Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koji stupa na snagu 1. siječnja 2013., uvodi nova pravila u blagajničko poslovanje te uvodi ograničenja vezana uz držanje novca u blagajni.
Dosadašnje zakonsko uređenje davalo je mogućnost poduzetniku da sam odredi visinu blagajničkog maksimuma. Međutim, od 1. siječnja 2013. svi obveznici fiskalizacije obvezni su internim aktom urediti visinu blagajničkog maksimuma u skladu s potrebama svog poslovanja i uvjetima sigurnosti, ali najviše do propisanih svota. Najviše propisane svote blagajničkog maksimuma ovise o veličini poduzetnika, ali ne prema Zakonu o računovodstvu već prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva. Tako sada razlikujemo subjekte malog gospodarstva i one koji to nisu. Subjekti malog gospodarstva dijele se na mikro subjekte, male subjekte i srednje subjekte.
Visina blagajničkog maksimuma propisana je u sljedećim svotama:
za mikro subjekte i fizičke osobe do 10.000,00 kn,
za male subjekte do 30.000,00 kn,
za srednje subjekte do 50.000,00 kn,
za sve koji prelaze mjerila za malo gospodarstva do 100.000,00 kn i
za one koji obavljaju mjenjačke poslove (bez obzira na veličinu) do 100.000,00 kn.
Visina blagajničkog maksimuma određena je za obveznika fiskalizacije u cjelini, ali iznimku predstavljaju oni koji prelaze mjerila za malo gospodarstvo koji mogu odrediti visinu blagajničkog maksimuma po prodajnom prostoru ali najviše do 15.000,00 kn.
Obveznici fiskalizacije trebaju donijeti interni akt (odluku) o visini blagajničkog maksimuma.
Detaljnije o načinu utvrđivanja visine blagajničkog maksimuma pročitajte u članku u časopisu RRiF br. 1/13.
