Na sjednici Vlade Republike Hrvatske koja je održana krajem lipnja prihvaćeni su nacrti prijedloga izmjena zakona kojima će se provesti najavljeni šesti krug porezne reforme. U ovome članku dan je prikaz najznačajnijih izmjena koje se očekuju u dijelu poreza na dohodak i dobitak, PDV-a, obračuna doprinosa na mirovinsko osiguranje te fiskalizacije. Svakako treba voditi računa o tome da je ovo tek prijedlog izmjena zakona, što znači da su moguće određene promjene u postupku donošenja propisa.
Predložene izmjene u obračunu plaće
Ostale predložene izmjene iz Zakona o porezu na dohodak
Predložene izmjene Zakona o porezu na dobit
Predložene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima
Predložene izmjene Zakona o fiskalizaciji
Autori: Mr. Anja BOŽINA , ovl. rač. Ivan PETARČIĆ, mag. oec.
Prolazne stavke s motrišta PDV-a ne ulaze u poreznu osnovicu odnosno na njih se ne obračunava PDV jer te stavke predstavljaju svote koje poduzetnik zaračunava, prima ili izdaje u ime i za račun druge osobe. U ovom članku autorica obrazlaže porezno motrište prolaznih stavki na primjerima iz poslovne prakse. Navedeni se primjeri odnose na prolazne stavke kod odvjetnika i javnih bilježnika, špeditera, ugostitelja – turističku pristojbu te povratnu naknadu za ambalažu kao prolaznu stavku. Uz navedeno, autorica objašnjava i koje se vrste isporuka ne smatraju prolaznim stavkama.
Uvod
Turistička pristojba kao prolazna stavka
Prolazne stavke kod špeditera
Prolazne stavke kod odvjetnika i javnih bilježnika
Povratna naknada za ambalažu kao prolazna stavka
Nadoknada troškova koji se smatraju dijelom nove isporuke dobara ili usluga
Autor: Dr. sc. Tamara CIRKVENI FILIPOVIĆ , prof. struč. stud. i ovl. rač.
Porezna uprava provodi poseban postupak te građanima dostavlja privremeno porezno rješenje za ostvarene godišnje dohotke tijekom 2022. godine. Ako se u postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika više plaćenog predujma poreza na dohodak u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku bez posebnoga pisanog zahtjeva. No, neovisno o obavljenom povratu poreza na dohodak i prireza za 2022. godinu, porezni obveznici imaju mogućnost najkasnije do kraja 31. srpnja 2023. godine podnijeti prigovor na zaprimljeno privremeno porezno rješenje ako smatraju da su podatci za izračun u posebnom postupku bili nepotpuni ili netočni. Iznimno, porezni obveznici koji će to rješenje zaprimiti nakon 31. srpnja 2023. godine, mogu podnijeti prigovor u roku od 30 dana od primitka tog rješenja.
Uvod
Primjena posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2022. godinu
Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac ZPP-DOH
Dostava privremenoga poreznog rješenja
Podnošenje prigovora na privremeno porezno rješenje
Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak utvrđenog primjenom posebnog postupka oporezivanja
Zaključak
Autor: Mr. sc. Mirjana MAHOVIĆ KOMLJENOVIĆ, dipl. oec.
Novim Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor propisuje se sadržaj obračuna isplaćene plaće tj. naknade plaće i isplaćenih primitaka na temelju radnog odnosa, sadržaj obračuna plaće tj. naknade plaće koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti, ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti, sadržaj obračuna isplaćene otpremnine tj. naknade za neiskorišteni godišnji odmor te sadržaj obračuna otpremnine tj. naknade za neiskorišteni godišnji odmor koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti.
Danom stupanja na snagu novog Pravilnika prestao je vrijediti Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine.
Poslodavci su obvezni najkasnije do 1. listopada 2023. godine uskladiti svoje obračunske isprave. Više o navedenome pišemo u nastavku.
