozu, porezni obveznik - uvoznik mora voditi posebnu evidenciju.
      U vezi s navedenim skrećemo pažnju na činjenicu da porezni obveznici, u konkretnom slučaju tijela nisu obvezna voditi posebne evidencije, ako su na drugi način u mogućnosti osigurati potrebne podatke koji omogućuju ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a.
      
      16. Ukoliko grad postane poreznim obveznikom za PDV, primjenjuje li se na njega prijenos porezne obveze u graditeljstvu? Iskazuje li se u PDV obrascu obveza i plaćanje prijenosa porezne obveze u graditeljstvu?
      Prijenos porezne obveze propisan čl. 75. st. 3. Zakona, odnosi se na sve porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj. Stoga, ako je grad upisan u registar obveznika PDV-a na njega se primjenjuje prijenos porezne obveze, što znači da će grad biti obvezan obračunati PDV-a primjerice na primljenu građevinsku uslugu. U prijavi PDV-a primljene isporuke u Republici Hrvatskoj za koje PDV obračuna primatelj usluge iskazuju se pod rednim brojem II.4. Pravo na pretporez od primljenih isporuka u Republici Hrvatskoj za koje PDV obračunava primatelj iskazuju se pod rednim brojem III.4. prijave PDV-a.
      Napominje se da grad u prijavi PDV-a iskazuje samo pretporez koji može odbiti sukladno čl. 58. Zakona.
      
      17. Prikazuje li se u PDV obrascu najam stanova (oslobođen plaćanja PDV-a – a nije naveden kao gospodarska djelatnost grada). Je li PDV-a oslobođena samo zaštićena najamnina ili i slobodno ugovorena?
      Porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni su u prijavi PDV-a iskazati sve obavljene isporuke koje podliježu PDV-u neovisno o tome jesu li isporuke oporezive PDV-om ili su oslobođene PDV-a.
      Najam stambenih prostorija oslobođen je plaćanja PDV-a prema čl. 40. st. 1. t. l) Zakona.
      U vezi zaštićenih najamnina napominje se da su one kao takve u djelokrugu rada grada, te se ne smatraju gospodarskom djelatnošću koja je oporeziva PDV-om, pa se niti ne upisuju u prijavu PDV-a.
      Napominje se da se isporuke koje su u Republici Hrvatskoj oslobođene PDV-a iskazuju u prijavi PDV-a pod rednim brojem I.8. Stoga će grad slobodno ugovoreni najam stambenih prostorija iskazivati pod rednim broj I.8, dok zaštićene najamnine uopće neće iskazivati u prijavi PDV-a.
      
      18. Ukoliko je grad za zakup poslovnog prostora za mjesec siječanj prije 15. siječnja, fakturirao zakup bez PDV-a, a zatim se prijavio u sustav PDV-a dužan je račun ispraviti i poslati novi s obračunatim PDV. Na temelju koje isprave grad može dokazati zakupcima da su dužni prihvatiti nove račune i uplatiti razliku, odnosno, PDV?
      Napominjemo da su prava i obveze između grada kao zakupodavca i zakupoprimca uređeni ugovornim odnosnom, a Porezna uprava nije nadležna za tumačenje ugovornih odnosa.
      Ističe se da se u konkretnom slučaju neovisno o tome što je račun izdan prije upisa u registar obveznika PDV-a, PDV treba obračunati, pri čemu poreznu osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada. S tim u vezi potrebno je ispraviti izdani račun, i ispravljeni račun poslati zakupoprimcu, a sadržaj računa treba biti u skladu s odredbom čl. 79. Zakona.
      
      19. Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju vodni doprinos, a 8% tog doprinosa pripadnost je lokalnog proračuna na čijem području je doprinos naplaćen. Radi li se o oporezivom iznosu?
      Člankom 12. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. nov., br. 153/09., 90/11. i 56/13.) propisano je da jedinicama lokalne samouprave pripada 8% vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području, a Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati taj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave. Navedena sredstva koriste se za građenje i rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Vodne naknade u koje se ubraja i vodni doprinos su javna davanja.
      Sukladno navedenom 8% vodnog doprinosa temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva pripada jedinicama lokalne samouprave, stoga smatramo da se ne radi o naknadi za obavljanje isporuka već o javnom davanju, pa jedinice lokalne samouprave nisu obvezne obračunati PDV na javna davanja koja im pripadaju temeljem odredbi Zakona o financiranju vodnog gospodarstva.  

