Pravo i porezi 9/2023

U ovome članku autorica na zanimljiv i detaljan način razmatra obveze poslodavca kada radnik zatraži neplaćeni dopust te treba li se radnik odjaviti iz sustava socijalnih osiguranja za vrijeme neplaćenog dopusta. Uz to, objašnjava i pravo radnika na dopust kod odsutnosti s posla na jedan dan.

1. Uvod
2. Neplaćeni dopust – o pravima i obvezama iz radnog odnosa
3. Neplaćeni dopust - za potrebe pružanja osobne skrbi
4. Odsutnost s posla — jedan dan

Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana toga ugovora obaviti određeni posao, a druga strana obvezuje se platiti joj za to naknadu.

Taj je ugovor zastupljen u našoj aktualnoj praksi, što potvrđuje nemali broj upita vezanih za taj ugovor. Slijedom navedenoga, u ovome članku ne razmatramo institut ugovara o djelu u cijelosti nego se usredotočujemo na korelaciju tog ugovora s radnim odnosom.

1. Uvod
2. Sažeto o ugovoru o djelu
3. Zaključak
4. Sažeto o ugovornim stranama ugovora o djelu
5. Razgraničenje ugovora o djelu i ugovora o radu
6. Neka izdvojena pitanja
7. Naznaka o poreznom položaju isplate primitaka na temelju ugovora o djelu

Autor u ovome članku na zanimljiv i detaljan način, uz iznošenje normativnog okvira, opisuje uvjete i način uvođenja videonadzora, pretpostavke da takav nadzor bude dopušten i zakonit, te prava zaposlenika u odnosu na videonadzor u njegovu radnom okruženju.

1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Videonadzor kao obrada osobnih podataka
4. Zakonitost uvođenja videonadzora
5. Postavljanje videonadzora
6. Interno pravno uređenje videonadzora
7. Pristup, prijenos, razdoblje čuvanja
8. Izvršitelj obrade
9. Organizacijske i tehničke mjere zaštite

U poslovnoj praksi poduzetnici često primaju i daju predujmove odnosno novčana sredstva za buduće isporuke dobra ili usluge. Autorice u članku objašnjavaju kada nastaje obveza PDV-a po primljenim predujmovima odnosno pravo na pretporez po danim predujmovima za porezne obveznike. Uz to, autorice definiraju i porezna postupanja kod predujmova ovisno o tome jesu li predujmovi primljeni odnosno dani za buduće isporuke u tuzemstvu za koje se obračunava tuzemni PDV ili za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze, za isporuke u EU-u ili izvan EU-a, odnosno treće zemlje.

1. Uvod
2. Obveze s primljenim predujmovima
3. Postupci s danim predujmovima
4. Obveze s primljenim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
5. Postupci s danim predujmovima za isporuke koje se obavljaju uz tuzemni prijenos porezne obveze
6. Zaključak

Komisija Europske unije početkom srpnja objavila je redovito godišnje izvješće o oporezivanju (Annual Report on Taxation 2023), koje sadržava prikaz aktualnih poreznih politika u Europskoj uniji. Izvješće je javno dostupno na službenim stranicama Komisije, i to samo na engleskom jeziku. Koncipirano je u više poglavlja koja obrađuju različitu poreznu problematiku. U nastavku se daje prijevod o glavnim razvitcima i ključnim izazovima pred kojima se nalazi porezna politika i kraći dio koji se bavi pitanjima PDV-a kao najizdašnijeg poreza u nas.

1. Uvod
2. Glavni razvitci i ključni izazovi pred poreznim sustavima
3. Porez na dodanu vrijednost: trendovi u stopama i prihodima te utjecaj digitalizacije

U ovom se članku analizira primjena Financijske uredbe na javne naručitelje u Republici Hrvatskoj koji svoju nabavu financiraju EU-ovim sredstvima. Svaki je javni naručitelj kada nabavlja robu, radove ili usluge podvrgnut pravilima javne nabave. Ta pravila javne nabave u Republici Hrvatskoj uređena su Zakonom o javnoj nabavi kojim su prenesene javnonabavne EU Direktive. Kada je riječ o korištenju EU sredstava, ta je potrošnja podvrgnuta dodatnim pravilima koja proizlaze iz obveze zaštite proračuna EU-a kako je ona postavljena odredbama Financijske uredbe. Iako iz obveze zaštite EU proračuna proizlaze obveze RH kao države članice uspostaviti posebne provjere i nadzor takve potrošnje, u ovom se članku daje odgovor na pitanje proizlaze li iz te obveze zaštite EU proračuna i posebna načela ili pravila postupanja javnih naručitelja u pripremi i provedbi javne nabave. Cilj je ovog članka utvrditi da su načela i pravila javne nabave za javne naručitelje jednako primjenjiva neovisno o tome financira li se javna nabava bespovratnim sredstvima ili domaćim javnim sredstvima, odnosno da ona nisu drukčija ni stroža zato što je riječ o sredstvima proračuna EU-a.

