Dostavili ste nam upit u svezi pojašnjenja otvorenih pitanja kod plaćanja poreza po odbitku na isplate dividendi i udjela u dobiti u slučaju skrbničkih računa i to tko je obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak kada se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju na skrbničke račune, kako postupiti u slučaju kada isplatitelj zatraži podatke za potrebe isplate dividende, a banci skrbniku OIB primatelja dividende još nije dostavljen te da li isplata dividende u udjela u dobiti tuzemnim i inozemnim otvorenim investicijskim i mirovinskim fondovima podliježe oporezivanju.
I. Isplata na skrbničke račune
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.) od 1. ožujka 2012. propisuje se da se dohotkom od kapitala smatraju i primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kn godišnje. Umanjenje za taj neoporezivi dio primitka, do 12.000,00 kn godišnje, priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, što znači da se u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak plaća na ukupni iznos isplaćene dividende i udjela u dobiti. Nadalje, člankom 12. navedenog Zakona kojim se mijenja članak 51. Zakona o porezu na dohodak, propisuje se da se predujam poreza na dohodak po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu plaća po odbitku, po stopi od 12%, bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. toga Zakona i neoporezivog dijela primitka iz članka 10. točke 19. toga Zakona (odnosno iznosa primitka do 12.000,00 kn godišnje).
U prijelaznim i završnim odredbama toga Zakona dodatno se pojašnjava da se od dana stupanja na snagu toga Zakona odredbe o oporezivanju primitaka od dividendi i udjela u dobiti, primjenjuju na sve primitke po toj osnovi koji se isplaćuju nakon stupanja na snagu toga Zakona, neovisno o tome u kojem razdoblju je dobit ostvarena, osim za one koje su ostvarene u razdoblju do 31. prosinca 2000. Budući da navedeni Zakon stupa na snagu 1. ožujka 2012. oporezivanje i dividende i udjela u dobiti kao i predujma dividendi i udjela u dobiti počet će sa isplatama istih od toga datuma.
Prema članku 12. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11. i 22/12.) primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju, te se primici i izdaci utvrđuju primjenom načela blagajne. Nadalje, prema članku 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09., 146/09., 123/10. i 137/11.) primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.
Člankom 79. stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da je porezni obveznik obvezan isplatitelju primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku, dati podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza, i to osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta te broj žiro-računa kod banke (odnosno broj računa na koji će se izvršiti isplata budući da za primitke od kapitala nije propisana obveza isplate na žiro-račun). Prema stavku 3. toga članka isplatitelj može izvršiti isplatu primitaka od kojih se utvrđuje dohodak i na koji se plaća porez na dohodak po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 2. toga članka.
Prema Uputi Središnjeg klirinškog depozitarnog društva U-417/11-6, od 15. 12. 2011., u sustavu SKDD-a skrbnik otvara skrbničke račune na kojima vrijednosne papire drži za treće osobe i na kojima se vode pozicije registrirane sa skrbnikom. Skrbnički računi mogu biti računi na ime, pod zaporkom i zbirni računi. Kod računa pod zaporkom i zbirnih računa, jedino skrbnik koji otvara račun zna pravi identitet nalogodavatelja, te je obvezan voditi evidenciju o stvarnim imateljima vrijednosnih papira. Kod skrbničkog računa na ime skrbnik otvara račun pri čemu obvezno navodi njegovu oznaku ulagatelja. Imatelj vrijednosnih papira na skrbničkom računi nikada nije skrbnik.
Banka skrbnik skrbi nad dionicama ili obveznicama te za naknadu obavlja skrbničke poslove nad vrijednosnim papirima za svog nalogodavca, te se isplatiteljem smatra trgovačko društvo koje isplaćuje dividendu, bez obzira što banka skrbnik obavlja isplatu krajnjem korisniku (primatelju). Vrijednosni papiri na računu skrbnika vlasništvo su nalogodavca, a skrbnik može njima raspolagati samo po nalogodavčevu nalogu.
Sukladno članku 168. Zakona o kreditnim institucijama (Nar. nov., br. 117/08., 74/09. i 153/09.) bankovna tajna su svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom. Kreditna institucija dužna je čuvati bankovnu tajnu. Nadalje člankom 170. stavkom 3. točkom 3. toga Zakona propisano je da se obveza kreditne institucije na čuvanje bankovne tajne ne odnosi na sljedeće slučajeve ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske ili drugom nadzornom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora, a u okvirima njihove nadležnosti.