      20. Grad zajedno sa naplatom komunalne naknade naplaćuje i naknadu za uređenje voda za ime i za račun Hrvatskih voda. Gradu za taj posao pripada 5% naplaćenog iznosa i za taj posao Hrvatskim vodama ispostavlja fakturu. Obračun i naplata u interesu je RH, sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva. Radi li se o oporezivom poslu? Ukoliko da, obračunava li se PDV na naknadu ili unutar zakonom propisanih 5%? Je li refundacija poštanskih i materijalnih troškova naknade za uređenje voda (ugovorna obveza) oporeziva isporuka? Uzima li se naplata naknade za uređenje vode i taj prihod kao element za utvrđivanje statusa poreznog obveznika od 230.000 kn?
      Člankom 17. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano je da na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda.
      Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade za uređenje voda te naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda. Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda. Za te poslove jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda.
      Obzirom da je temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva propisano da je naplata naknade za uređenje voda u djelokrugu rada jedinica lokalne samouprave, smatramo da pripadajuća naknada ne podliježe oporezivanju PDV-om.
      
      21. Grad ima sa telekom operaterom sklopljene ugovore o pristupu i korištenju slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije gdje je Grad infrastrukturni operator, te ima sva prava i obveze u vezi korištenja, održavanja, razvoja i upravljanja sustavom kabelske kanalizacije. Je li grad obveznik PDV-a za ovu djelatnost?
      Ako su cijevi kabelske kanalizacije javno dobro tada usluga pristupa odnosno korištenja slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske ne podliježe oporezivanju PDV-om.
      Ako se cijevi kabelske kanalizacije ne smatraju javnim dobrom, tada ugovor o pristupu cijevima izgrađene kabelske kanalizacije dijeli sudbinu ugovora o pravu puta, obzirom da se davanjem prava pristupa obavlja usluga trpljenja koja je oporeziva PDV-om. Prema tome davanje prava pristupa kabelskoj kanalizaciji predstavlja obavljanje usluge trpljenja radnje, koja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu.
      Međutim, što se tiče davanja na korištenje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije, napominjemo da je potrebno utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je takva usluga u djelokrugu rada tijela.
      Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije u djelokrugu rada tijela tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome da li je tijelo upisano u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na korištenje slobodnog prostora u cijevima izgrađene kabelske kanalizacije djelokrugu rada tijela, tada je tijelo obvezno na takvu uslugu obračunati PDV. 
      
      22. Gradska ustanova koja je u sustavu gradske riznice upravlja sportskim objektom u kojem se nalaze sportske dvorane koje se povremeno daju u zakup na nekoliko sati sportskim klubovima i drugim oblicima organiziranja u sportu i rekreaciji. Do sada se za korištenje dvorana naplaćivao simboličan iznos – protuvrijednost prosječnog troška energenata i drugih vezanih troškova za razdoblje korištenja. Treba li se takva ustanova upisati u registar poreznih obveznika i naplaćivati PDV na takav najam?
      Plaćanja PDV-a oslobođene su prema čl. 39. st. 1. t. m) Zakona usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe, osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Primateljima usluga smatraju se osobe koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski.
      Prema tome, kada gradska ustanova daje na korištenje sportske objekte klubovima koji se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, radi se o usluzi koja je oslobođena plaćanja PDV-a prema čl. 39. st. 1. t. m) Zakona.
      Prema tome, ako je gradska ustanova neprofitna pravna osoba i obavlja samo usluge davanja u zakup sportskog objekta osobama koje se sportom ili tjelesnim odgojem bave profesionalno ili amaterski, tada nije obvezna za tu djelatnost upisati se u registar obveznika PDV-a.
      