1. Uvod
2. Pravno uređenje upravljanja proračunom EU-a
3. Odgovornost države članice u sustavu podijeljenog upravljanja
4. Koncept nepravilnosti i financijske korekcije
5. Odgovornost javnih naručitelja kao korisnika bespovratnih sredstava
6. Zaključak

U članku se nastoji pružiti pregled novoga pravnog okvira koji je usvojen izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju. S obzirom na širok obuhvat izmjena i dopuna navedenog propisa, u članku je prije svega naglasak stavljen na prostorno-planski okvir razvijanja energetskih projekata. U tom pogledu, prvi će dio članka istaknuti važnost Zakona o prostornom uređenju za razvijanje energetskih projekata u Republici Hrvatskoj te obraditi najvažnije izmjene i dopune kojima je zakonodavac nastojao poboljšati pravni okvir za te potrebe. S tim u vezi će se nastojati prikazati koje su to najvažnije izmjene i dopune, a osobito u odnosu na površine na kojima se mogu graditi građevine energetskih postrojenja. Također, u ovom će se dijelu pokazati i neke mogućnosti za poboljšanje odredaba koje su obuhvaćene navedenim izmjenama i dopunama, osobito u odnosu na postupak izdavanja lokacijske dozvole i u vezi sa sadržajem idejnog projekta. U posljednjem dijelu članka skrenut će se pozornost i na neka preostala otvorena pitanja koja se odnose prije svega na neusklađenost propisa iz područja energetike i Zakona o prostornom uređenju.

1. Uvod
2. O izmjenama i dopunama
3. ZPU u smislu razvijanja energetskih projekata
4. Otvorena pitanja u odnosu na ZPU nakon Izmjena i dopuna
5. Zaključak

U članku se prije svega nastoji pružiti pregled koncepta plutajućih solara kao jedne od najnovijih tehnologija proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Autor članka nastojat će prikazati trenutačni pravni okvir kojim je u RH uređena primjena ove tehnologije proizvodnje energije Također, s obzirom na opširnost teme, u članku će biti naglasak na postavljanju plutajućih solara na kopnene vode u RH, i to osobito na površinske vode u smislu Zakona o vodama. Uz navedeno, autor će se osvrnuti i na trenutačne izmjene pravnog okvira kojima se nastoji olakšati razvitak projekata energije iz obnovljivih izvora u RH, a što uključuje i plutajuće solare. U tom će se pogledu iznijeti zadnja predložena rješenja izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju. Zaključno, s obzirom na to da ni jedan značajan plutajući solarni projekt kod nas još nije realiziran, autor će nastojati upozoriti na moguća otvorena pravna pitanja koja mogu imati utjecaja na razvijanje ovih projekata.

1. Uvod
2. O plutajućim solarima
3. Pravni okvir za plutajuće solare prema Zakonu o vodama (ZOV)
4. Vodopravna dozvola
5. Rok važenja, izmjena i ukidanje vodopravne dozvole
6. Pravni okvir za postavljanje plutajućih solara prema drugim propisima
7. Zaključak

U srpnju 2023. godine donesene su izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih, kojima se nastoji unaprijediti savjetovanje s mladima u donošenju odluka na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Zakonodavac očekuje da će tim izmjenama i dopunama zakona poboljšati status savjeta mladih kod predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mladih u široj javnosti, ostvariti kvalitetniju suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te potaknuti veći interes mladih na aktivno sudjelovanje u društvu. Kritičari zakona, mahom iz redova pomladaka političkih stranaka, izrazili su nezadovoljstvo donesenim zakonom, smatrajući da se osnivanjem krovnog savjeta na nacionalnoj razini želi stvoriti kontrolno tijelo koje treba “ugušiti mladenački bunt, ideju i entuzijazam“. Gledano iz politički neutralnog kuta, cijeli koncept participacije mladih u političkom odlučivanju ima više različitih slojeva. Izazovi na koje se želi odgovoriti savjetima mladih imaju drukčiju narav, a politička dimenzija svakako je previše u tome naglašena.

