Ugovor o radu je temelj zasnivanja radnog odnosa u nas. Sam se rad može obavljati u prostoru poslodavca te na drugom mjestu ili mjestima koja to nisu. Jedan od oblika rada koji se ne obavlja u prostoru poslodavca jest rad na izdvojenom mjestu rada.
S obzirom na to da je ovaj institut vrlo zastupljen u aktualnoj praksi, o nekim pitanjima rada na izdvojenome mjestu rada pišemo u ovom članku.
Uvod
Normativni okvir
Neka općenita pitanja kod rada na izdvojenome mjestu rada
O ugovoru o radu na izdvojenome mjestu rada
O pravima i obvezama ugovornih strana ugovora o radu na izdvojenome mjestu rada
Materija minimalne plaće iznimno je aktualna i dinamična. U nas je način utvrđivanja svote te plaće, rokovi njezina utvrđivanja, način određivanja te plaće radnika i utvrđivanja minimalnih povećanja plaće po pojedinim zakonskim osnovama ustanovljen Zakonom o minimalnoj plaći.
Autorica u ovome članku detaljno i na zanimljiv način razmatra institut minimalne plaće u svjetlu Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenima minimalnim plaćama u Europskoj uniji, između ostaloga razmatrajući obveze utvrđene spomenutom Direktivom.
Uvod
Svrha Direktive
Otkud ideja za Direktivu EU-a o minimalnoj plaći u EU-u
Prilikom isplata primitaka u 2024. godini poslodavci i drugi isplatitelji koji koriste osobni odbitak, primjenjuju nove svote kako je propisano Zakonom o porezu na dohodak. U članku obrađujemo temu porezne kartice i osobnog odbitka na primjerima, uz grafički prikaz poreznih kartica kod podjela osobnih odbitaka između roditelja, podjeli osobnog odbitka između isplatitelja i dr.
Od početka 2024. godine u primjeni su nove izmijenjene odredbe Zakona o lokalnim porezima, koji je uz ostale porezne propise izmijenjen u paketu 6. kruga porezne reforme, a kojim su propisani porezi jedinica područne (regionalne) samouprave te porezi jedinica lokalne samouprave. Prema tom Zakonu, obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila utvrđuje se jednom godišnje donošenjem poreznog rješenja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave, a porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su na dan registracije odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole bili vlasnici osobnih automobila, motocikala i četverocikala. Porez na plovila plaća se prema poreznom rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo na čijem je području plovilo registrirano.
Uvod
Što se prema odredbama Zakona smatra osobnim automobilima, motociklima i četverociklima
Tko su obvezni plaćanja porez na cestovna motorna vozila
Utvrđene svote po kojima se plaća porez na cestovna motorna vozila
Oslobođenja od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i potrebna dokumentacija
Utvrđivanje poreza na plovila
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
U korištenju sredstava proračuna EU-a sukob interesa predstavlja ozbiljnu nepravilnost s ozbiljnim posljedicama na prihvatljivost izdataka koji se sufinanciraju sredstvima EU-a. Do takve nepravilnosti može doći neovisno o namjeri ili dobroj volji uključenog pojedinca i neovisno o tome je li u određenoj situaciji došlo do pogodovanja određenom pojedincu ili gospodarskom subjektu. U ovom članku analizira se pravna regulacija sukoba interesa u potrošnji sredstava EU-a u RH te posljedice nepravodobno otkrivenih ili neodgovarajuće riješenih situacija sukoba interesa. Daje se odgovor na pitanje koje su osnovne razlike u definiciji i posljedicama sukoba interesa u korištenju sredstava proračuna EU-a u odnosu na koncept sukoba interesa u potrošnji javnih sredstava koja nisu sredstva proračuna EU-a.