      23. Temeljem odluka iz ranijih godina priznata su zakupnicima ulaganja u poslovne prostore i to putem prijeboja s mjesečnom zakupninom do konačne isplate. U trenutku obračuna visine priznatih ulaganja, u obzir su uzeti samo određeni radovi i to bez PDV-a. Obračunava li se PDV na zakup u tim slučajevima? Ukoliko je zakupnina umanjena za 50% obračunava li se PDV na ukupan iznos zakupnine ili na umanjeni iznos nakon odbitka oslobađanja? Na koji način će se ubuduće vršiti prijeboj ulaganja sa ugovorenom zakupninom koja će biti uvećana za PDV?
      Člankom 15. Pravilnika propisano je ako pri isporuci naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili obavljenoj usluzi, radi se o razmjeni. Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja.
      Prema tome ako bi zakupoprimac ulagao u poslovni prostor u visini mjesečne zakupnine, tada se obavljena usluga ulaganja smatra naknadom za uslugu davanja poslovnog prostora u zakup. Kako kod razmjene dobara isporuka podliježe oporezivanju na obje strane porezni obveznik zakupodavac u konkretnom slučaju jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a obvezna je na uslugu davanja u zakup poslovnog prostora obračunati PDV. Ako je zakupoprimac obveznik PDV-a obvezan je na obavljenu uslugu ulaganja u poslovni prostor obračunati PDV.
      
      24. Da li Grad treba na izlaznom računu za prodaju poslovnog prostora, stana koji je izgrađen nakon 31.12.1997. zaračunati PDV, a Grad kao stjecatelj te novosagrađene nekretnine nije mogao odbiti zaračunani PDV kao pretporez u vrijeme kad je kupovao predmetnu nekretninu?
      Prodaja poslovnog prostora za čiju nabavu porezni obveznik nije koristio pravo na odbitak pretporeza ne podliježe oporezivanju PDV-om nego porezom na promet nekretnina sukladno  čl. 5. st. 3. Zakona o porezu na promet nekretnina (Nar. nov., br.  69/97., 153/02., 26/00. i 22/11.).

25. Da li grad treba zaračunati PDV:
      a) na izlaznom računu poduzetniku za naknadu za pravo građenja za izgradnju proizvodnog objekta energane, izgradnju zgrada (doma umirovljenika, hotela, poliklinike, ambulante i dijagnostike),
      b) na izlaznom računu trgovačkom društvu u vlasništvu grada za plaćanje provizije za izdano jamstvo grada prema HBOR-u (za kredit koji dobiva predmetno trgovačko društvo).
      Ako se pravo građenja daje na javnom dobru, radi se o usluzi koja ne podliježe oporezivanju PDV-om.
      Međutim, ako se pravo građenja ne daje na javnom dobru, tada usluga prava građenja podliježe oporezivanju PDV-om. Stoga ako je porezni obveznik koji ju obavlja upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je obračunati PDV na tu uslugu.
      Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu oslobođene plaćanja PDV sukladno čl. 40. st. 1. Zakona i čl. 66. Pravilnika.
      Sukladno navedenom provizija za izdano jamstvo grada prema HBOR-u također nije oslobođena PDV-a, pa je porezni obveznik koji ju obavlja obvezan na takvu uslugu obračunati PDV.
      
      26. Grad sukladno čl. 30. st. 2. Zakona o vlasništvu želi vlasnička ovlaštenja i to poslove upravljanja, korištenja i raspolaganja (za mjesne društvene domove, a i ostale poslovne prostore koji su u vlasništvu grada ) odlukom prenijeti na trgovačko društvo koje je u 100% vlasništvu grada i registrirano je za poslove upravljanja zgradama. Trgovačko društvo bi izdavalo račune, prihod od zakupa uplaćivao bi se na račun trgovačkog društvu i njemu bi pripadao. Trgovačko društvo bi imalo istovremeno i obvezu održavati predmetne prostore. Da li bi takva odluka bila u suprotnosti sa Zakonom?
      Iz čl. 8. st. 1. Pravilnika proizlazi da se isporukom dobara omogućuje prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik. Omogućavanje raspolaganja dobrima je pretežito činjenične naravi i obično je, ali ne i nužno povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.
      Prema tome prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom osobi koja s tim dobrima može raspolagati kao vlasnik podliježe oporezivanju PDV-om.
      Stoga ako porezni obveznik prenosi pravo raspolaganja nekretninama za koje je koristio pravo na odbitak pretporeza na drugog poreznog obveznika radi se o isporuci na koju treba obračunati PDV.
      Međutim, ako porezni obveznik, u konkretnom slučaju grad nije prilikom nabave nekretnina koristio pravo na odbitak pretporeza, tada niti prilikom prijenosa prava raspolaganja nad tim nekretninama ne mora obračunati PDV.
      Napominje se da pitanje o tome može li grad izvršiti prijenos vlasničkih ovlaštenja s gradova na trgovačka društva koja bi bila u 100%-tnom vlasništvu grada nije porezno pitanje, stoga odgovor na to pitanje nije u nadležnosti Porezne uprave.
      