Uvod
Kome se dostavlja isplatna lista obračunane plaće i naknade plaće – Obrazac IP1
Obvezni sadržaj isplatne liste isplaćene plaće – Obrazac IP1
Iskazivanje primitaka koji se ne smatraju plaćom na isplatnoj listi
Sadržaj isplatne liste neisplaćene plaće
Iskazivanje naknade za neiskorišteni godišnji odmor na isplatnoj listi
Mora li radnik potpisati isplatne listu i kako ju poslodavac treba dostaviti
Način dostave isplatne liste
Čuvanje isprava povezanih s obračunom plaće, naknade plaće i otpremnine
Autorica u ovome članku, na zanimljiv i transparentan način, razmatra iznimno aktualnu Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojom su ukinute odredbe Zakona o radu o materijalnim primitcima koja bi se mogla kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.
Uvod
Koji je bio cilj zakonodavca
Zakonska rješenja u drugim državama
Što jamči Ustav Republike Hrvatske
Opravdanost razlikovanja među članovima sindikata
Stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske o pravnoj naravi kolektivnog ugovora
Koliko više se trebalo moći ugovoriti
Međunarodni pravni izvori i sudska praksa
Koji su članovi sindikata imali mogućnost ostvariti veća prava
Odlukom u predmetu br. U-I-242/2023 i dr. od 23. svibnja 2023. godine Ustavni je sud ukinuo odredbe čl. 192. st. 4. – 6. Zakona o radu kojima je bilo omogućeno ugovaranje materijalnih prava iz čl. 90.a st. 1. t. 1. toga Zakona u povećanom iznosu za članove reprezentativnih sindikata, tj. onih koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru. Navedenom je odlukom Ustavni sud slobodu sindikalnog udruživanja (u njezinu pozitivnom i negativnom aspektu) uzdigao na razinu samodostatne ustavne vrijednosti te je razveo od svrhe sindikalnog udruživanja koja se, u skladu s čl. 60. st. 1. Ustava, ogleda u zaštiti gospodarskih i socijalnih interesa radnika – članova sindikata. Time je de facto konstitucionalizirao problem tzv. slobodnih jahača u kolektivnim radnim odnosima.
Uvod
Ukinute zakonske odredbe i razlozi u pozadini njihova donošenja
Prigovori predlagatelja ocjene ustavnosti i očitovanje predlagatelja ukinutih zakonskih odredaba
Od 1. siječnja 2023. godine RH je članica schengenskog područja i u skladu s time za državljane trećih zemalja umjesto dosadašnjih isključivo nacionalnih viza izdaje schengenske vize koje vrijede za svih 27 članica schengenskog područja, što za sobom povlači nove obveze i odgovornosti. S obzirom na to da je RH turistička država, velik broj stranaca morat će imati taj novi oblik vize. Autor u članku razlaže ključne pojmove vezane uz schengensku vizu, opisuje postupak podnošenja zahtjeva i njegove obrade te objašnjava njegove rezultate.
Od 1. siječnja ove godine primjenjuju se neke izmijenjene odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju, a u vezi s tim izmijenjenim i dopunjenim odredbama izmijenjen je i dopunjen Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. O tome piše naša suradnica iz područja mirovinskog osiguranja.
Što je nova u Zakonu o mirovinskom osiguranju s početkom 2023. godine
Usklađenje pravilnika o vođenju matične evidencije s izmjenama i dopunama Zakona
Usklađivanje podataka u matičnoj evidenciji sa Zakonom o osobnom identifikacijskom broju
Izmjene u tiskanicama za prijavu, odjavu i promjenu podataka
Tiskanice zahtjeva
Promjene u vezi s uvođenjem eura kao službene valute u RH
Kontrola podataka i rekapitulacija za 2022. godinu
Zakon o izvanparničnom postupku ima značenje općeg izvora izvanparničnoga procesnog prava. Opće odredbe sadržane u prvom dijelu Zakona primjenjuju se na sve izvanparnične postupke, osim ako odredbama toga Zakona koje uređuju posebne izvanparnične postupke ili drugim zakonom koji sadržava odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno. U drugom dijelu Zakona uređuju se posebni izvanparnični postupci. Među posebnim izvanparničnim postupcima su odredbe o postupku za proglašenje nestale osobe umrlom i dokazivanje smrti; dobrovoljnoj procjeni i prodaji pojedine stvari u vlasništvu, drugih pojedinih dijelova imovine, posebnim imovinskim cjelinama i cjelokupne imovine; osnivanju, upravljanju i likvidaciji sudskog i javnobilježničkog pologa; sudskom poništaju (amortizaciji) isprava te imenovanju, određivanju rokova i drugim radnjama kad se stranke nisu suglasile o imenovanju, a zakonom je propisano da će to učiniti sud, odnosno da će svojom odlukom nadomjestiti izostalu suglasnost stranaka o
određivanju nek
og roka ili o poduzimanju neke druge radnje.