Uvod
Načelo izbjegavanja sukoba interesa
Upravljanje sukobom interesa u potrošnji sredstava EU-a
Pojam i osnovni elementi nepravilnosti utvrđeni zbog sukoba interesa u potrošnji sredstava EU-a
Institut nepravilnosti u potrošnji javnih sredstava koja nisu sredstva EU-a
Posljedice sukoba interesa u potrošnji sredstava EU-a
Stupanje na snagu Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH u zadnjim danima 2023. godine označava novi pokušaj hrvatske države ostvarivanja odgovornoga, učinkovitog i razumnog upravljanja državnom imovinom. Najvidljivija promjena koju donosi novi zakon odnosi se na ovlast upravljanja državnim nekretninama, gdje se poslovi upravljanja određene skupine nekretnina u državnom vlasništvu niže vrijednosti i rješavanje neriješenih predmeta vezano za te skupine nekretnina povjeravaju županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. i javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Autor u radu kritički analizira novi zakon i smatra da će osnovna prepreka za uspješnu implementaciju novog zakona biti način rješavanja zaostalih predmeta, s obzirom na to da će njihov veliki broj tražiti snažnu početnu angažiranost svih tijela koja imaju ovlast odlučivati o upravljanju državnim nekretninama. Jednako tako, nedostatak cjelovitog registra državne imovine još je uvijek značajna prepreka, pa zaključuje da je donošenjem novog zakona učinjen važan korak da se konačno pokrene upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.
[Prvi dio članka objavljen je u broju 1, 2024. ovoga časopisa]
Opći dio zakona
O postupku raspolaganja državnim nekretninama
Posebni načini upravljanja i raspolaganja državnim nekretninama
Upravljanje pokretninama u državnom vlasništvu
Upravljanje privremeno oduzetom imovinom
Evidencija i izvještavanje
Koordinacija upravljanja državnim nekretninama i pokretninama
Nakon što je u prošlom broju ovoga časopisa obrađena tema zastare, dospijeća i zastarnih rokova, autor u ovom članku obrađuje institute zastoja i prekida zastare. Konkretnije, obrazlažu se okolnosti koje dovode do zastoja i prekida zastare te utjecaj zastoja i prekida za tijek zastarnog roka. Također, izlažu se i pojedini zanimljivi slučajevi iz sudske prakse koji se odnose na pojedina sporna pitanja oko zastoja i prekida zastare.
Posebno u trgovačkim ugovorima predujam je razmjerno česta pojava čije određivanje i sve ostalo, u pravilu (ne i beziznimno), proizlazi iz ugovornih odredaba koje su definirali suugovaratelji. Riječ je o institutu koji u RH nije uređen ni spomenut u općim pravilima obveznog prava (pa time ni u općem dijelu Zakona o obveznim odnosima), nego u njegovu posebnom dijelu, i to samo kod nekih specifičnih situacija povezanih s imenovanim (tipičnim) ugovorima kod kojih je zakonodavac osjećao potrebu odrediti zakonska pravila u nedostatku stranačkih utanačenja. Sve odredbe koje se odnose na predujam u Zakonu o obveznim donosima su dispozitivne, tj. primjenjivat će se ako se suugovaratelji nisu drukčije sporazumjeli. Predujam može imati niz svojstava, značenja i funkcija, što je također predmet autorove obrade u ovome članku. Glede materija iz posebnog dijela Zakona o obveznim odnosima, u ovome se članku pojedinačno analizira svaka situacija u kojoj je predujam uređen. Ipak, već uvodno treba naglasiti da se predujam spominje najčešće kod ugovora o pružanju različitih vrsta usluga.
Uvod
Predujam kod ugovora o kupoprodaji s uzastopnim isporukama
Izvršenje djela
Unošenje uloga u imovinu ortaštva
Sukob založnih prava kod ugovora o prijevozu stvari
Nalogodavčevo predujmljivanje novca
Predujam komisionaru
Otpremnikov predujam kod ugovora o otpremi (špediciji)
U studenome 2023. godine objavljen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Taj je Prijedlog i prihvatio Hrvatski sabor u prvom čitanju. Njime se namjerava propisati obveza javne objave svih sudskih odluka kojima se postupak dovršava, na posebnoj mrežnoj stranici. Uz to, određuju se posebni uvjeti za suce koji rade na predmetima nasilja u obitelji te novosti u institutu zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Navedene su izmjene Zakona o sudovima analizirane u broju 1, 2024. ovoga časopisa. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima određene su i intervencije u odredbe o stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima, o kojima će biti riječ u ovom članku.
[Prvi dio članka o izmjenama Zakona o sudovima objavljen je u broju 1, 2024. ovog časopisa.]