      27. Pod kojim uvjetima grad, koji je podnio zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a jer je prethodne godine ostvario od zakupa (poslovnog prostora i mjesnih domova) više od 230.000,00 kn, može izaći iz registra obveznika PDV-a?
      Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji od iznosa 230.000,00 kn i da ne želi i dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine.
      Prema tome, grad koji je 1. siječnja 2014. upisan u registar obveznika PDV-a jer je u 2013. od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvario više od 230.000,00 kn, može do 15. siječnja 2015.  podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a  s 1. siječnjem 2015., ako u 2014. od obavljanja gospodarske djelatnosti ostvari isporuke u iznosu manjem od 230.000,00 kn.
      
      28. Kada korisnicima poslovnog prostora prefakturiramo troškove struje, vode, čišćenja i sl. režijske troškove, obračunavamo li PDV na neto iznos ili iznos računa s PDV, odnosno, što je osnovica i po kojoj stopi? (npr. zaprimimo ulazni račun za utrošak vode, djelomično sa stopom PDV 13%, a dijelom bez obračunatog PDV)? Mogu li se sve te usluge zaračunati na jednom računu ili se svaka usluga zaračunava posebno pojedinačno? Može li se prosječan mjesečni trošak režija ugraditi u iznos zakupa?
      Prema odredbi članka 4. stavka 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      U skladu s navedenim, obzirom da prefakturiranje materijalnih troškova predstavlja način prevaljivanja troškova, u tom slučaju su zapravo nadoknada učinjenih izdataka i podliježu oporezivanju PDV-om.
      Poreznu osnovicu prilikom prefakturiranja režijskih troškova čini ukupni trošak koji je grad imao za navedene režijske troškove, pri čemu napominjemo da iznos PDV-a koji grad može kod režijskih troškova odbiti kao pretporez nije trošak grada.
      Napominje se da se sukladno odredbama Zakona u cijenu zakupa poslovnog prostora mogu uključiti i režijski troškovi obzirom da se radi o pratećim uslugama usko vezanim uz glavnu uslugu zakupa, te se na ukupnu naknadu za obavljenu uslugu obračunava PDV po stopi 25%. 
      
      29. Kad se trgovačkom društvu prefakturira utrošak struje i vode za priključke koji se nalaze na pomorskom dobru i koje to društvo koristi u sklopu djelatnosti za koju je dobio koncesiju, je li to oslobođeno obveze obračuna PDV-a, obzirom na status pomorskog dobra? Isto pitanje postavlja se i u slučaju odražavanja manifestacija na javnim površinama?
      Činjenica da se primjerice struja i voda koriste na pomorskom dobru za koje je dana koncesija ili na javnoj površini nemaju utjecaja na obvezu obračuna PDV-a. Stoga isporuka struje i vode, odnosno prefakturiranje režijskih troškova za utrošak struje i vode na pomorskom dobru odnosno na javnim površinama podliježu oporezivanju PDV-om.
      Ako su navedeni troškovi sadržani u naknadi za koncesiju, tada ne podliježu oporezivanju PDV-om jer tijela koncesije daju u okviru svoje ovlasti odnosno djelokruga rada. 

      30. Grad daje zgradu u najam i zakup, a prema ugovorima o najmu i zakupu, najmoprimac i zakupnik dužni su plaćati režijske troškove i čišćenje zajedničkih dijelova zgrade. Grad prefakturira troškove zakupcima (pravnim osobama) i najmoprimcima (fizičke osobe). Račun za čišćenje ne sadrži PDV. Treba li prilikom prefakturiranja obračunati PDV i treba li ga fakturirati i fizičkim osobama koje su u najmu stanova?
      Ako grad zaračunava (prefakturira) zakupnicima i najmoprimcima uslugu čišćenja zajedničkih dijelova zgrade, obvezan je na navedenu uslugu obračunati PDV, neovisno o tome što mu porezni obveznik koji je obavio uslugu čišćenja nije zaračunao PDV.
      Napominje se da usluge čišćenja sukladno čl. 73. st. 4. Pravilnika mogu biti oslobođene PDV-a samo ako su uključene u iznos naknade za najam stambenog prostora koji je oslobođen plaćanja PDV-a, obzirom da se radi o pratećim uslugama usko vezanim uz glavnu uslugu najma.
      