Ako prilikom isplate dividendi na skrbnički račun isplatitelj nema informaciju o primatelju dividende (osobni identifikacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta), isplatitelj bi trebao od banke skrbnika zatražiti podatke o nalogodavcu odnosno primatelju dividendi kako bi mogao postupiti sukladno članku 51. Zakona o porezu na dohodak, te obračunati i uplatiti porez na dohodak jer odgovornost za neplaćanje poreza po odbitku snosi isplatitelj. Ako banka skrbnik radi čuvanja bankovne tajne sukladno članku 168. Zakona o kreditnim institucijama ne može isplatitelju dividende dati tražene podatke o primatelju dividende ili istima ne raspolaže, tada je obvezna primatelje dividende pozvati da sukladno članku 79. stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak, banku ovlaste da tražene podatke u porezne svrhe dostave isplatitelju ili da isplatitelju dividende sami dostave potrebne podatke. Međutim, stranke u postupku (isplatitelj, banka skrbnik, platni agent, porezni obveznik i drugi) mogu se radi zaštite prava poreznih obveznika međusobno ugovornim odnosom dogovoriti drugačije, u što Porezna uprava ne ulazi pod uvjetom da se porez obračuna, obustavi i uplati sukladno Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o porezu na dohodak te Poreznoj upravi dostave propisana izvješća.
Napominjemo da je oporezivanje dividendi i udjela u dobiti bilo propisano i prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 22/12.) i to za dividende i udjele u dobiti koji su isplaćene iz dobiti ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004., te da su se i tada glede načina oporezivanja primjenjivala ista pravila, a umjesto OIB-a koristili su se matični broj građana ili sistemski broj za strance.
II. Isplata tuzemnih i inozemnim otvorenim investicijskim i mirovinskim fondovima
Prema članku 31. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10. i 22/12.) porez po odbitku u smislu ovoga Zakona jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Porezni obveznik poreza po odbitku je isplatitelj. Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade koju tuzemni isplatitelj plaća nerezidentu – inozemnom primatelju. Porez po odbitku iz stavka 1. toga članka plaća se na kamate, dividende, udjele u dobiti te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe. Nadalje, iznimno od odredaba članka 31. stavka 4. porez po odbitku ne plaća se na kamate isplaćene: 1. na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za obavljanje djelatnosti, 2. na kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija, 3. imateljima obveznica, državnih i korporativnih, inozemnim pravnim osobama. Porez po odbitku plaća se i na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge, plaćene inozemnim osobama. Porez po odbitku plaća se po stopi od 15% osim za dividende i udjele u dobiti na koje se porez po odbitku plaća po stopi od 12%. Porez po odbitku plaćaju i poslovne jedinice inozemnog poduzetnika kada plaćaju naknade iz stavka 4. toga članka matičnom poduzeću. Iznimno od stavka 8. toga članka, ako se naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika, ne plaća se porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se po stopi od 20% na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama, osim država članica Europske unije, u kojima je opća i prosječna nominalna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%, a država je objavljena u Popisu država koji donosi ministar financija i koji se objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave Republike Hrvatske. Iznimno od odredbi stavka 4. toga članka porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaća se kada se dobit koristi na način propisan člankom 6. stavkom 1. točkom 6. toga Zakona.
Slijedom navedenoga, u slučaju kada tuzemni investicijski fond ostvaruje primitke u obliku dividendi i udjela u dobiti isplatitelj nije obvezan obračunati i obustaviti porez po odbitku stoga što se prema članku 31. Zakona o porezu na dobit porez po odbitku obustavlja prilikom isplate nerezidentima koje nisu fizičke osobe. Međutim, u slučaju isplate dividende ili udjela u dobiti inozemnom investicijskom fondu, budući da inozemni otvoreni ili zatvoreni investicijski fondovi nisu fizičke osobe, isplata dividendi ili udjela u dobiti podliježe oporezivanju sukladno članku 31. Zakona o porezu na dobit.
Nadalje, prema članku 51. Pravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10. i 137/11.) tuzemni isplatitelj naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku prema članku 31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republike Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen ugovorom i Zakonom o porezu na dobit. Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac „Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ………..“ treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.
U smislu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, da bi se mogla primijeniti snižena stopa iz ugovora za dividende (članak 10.), potrebno je da je investicijski fond i stvarni korisnik dividendi koji prima. Ukoliko su stvarni korisnici (beneficial owner) rezidenti trećih država, snižena stopa za dividende neće se primijeniti, nego će se primijeniti domaća stopa za oporezivanje dividendi.