1. Uvodni osvrt – kako je započet proces uključivanja mladih u donošenje političkih odluka
2. Zakonu o savjetima mladih iz 2007. godine
3. Zakon o savjetima mladih iz 2014. godine – važeći
4. Što donose izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih iz 2023. godine
5. Zaključak

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom inspektoratu redefinirani su inspekcijski poslovi pojedinih inspekcijskih tijela koji djeluju unutar Državnog inspektoratu. U cilju daljnjeg poboljšanja djelovanja Državnog inspektorata, izvršene su i druge normativne intervencije, o čemu detaljnije pišemo u ovom članku.

1. Uvod
2. Djelokrug inspektorata
3. Inspekcije unutar inspektorata
4. Djelokrug pojedinih inspekcija unutar inspektorata
5. Posebne ovlasti inspektora
6. Unutarnje ustrojstvo i upravljanje inspektoratom

Autor u članku precizno, s praktičarskog motrišta (kao odvjetnik) i s osvrtom na najvažnija shvaćanja u relevantnoj judikaturi obrađuje institut otuđenja stvari ili prava o kojemu teče parnica. Naime, pravne posljedice otuđenja stvari ili prava o kojemu teče parnica uređuje Zakon o parničnom postupku, da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojemu teče parnica, to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, kao i to da osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojemu teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke.

1. Uvod
2. Dužnost i ovlasti inspektora
3. Općenito o građanskopravnom raspolaganju stvarima ili pravom
4. Pretpostavke za primjenu pravila o otuđenju stvari ili prava o kojemu teče parnica (čl. 195. ZPP-a)
5. Mogućnosti stupanja i miješanja stjecatelja stvari ili prava u parnicu koja teče među strankama
6. Odlučivanje suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva ako nema pristanka stranaka o stupanju stjecatelja u parnicu
7. Tuženikovo otuđenje predmeta spora dok parnica teče
8. Umjesto zaključka

U lipnju 2023. godine donesen je Zakon o mirnom rješavanju sporova i stupio je na snagu 29. lipnja 2023. godine, osim određenih odredaba koje stupaju na snagu početkom rada Centra za mirno rješavanje spora. Kao bitna odrednica ističe se osnivanje toga Centra čija je zadaća, među ostalima, poticanje razvoja kulture mirnog rješavanja sporova. Uz to, Centar je dobio značajne javne ovlasti. U Zakonu je postavljen i odnos mirnog rješavanja spora i suđenja pred sudom, propisivanjem dužnosti pokušaja mirnog rješenja određenih sporova radi naknade štete prije pokretanja parničnog postupka te upućivanja na postupak mirnog rješavanja spora ako sud utvrdi da stranke te sporove nisu pokušale riješiti mirnim putem. Općenito, određena je ovlast suda pred kojim je u tijeku parnični ili drugi postupak da rješenjem uputi stranke da u određenom roku sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji, da pokrenu medijaciju ili poduzmu neku drugu radnju radi mirnog rješavanja spora. U članku se razmatra odnos mirnog rješavanja spora i suđenja pred sudom prema rješenjima novog Zakona o mirnom rješavanju sporova. U analizi će se obuhvatiti i određene novine o institucijama za mirno rješavanje sporova.

1. Uvod: o području primjene i načelima novog Zakona
2. Dužnost pokušaja mirnog rješenja spora prije pokretanja parničnog postupka
3. Upućivanje na postupak mirnog rješavanja spora
4. Provedba strukturiranih pregovora
5. Institucije za mirno rješavanje sporova
6. Zaključne napomene

Ustavni sud Republike Hrvatske zauzeo je nekoliko kriterija na temelju kojih će prosuđivati osnovanost zahtjeva za naknadu sudskih troškova, uz izdvojeno mišljenje nekoliko sudaca koji su u njemu obrazložili pravne razloge neslaganja s navedenim kriterijima i uvjetom koji je sud nametnuo zahtjevateljima da bi uopće razmatrao njihov zahtjev. Taj se uvjet ogleda u dokumentiranom predočavanju odnosno dokazivanju financijske situacije kako inicijatora ustavnosudskog postupka i svih inih osoba koji s njime žive u zajedničkom kućanstvu.