      31. Grad je obvezan u tijeku mjeseca izdati račun za isporuku izvršenu u tom mjesecu, ali isporuku (prodaju električne energije) zaračunava tek po primitku obračuna od strane operatera (HROTE-a). Isporuku zaračunava HROTE-u u sljedećem mjesecu za protekli mjesec (za razdoblje npr. 01. 01. - 01. 02. 2014.). Obzirom na navedeno postavljeno je pitanje da li su u prijestupu ako račun izdaju po primitku obračuna koji je u pravilu do 15. sljedećeg mjeseca za protekli mjesec? Napominje se da im, prije nego zaprime obračun (proizvodnje električne energije), nisu poznati parametri na temelju kojih mogu izdati račun.
      Sukladno odredbama Zakona i Pravilnika oporezivi događaj nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pri čemu obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj, a utvrđena obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za obračunsko razdoblje u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga.
      Prema tome ako je isporuka električne energije obavljena u siječnju, poreznom obvezniku obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju i iskazuje se u prijavi PDV-a za siječanj, neovisno o datumu izdavanja računa.
      Obzirom na navedeno napominjemo da bi porezni obveznik u konkretnom slučaju grad koji obavlja isporuku električne energije trebao sa operaterom ugovoriti da se obračun isporučene električne energije u prethodnom mjesecu obavi u najkraćem mogućem roku po proteku tog mjeseca.
      U vezi s navedenim napominjemo da je porezni obveznik u konkretnom slučaju grad obvezan prijavu PDV-a dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja za koje se prijava podnosi.
      
      32. Od 01. 01. 2014. grad je obveznik PDV-a za obavljanje djelatnosti iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine, odnosno za zakup poslovnih i drugih prostora i refundacije "režijskih" troškova za te iste prostore. Grad temeljem ugovora o izgradnji, održavanju i ostalim uslugama za postrojenje sunčane elektrane na zgradi sklopljenog između grada kao korisnika i Tvrtke d.o.o. kao davatelja usluge izdaje račun Tvrtki d.o.o. za svaki kWh proizvedene električne energije od dana stjecanja statusa povlaštenog proizvođača energije, odnosno od ožujka 2013. Od ožujka 2013., kada je izdan prvi račun, do kraja godine izdani su računi u sveukupnom iznosu od cca 16.000 kn. Obzirom da je čl. 6. st. 5. Zakona propisano da se PDV ne obračunava u slučaju da se obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. u zanemarivom opsegu, a u koje se pod točkom 2. ubraja isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, postavljeno je pitanje treba li prilikom izdavanja računa za proizvedenu električnu energiju, obračunati PDV?
      U gospodarsku djelatnost poreznog obveznika sukladno čl. 6. Pravilnika ulaze osnovne i sporedne djelatnosti. U sporedne djelatnosti ubraja se sve ono što se obavlja uz osnovnu djelatnost pri čemu nije bitna trajnost tih djelatnosti.
      Prema tome ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a, u konkretnom slučaju grad, obavlja isporuku električne energije tada i isporuka električne energije podliježe oporezivanju PDV-om, obzirom da je ona dio ukupne gospodarske djelatnosti koju on obavlja.
      
      33. Informatička služba grada pruža informatičke usluge ili daje na korištenje informatičku infrastrukturu komunalnom ili trgovačkom društvu koje nije u njegovu 100% vlasništvu ili ustanovi kojoj je grad osnivač. Ugovor o pružanju usluge nije sklopljen, a usluga se ne naplaćuje. Što je s PDV-om?
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      Isporukom dobara uz naknadu smatra se sukladno čl. 7. st. 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolažu njima bez naknade ili ih općenito koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.
      Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se prema čl. 8. st. 3. Zakona korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez.
      Stoga, ako grad daje bez naknade na korištenje informatičku infrastrukturu, za koju nije koristio pravo na odbitak pretporeza, tada se ne radi o isporukama uz naknadu koje podliježu oporezivanju PDV-om.
      