Budući da položaj investicijskih fondova u inozemstvu ovisi o njihovom statusu prema domaćem pravu države u kojoj imaju sjedište, ukoliko je investicijski fond stvarni korisnik dividendi te rezident u smislu konkretnog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primijenit će se odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Ove činjenice potvrđuju se u obrascu „Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ……“. Ukoliko investicijski fond ne može pribaviti ovjereni obrazac, primijenit će se stopa od 12% iz domaćeg zakona, članka 31. Zakona o porezu na dobit. Smatramo dakle da se u slučaju isplate dividendi ne može primjenjivati samo potvrda o rezidentnosti, uprava iz nužnosti potvrde statusa stvarnog vlasnika (korisnika) investicijskog fonda (ili bilo kojeg drugog primatelja dividendi).
Nadalje, u slučaju kada kao ulagači u investicijski fond, fizičke osobe, ostvaruju primitke po osnovi udjela u dobiti fonda razmjerno svom udjelu u imovini fonda, takvi primici sukladno Zakonu o porezu na dohodak predstavljaju dohodak od kapitala, te je isplatitelj – otvoreni ili zatvoreni investicijski fond, dužan obračunati, obustaviti i uplatiti porez istodobno s isplatom, po odbitku po stopi od 13% ili u slučaju isplate inozemnim fizičkim osobama prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, uz prethodno pribavljeni ovjereni Obrazac „Zahtjeva za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i ………“.
III. Primjena Zakona o osobnom identifikacijskom broju
U skladu s odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 60/08., dalje: Zakon) i Pravilnika o osobnom identifikacijskom broju (Nar. nov., br. 1/09., dalje: Pravilnik) osobni identifikacijski broj je postao obvezna i stalna oznaka svake osobe u Republici Hrvatskoj. Zakonom je propisano prijelazno razdoblje uvođenja osobnog identifikacijskog broja koje je započelo početkom stupanja na snagu Zakona, a završilo 31. prosinca 2010. godine. Bankama je u prijelaznom razdoblju bilo omogućeno uparivanje osobnih identifikacijskih brojeva sa matičnim brojevima klijenata, a prema članku 48. Pravilnika.
Od 1. siječnja 2010. godine osobni identifikacijski broj postaje osnovni identifikator osoba u komunikaciji u poslovima platnog prometa. Banke su bile obvezne od 1. siječnja 2010. godine prilikom sklapanja poslovnog odnosa s novim klijentima, od njih zatražiti podatak o osobnom identifikacijskom broju. nadalje, na sastanku sa Hrvatskom udrugom banaka predstavljena je mogućnost da će banke prilikom dostave izvješća svojim klijentima upozoriti iste na obvezu dostavljanja podatka o osobnom identifikacijskom broju.
Člankom 6. stavak 1. točka 3. Zakona određeno je da su obveznici broja obavezni koristiti određen i dodijeljen osobni identifikacijski broj u elektroničkom poslovanju i poslovima platnog prometa, a ukoliko se isti ne pridržavaju navedene odredbe, kaznit će se za prekršaj utvrđen odredbom članka 17. stavak 1. Zakona.
Ukoliko je riječ o stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi, prema članku 28. Pravilnika obveznicima broja kod kojih je nastao povod za praćenje odrediti će se i dodijeliti osobni identifikacijski broj. Smatra se da je nastao povod za praćenje strane osobe ako se strana osoba upisuje u neku službenu evidenciju o osobama i imovini na području Republike Hrvatske te ako je strana osoba postala poreznim obveznikom prema posebnom propisu.
Porezna uprava će po zahtjevima promptno dodijeliti OIB uz dostavu minimalno potrebnih dokumenata koji su nužni za točnu identifikaciju osoba. Stoga, u nastavku navodimo popis isprava koje su strane osobe obvezne priložiti uz Zahtjev za određivanjem i dodjeljivanjem OIB-a. Strana fizička osoba koja osobno dolazi u ispostavu Porezne uprave uz Zahtjev obvezno prilaže i presliku putovnice. U slučaju kada stranu fizičku osobu zastupa opunomoćenik, uz navedene isprave potrebno je priložiti i punomoć na hrvatskom jeziku ili prevedenu na hrvatski. Punomoć se zadržava u nadležnosti ispostave Porezne uprave i mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika samo iznimno ako postoji sumnja u njenu vjerodostojnost. Strana pravna osoba odnosno njezin zakonski zastupnik uz zahtjev obvezno prilaže akt o osnivanju (odnosno izvadak iz nadležnog Sudskog registra) koji mora biti na hrvatskom jeziku ili preveden na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.
Slijedom navedenog, s obzirom da dolazi do upisivanja u službenu evidenciju, te da primatelji dividende postaju obveznici obračuna poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti, smatramo da isti trebaju imati OIB, te ih je potrebno uputiti na ishođenje OIB-a, na prethodno opisan način, u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.