1. Uvod
2. Pravna shvaćanja ECHR-a
3. Revidirana ustavnosudska praksa
4. Izdvojeno podupiruće mišljenje sudaca
5. Još neka kritička promišljanja i prijedlozi
6. Zaključak

Rizik je stalan i trajan pratitelj obveznih odnosa, kao uostalom i svakoga društvenog odnosa. U obveznom pravu riječ je kako o pravnim rizicima tako i o svima ostalima poput ekonomskih, strukovnih, psiholoških, mentalitetnih, političkih i sl. Rizik je također izrazito situacijska kategorija, zbog čega se on u većoj mjeri (osim kod zakašnjenja, predugovorne faze i promijenjenih okolnosti) ni ne razrađuje u području općeg dijela obveznog prava, nego većinom u posebnom dijelu Zakona o obveznim odnosima – kod pojedinačnih ugovornih i izvanugovornih obveznih odnosa. U ovom se članku ukratko i koliko je to objektivno moguće s obzirom na manifestacije rizika in casu concreto, ali i njegovo značenje pravnog standarda, pruža osvrt i analiza rizika u obveznim odnosima, čimbenicima koji ga uvjetuju i određuju te, naposljetku, onim čimbenicima koji ga čine sasvim različitima u različitim okolnostima (ugovorne strane, vrsta ugovora, područje prava kojemu pripadaju obvezni odnosi, dužna pažnja i sl.). U ovome se članku posebice razmatra rizik u općem dijelu obveznog prava i kod ugovora o kupoprodaji. Osim toga, razjašnjavaju se i neki drugi pojmovi koji su tijesno povezani s rizikom poput aleatornosti, hazarda, kazualnosti, slučaja, više sile i dr.

1. Uvod
2. Opća razmatranja o riziku i drugim povezanim institutima (i pojmovima) u općem dijelu ZOO-a
3. Rizik u posebnom dijelu ZOO-a
4. Zaključak

Autor u ovom članku razmatra što u bitnome donosi novi propis koji uređuje pravo podnošenja domaće i prekogranične predstavničke tužbe u kolektivnim potrošačkim sporovima i pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u tim sporovima, a to je Zakon o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača.

Zapravo, za kolektivnu pravnu zaštitu potrošačkih prava nužno je uspostaviti specifičan pravni sustav koji će osigurati žurnost u postupanju, izvođenje dokaza kojima raspolaže isključivo protivna strana i dr., što se osigurava isključivo donošenjem posebnog propisa te je u tu svrhu donesen spomenuti novi Zakon.

1. Uvod
2. Ovlaštena tijela za podnošenje predstavničke tužbe
3. Pretpostavke za odabir ovlaštene udruge ili drugog oblika udruživanja udruga
4. Predstavničke tužbe i prekogranične predstavničke tužbe
5. Procesna pitanja vezana za podnošenje predstavničke tužbe
6. Informiranje o predstavničkim tužbama

S obzirom na nekoliko nedavnih medijski eksponiranih slučajeva i interes javnosti, autor se pobliže bavi propisima i praksom konzularne pomoći, s posebnim fokusom na pomoć koju diplomatske misije i konzularni uredi mogu pružiti svojim građanima koji su uhićeni u inozemstvu. U članku su raščlanjene radnje koje konzularni službenici pritom mogu poduzeti u okviru svoje nadležnosti, ali i one koje nisu u mogućnosti poduzeti zbog diplomatskih, međunarodnopravnih, zakonskih, praktičnih i drugih ograničenja.

1. Uvodno
2. Uloga konzularnog službenika
3. Specifične situacije
4. Zaključno

1. Anonimizacija i pseudonomizacija
2. Good offices
3. Otvoreni kôd
4. Preobražajno pravo
5. Numerus clausus

• Rok na koji se sklapa ugovor o radu sa strancima
• Imenovanje osobe ovlaštene za zaštitu dostojanstva radnika
• Radno vrijeme odgajatelja u dječjem vrtiću
• Prekovremeni rad
• Osnovna andragoška znanja
• privremenog dodatka prema Odluci Vlade Republike Hrvatske
• Zahtjev za tumačenje odredbe čl. 77. st. 1. Zakona o radu
• Zamolba za dostavom odgovora
• Isplatna lista
• Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor
• Članak 164. Zakona o radu
• Određivanje blagdana kao dana tjednog odmora u trgovini
• Određivanje radnog vremena radnika
• Dopust trudne radnice
• Zahtjev za tumačenjem članka 94. Zakona o radu
• Zakonska zabrana natjecanja za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta

• OBVEZNO PRAVO

POSLOVOĐA BEZ NALOGA / ZASTARA (čl. 220. ZOO-a)

Zastara počinje teći od dana kada su izvedeni radovi s osnova troškova sanacije zajedničkih dijelova nekretnine.