      34. Informatička služba grada pruža informatičke usluge ili daje na korištenje infrastrukturu trgovačkom društvu koje u njegovo ime i za njegov račun obavlja određene poslove. Usluga se naplaćuje temeljem mjesečnih faktura i godišnjeg ugovora sklopljenog između grada i trgovačkog društva. Da li je izlazni račun u sustavu PDV-a?
      Prema odredbi čl. 4. st. 1. Zakona PDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav.
      Obzirom da u konkretnom slučaju grad naplaćuje informatičke usluge koje obavlja trgovačkom društvu, smatramo da se radi o isporuci koja podliježe oporezivanju PDV-om.

      35. U kontekstu činjenice da se dio gradskih računala, informatičke opreme i softvera koristi za pružanje usluga vanjskim subjektima, kako odrediti faktor za izračun odbitka pretporeza za ulazne fakture koje se tiču nabave tih računala, opreme i softvera?
      Da li grad po ulaznim računima za isporučena dobra i usluge, a koji se odnose djelomično na oporezive isporuke (zakup poslovnih prostora), a djelomično na isporuke koje spadaju u djelokrug rada grada, može koristiti pretporez po izračunatom koeficijentu ili ključu? Na koji način se može izračunati koeficijent (konkretno što ulazi u brojnik, a što u nazivnik) ili ključ za svaki takav zajednički ulazni račun? Tko određuje ili nalaže po kojem ključu će se dijeliti pretporez?
      Odredbom čl. 137. Pravilnika propisano je ako se isporučeno dobro ili usluga koristi u poslovne i neposlovne svrhe, a moguće je odrediti udjel korištenja u neposlovne svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi uporabe na dio koji se može i na dio koji se ne može odbiti. Ovaj način razgraničenja provodi se ako se radi o nekretninama, a osobito o pokretnim dobrima koja se u gospodarskom prometu količinski određuju po broju, mjeri ili težini te kod korištenja usluga.
      Prema tome porezni obveznik treba sam odrediti omjer korištenja računala, informatičke opreme i softvera, ili druge opreme za obavljanje oporezivih usluga te na taj način utvrditi i iznos pretporeza koji može odbiti. Napominje se da se omjer korištenja ne utvrđuje posebno za primjerice računala, informatičku opremu i slično, već se u jednom iznosu može utvrditi za svu opremu i imovinu koju porezni obveznik koristi za obavljanje oporezivih isporuka.
      U postupku poreznog nadzora utvrđuje se da li je porezni obveznik ispravno koristio pravo na odbitak pretporeza.
      Izračun pretporeza temeljem formule iz čl. 62. st. 2. Zakona (prorata) primjenjuje se ako porezni obveznik koristi dobra i usluge koje su mu obavljene, djelomično za isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama Zakona i za obavljanje isporuka dobara i usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Porezni obveznik u tom slučaju može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na transakcije za koje je dopušten odbitak pretporeza.
      Stoga ako grad ne obavlja isporuke koje su oslobođene PDV-a, tada se na njega ne odnosi utvrđivanje prava na odbitak pretporeza na način propisan čl. 62. st. 2. Zakona, već pravo na odbitak pretporeza utvrđuje na način propisan čl. 137. st. 3. i 4. Pravilnika.
      
      36. Ako iz tehničkih razloga grad nije u mogućnosti ispostaviti račun za zakup za dio siječnja do nekog dana u veljači, da li je moguće ispostaviti jedan račun za zakupnine s PDV-om za razdoblje 21. 01. - 28. 02. 2014. u veljači 2014. s obzirom da račun obuhvaća zakupninu za dio siječnja i cijelu veljaču?
      Usluge su sukladno čl. 36. st. 4. Pravilnika obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunana ili nije.
      Prema tome poreznom obvezniku koji obavlja kontinuirane usluge obveza obračuna PDV-a nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja neovisno o tome da li je izdao račun ili nije.
      Stoga gradu obveza obračuna PDV-a nastaje u siječnju za zakup u siječnju, a u veljači za zakup za veljaču, neovisno o tome što nije bio u mogućnosti izdati račun. U vezi s izdavanjem računa, napominje se da je zbog ispravnosti knjigovodstvenih isprava grad obvezan za svako obračunsko razdoblje izdati zaseban račun.
      