8. Novosti u vezi sa stalnim sudskim tumačima i stalnim sudskim vještacima
Elektronička komunikacija u parnici postavljena je kao dvostrana komunikacija putem informacijskog sustava među vanjskim korisnicima sustava i sudovima, odredbama o podnesku te o dostavi u elektroničkom obliku. Vanjski korisnici sustava elektroničke komunikacije u postupcima pred sudovima dijele se na obvezne i dobrovolje. Pritom je odlučujuće postoji li obveza sudionika parničnog postupka da podnosi podneske u elektroničkom obliku, odnosno dostavljaju li se njemu pismena u elektroničkom obliku neovisno o njegovoj suglasnosti.
Uvodne napomene
Općenito o vanjskim korisnicima i načinu pristupa informacijskom sustavu
Fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti
Pravne osobe, tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti
Odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici i povjerenici u postupku stečaja potrošača
Likvidatori i posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo
Punomoćnici iz čl. 434.a Zakona o parničnom postupku
Mjere ograničavanja ili sankcije su instrument prisile kojim se koriste države ili međunarodne organizacije protiv pojedinaca i subjekata koji krše načela i norme međunarodnog prava, uključujući ljudska prava, i koji predstavljaju prijetnju globalnome ili regionalnome miru i sigurnosti. One mogu poprimiti brojne oblike – gospodarske, političke, diplomatske, vojne itd. U ovom je članku naglasak na mjere ograničavanja gospodarske naravi zbog učinka koji mogu imati na domaće izvoznike i pružatelje usluga.
Organski je zakon ustavnopravni institut 42 države u svijetu, a njegova inačica postoji u još najmanje njih pet. U Hrvatskoj je izraz tradicije kakva postoji od godine 1974., da se neki zakoni donose kvalificiranom većinom, i preuzimanja francuskih ustavnih rješenja iz 1958. u Božićni ustav iz godine 1990. Usporedbom prihvaćenosti organskoga zakona drugdje u svijetu i u Hrvatskoj, u članku se ukazuje na nekoliko bitnih nedostataka postojećega stanja u hrvatskom pravu koji sprječavaju punu afirmaciju Ustava, jačanje vladavine prava te postojanost i kvalitetu propisa. Stoga se predlaže pet sustavnih poboljšica.
0. Prijedlog poboljšica
1. Uvod
2. Podrijetlo i značenja pridjeva organski
3. Shvaćanje francuskoga prava
4. Organskozakonski pridržaj u de Gaulleovu ustavu 1958.
Stjecanje bez osnove / ništetnost ugovornih odredbi kojim je glavnica vezana uz valutu u švicarskom franku – „negativne razlike“ (čl. 323. st. 1. ZOO-a)
U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita.
Valjanost ugovora o darovanju bez predaje u posjed nekretnine (§ 938. – 956. OGZ-a)
Ako ugovor o darovanju nije sačinjen u propisanoj formi taj nedostatak može nadomjestiti samo prava predaja stvari, ali ne i uknjižba u zemljišne knjige.
STVARNO PRAVO
Istinitost upisa u zemljišnoj knjizi (čl. 161. st. 1. u svezi s čl. 122. st. 1. ZV-a)
Ako nije usklađeno faktično stanje u odnosu na kulturu nekretnine s upisanim zemljišnoknjižno stanje u posjedovnici tada je mjerodavno stanje upisano u zemljišnoj knjizi jer zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično stanje i pravno stanje nekretnine.
Stjecanje vlasništva posebnog dijela nekretnine nastalog adaptacijom / pasivna legitimacija (čl. 372. st. 1. ZV-a)
U sporu radi utvrđenja da je stečeno vlasništvo prenamjenom zajedničke prostorije u zgradi u društvenom vlasništvu pasivno su legitimirani svi suvlasnici, jer u protivnom nije moguće odrediti upis uspostavljenog vlasništva u zemljišne knjige.
Zaštita posrednog posjeda (čl. 10., čl. 11. st. 1. i 2., čl. 22. st. 1. u vezi s čl. 23. i čl. 24. ZV-a)
Ako je ugovorni odnos raskinut posredni posjednik nema pravo na zaštitu svojeg posrednog posjeda.
Bračni drug ne može slobodno i valjano raspolagati preostalim dijelom stvari (nekretnine) kao svojim nespornim suvlasničkim dijelom sve dok se ne donese pravomoćna sudska odluka o udjelu svakog zajedničara u toj imovini ili dok se stranke o tome ne dogovore.