DVOSTRUKO OTUĐENJE NEKRETNINE (čl. 66., u svezi s čl. 103. ZOO-a)

Posljedica prividnog ugovora nije njegova ništavost, već među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinaka, on je pravno nepostojeći pravni posao. Ugovor, za koji zakon propisuje da je bez pravnog učinka među ugovornim strankama, kao pravno nepostojeći, ne može biti protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva pa slijedom toga niti ništav u smislu odredbe čl. 103. st. 1. ZOO, koja posljedicu ništavosti vezuje uz te okolnosti.

PRETHODNI UGOVOR (čl. 45. st. 3. ZOO-a)

Okolnost da nekretnina još nije bila vlasništvo prodavatelja u vrijeme sklapanja prethodnog ugovora nije zapreka za prijenos i stjecanje prava vlasništva kupca.

• STVARNO PRAVO

UPORABA TUĐEG ZEMLJIŠTA / POSTAVLJANJE SKELE, AKTIVNA LEGITIMACIJA SUVLASNIKA (čl. 46. st. 2. u svezi s čl. 107. st. 1. ZVDSP-a)

Vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište

STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA NA POSEBNOM DIJELU NEKRETNINE / NEUPISANA NEKRETNINA (čl. 73. ZVDSP-a)

Nije osnovan tužbeni zahtjev za upis prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine ako objekt nije upisan u zemljišne knjige.

NEDOPUŠTENOST OVRHE / IZVANKNJIŽNO VLASNIŠTVO NEKRETNINE (čl. 122. ZVDSP-a, u svezi s čl. 79. st. 2. OZ-a)

Sama okolnost da treća osoba ima pravni temelj za stjecanje vlasništva na nekretnini koja je predmetom ovrhe, može biti od utjecaja na nedopuštenost ovrhe, ali jedino u situaciji ako ovrhovoditelj kod podnošenja prijedloga za ovrhu nije bio u dobroj vjeri.

PRAVNI OSNOV STJECANJA VLASNIŠTVA (čl. 119. st. 1. ZVDSP-a)

Do stjecanja prava vlasništva nije došlo ako je ugovor na temelju kojeg je izvršena uknjižba ništav

NADOGRADNJA STAMBENOG OBJEKTA / NOVA STVAR (čl. 156. st. 1. ZVDSP-a)

Ako su u pitanju znatni adaptacijski radovi, dogradnja ili nadogradnja, radovi nakon kojih prvobitni objekt u pretežnom dijelu prestaje postojati ili kad je to među strankama ugovoreno, ne može se isključiti izmjena stvarnopravnih odnosa tako da sudionik adaptacije stekne suvlasništvo objekta u skladu sa svojim doprinosom njegovoj adaptaciji.

• OVRŠNO PRAVO

NEDOPUŠTENOST OVRHE / IZVANKNJIŽNO VLASNIŠTVO NEKRETNINE (čl. 122. ZDVSP-a, u svezi s čl. 79. st. 2. OZ-a)

Sama okolnost da treća osoba ima pravni temelj za stjecanje vlasništva na nekretnini koja je predmetom ovrhe, može biti od utjecaja na nedopuštenost ovrhe, ali jedino u situaciji ako ovrhovoditelj kod podnošenja prijedloga za ovrhu nije bio u dobroj vjeri.

Porezno pravo -PDV

• ISPORUKA USLUGE ZA NAKNADU – BORAVIŠNA PRISTOJBA

Porezno pravo-PDV

• POSEBNE ODREDBE PRIMJENJIVE NA UMJETNINE

Radno pravo

• Kolektivno otkazivanje

• Ograničenje radnog vremena u djelatnosti trgovine
• Iznimke od ograničenja radnog vremena u djelatnosti trgovine
• Odobrenje za obavljanje djelatnosti trgovine
• Obveze poslodavca kod neisplate otpremnine
• Obveznici revizije financijskih izvještaja za 2023. godinu
• PDV na nastupe inozemnih izvođača
• Pomoć radniku zbog štete pretrpljene u poplavi
• PDV na obavljenu uslugu prijevoza putnika