      37. Ukoliko je zbog prodora vode u poslovni prostor isti bio zatvoren dio mjeseca, kako umanjiti iznos zakupnine po izdanom računu s PDV-om?
      Iz odredbe čl. 33. Zakona proizlazi ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.
      Prema tome, kako bi grad umanjio zakupninu, odnosno poreznu osnovicu i obračunani PDV po izdanom računu jer je zbog prodora vode poslovni prostor bio zatvoren dio mjeseca, potreban mu je pisani dokaz da je i zakupoprimac ispravio odbitak pretporeza temeljem prvotno izdanog računa za zakupninu.
      
      38. Što konkretno kod jedinica lokalne samouprave ulazi u transakcije koje ne podliježu oporezivanju i koje su oslobođene. Sigurni su da ulazi npr. najam stambenih prostorija, isporuke zemljišta koja nisu građevinska, ali postavlja se pitanje da li ulaze i koje sve isporuke koje ne podliježu oporezivanju?
      Napominje se da je u čl. 164. t. 8. i 10. Pravilnika detaljno propisano što se sve upisuje pod rednim brojem I.8 i I.10. prijave PDV-a. 
      
      39. Kad vlastiti pogon koji je organizacijska jedinica u okviru grada (nije pravna osoba) putem naplatnih uređaja naplaćuje upotrebu tuševa na gradskoj plaži smatra li se to oporezivom uslugom?
      Što se tiče naplate upotrebe tuševa na gradskoj plaži, napominjemo da je potrebno utvrditi da li je posebnim propisima propisano da je naplata uporabe tuševa u djelokrugu rada grada.
      Stoga u slučaju da je posebnim propisom propisano da je davanje na uporabu tuševa u djelokrugu rada grada tada se na takve usluge ne obračunava PDV neovisno o tome da li je grad upisan u registar obveznika PDV-a. Također napominje se, ako posebnim propisom nije propisano da je davanje na uporabu tuševa u djelokrugu rada grada, tada je grad obvezan na takvu uslugu obračunati PDV. 
      
      40. Veliki broj poslovnih prostora koji se trenutno nalaze u imovini grada koriste korisnici bez sklopljenog ugovora o zakupu, takozvani „bespravni korisnici“. Takvi korisnici se zadužuju za naknadu s osnova korištenja poslovnog prostora, međutim naplata naknade za korištenje prostora je vrlo neizvjesna i grad istu najčešće ne uspije uprihoditi.
      U vezi s postavljenim pitanjem napominje se da se PDV plaća na isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu koje obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav. Također ističemo da rok plaćanja, odgoda plaćanja ili kreditiranje ne utječu na nastanak obveze obračuna PDV-a. Stoga činjenica hoće li porezni obveznik naplatiti ili ne obavljenu isporuku predstavlja rizik poslovanja. 
      Napominjemo da rješavanje problema sa bespravnim korisnicima nije u domeni poreznih propisa, stoga bi se jedinica lokalne samouprave trebala u vezi s navedenim obratiti nadležnim institucijama.
      
      41. Da li uslugu naplate parkiranja koju obavlja vlastiti pogon (jedinstveni upravni odjel) jedinice lokalne samouprave treba obračunavati PDV?
      Napominjemo da se za potrebe Zakona vlastitim pogonom smatra komunalno društvo ili druga pravna osoba koju je za obavljanje navedene djelatnosti osnovala jedinica lokalne samouprave.
      Obzirom da u konkretnom slučaju uslugu naplate parkiranja obavlja jedinstveni upravni odjel koji je dio jedinice lokalne samouprave, a ne posebno komunalno društvo, na uslugu naplate parkiranja, ako je u djelokrugu rada tijela ne obračunava se PDV neovisno o tome da li jedinica lokalne samouprave upisana u registar obveznika PDV-a ili nije.
      
      42. Na rješenju o ovrsi putem javnog bilježnika utvrđena je javnobilježnička nagrada, troškovi pošte i ovršnosti na koje se obračunava PDV. Da li Grad može koristiti pretporez po ispostavljenom računu javnog bilježnika i u kojem iznosu, ako se rješenje odnosi na oporezivu djelatnost? Što u slučaju kada se rješenje o ovrsi odnosi na najam stana koji je oslobođen PDV-a?
      Ako grad račun što mu ga je ispostavio javni bilježnik u potpunosti može pripisati oporezivoj djelatnosti koju obavlja, tada može odbiti ukupni pretporez sadržan u tom računu. U slučaju da se račun ne može u cijelosti pripisati oporezivoj djelatnosti, već se dijelom odnosi i na djelatnosti koje grad obavlja u okviru svoje ovlasti ili koje su prema posebnom propisu u djelokrugu rada grada, tada grad iznos pretporeza koji može odbiti treba izračunati na način propisan čl. 137. st. 3. i 4. Pravilnika.
      Ako se račun javnog bilježnika odnosi na djelatnost koja je oslobođena PDV-a kao što je primjerice najam stambenih prostorija, tada grad ne može odbiti pretporez sadržan na računu sukladno čl. 58. st. 4. Zakona.
      
      43. Pod iskorištavanjem materijalne i nematerijalne imovine u smislu oporezivanja ne smatra se iskorištavanje javnih dobara (javne površine, ceste, pomorsko dobro i slično) stoga se postavlja pitanje obračunava li se PDV na naknadu za postavu reklama na stupovima javne rasvjete? Ukazuje se na činjenicu da stupovi javne rasvjete predstavljaju objekte i uređaje komunalne infrastrukture i da se nalaze isključivo na javnim površinama. Ako je grad obvezan obračunati PDV, može li odbijati pretporez za sve troškove vezane uz održavanje i gradnju takve infrastrukture.
      Ako se stupovi javne rasvjete sukladno posebnim propisima mogu smatrati javnim dobrom, tada grad nije obvezan obračunati PDV na naknadu davanje prostora za postavu reklama, a samim time nema niti pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za njihovo održavanje i gradnju.

      44. Jedinica lokalne samouprave ima u vlasništvu velik broj sportskih objekata, na kojima se provode programi javnih potreba u sportu od strane sportskih udruga, a koje programe je usvojilo Gradsko vijeće koji se sufinanciraju iz proračunskih sredstava temeljem odgovarajućeg ugovora o sufinanciranju programa (tekuće donacije u novcu). Dio sportskih objekata (objekti u vlasništvu Grada kojima gospodare sportske udruge) do sada se davao na gospodarenje sportskim udrugama temeljem godišnjih ugovora o gospodarenju. Ugovorom o gospodarenju se Grad obvezuje sudjelovati u troškovima redovnog održavanja objekta (ne u punom potrebnom iznosu). Udruga se obvezuje sportske prostore koristiti za provedbu svojih sportskih aktivnosti, dakle onih za koje je Gradsko vijeće utvrdilo da predstavljaju i javne potrebe u sportu. Ukoliko objekt raspolaže poslovnim prostorima, Grad ugovorom obvezuje udrugu koja gospodari sportskim objektom da prihode ostvarene od poslovnog prostora temeljem Zakona o udrugama ulaže u svoju sportsku djelatnost i u sufinanciranje troškova redovnog održavanja objekta. Državna revizija nije do sada imala primjedbi na ovaj modus gospodarenja sportskim objektima.
      U konkretnom slučaju nadalje se navodi da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez plaćanja naknade od strane sportske udruge koja gospodari sportskim objektom. Zaključuje se neimenovani ugovor, dakle ne ugovor o zakupu i ne provodi se natječaj. U pravilu sportskim objektima gospodare sportske udruge koje su na istima zatečene pri formiranju Grada kao jedinice lokalne samouprave. U pojedinim slučajevima radi se o udrugama kojima je Grad dodijelio pravo korištenja temeljem odgovarajućeg zaključka u proteklom razdoblju, u skladu s propisima RH.
      U konkretnom slučaju u cijelosti se može primijeniti odgovor dan na pitanje pod brojem 13. obzirom da se radi o davanju na korištenje sportskih objekata bez naknade.

      45. Da li jedinice lokalne samouprave – općine i gradovi obračunavaju PDV na naknadu za zbrinjavanje otpada drugim jedinicama lokalne uprave?
      Zbrinjavanje otpada spada u djelokrug rada jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu.
      Obzirom na navedeno jedinica lokalne samouprave neovisno o tome je li upisana u registar obveznika PDV-a neće na naknadu za zbrinjavanje otpada koju zaračunava drugim jedinicama lokalne samouprave obračunati PDV.

Povratak na mišljenja