Uvod
Područje primjene
Odgovarajuća primjena ZPP-a
Odnos parničnog i izvanparničnog postupka
Spor o činjenicama i pravu
Dispozicijski i oficijelni postupci
Načela izvanparničnog postupka
Forme u izvanparničnom postupku: pismena očitovanja stranaka i usmena rasprava
Među posebnim postupcima Zakon o izvanparničnom postupku sadržava odredbe o postupku za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti. Riječ je o izvanparničnom postupku za koji su, prije stupanja na snagu toga Zakona, vrijedila u većoj mjeri zastarjela rješenja Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i dokazivanju smrti iz 1974. godine. Rad sadržava analizu i raspravu odredaba Zakona o izvanparničnom postupku o postupku za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti.
Uvod
Primjena odredaba posebnoga izvanparničnog postupka te pretpostavke za proglašenje nestale osobe umrlom
Nadležan sud i povjeravanje vođenja postupka javnom bilježniku
Aktivna legitimacija i sadržaj prijedloga za proglašenje nestale osobe umrlom
Imati državljanstvo neke države znači imati trajnu pravnu vezu s tom državom. Ta je veza pravna i, u pravilu, lišena je osjećaja koji se vežu uz nacionalnost (narodnost). Otkad je RH članica EU-a te od 1. siječnja 2023. godine i članica Šengenskog prostora, ta pravna veza između pojedinaca i RH mnogo je poželjnija nego što je bila prije. U ovom će se članku skrenuti pozornost na osnovne pravne institute vezane za državljanstvo, s posebnim osvrtom na mogućnost ispravka podatka o državljanstvu u državnim maticama.
U ovome se članku donosi kratak osvrt na institut vršitelja dužnosti ravnatelja ustanove. Riječ je o institutu koji se spominje tek na dvama mjestima u Zakonu o ustanovama, ali se on često naznačuje i u manjoj mjeri iscrpnije uređuje u specijalnim zakonskim režimima za posebne vrste ustanova te u autonomnim aktima ustanovama, posebno u njihovim statutima, a dodatno se njegova aktualnost potencira životnošću, jer je riječ o nečemu što je razmjerno često prisutno. Njegova tek načelna i jezgrovita uređenost u Zakonu o ustanovama otvara niz pitanja koje život sa sobom nosi, a koje zakonodavac nije želio urediti niti ih je, naposljetku, mogao sve predvidjeti, prepustivši tako uređenje i specijalnim zakonskim režimima i autonomnim aktima ustanova. U članku se navodi nekoliko pitanja koja se počesto pojavljuju u praksi u vezi s vršiteljem dužnosti ravnatelja ustanove.
Uvod
Pravila o vršitelju dužnosti ravnatelja ustanove u Zakonu o ustanovama
U prvom dijelu članka predstavljen je hrvatski pravni okvir u području prostornog i urbanističkog planiranja čije su sastavnice: Zakon o prostornom uređenju (ZPU), Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (ZRRRH), Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina (ZPVN). Na temelju provedbene usporedbe strategija, programa i planova uređenih ZPU-om, ZRRRH-om, ZSSPiURRH-om i Danske, Nizozemske, Finske, Štajerske, Bavarske može se nedvojbeno zaključiti da hrvatski pravni okvir nije učinkovit iako je doneseno više strategija, programa i prostornih planova u odnosu na uspoređivanje zemlje i da je nužno donijeti nove pravne akte kojima bi se moglo urediti planiranje razvoja Države, regionalno planiranje i lokalno planiranje. U drugom dijelu članka proveden je Usporedni prikaz odredbi ZPU-a i bavarskih, odnosno njemačkih propisa koji uređuju planiranje razvoja Države, regionalno planiranje i planiranje korištenja zemljišta na razini JLS-ova. Na kraju je predstavljen prijedlog sadržaja šest pravnih akata kojima bi se moglo urediti: planiranje razvoja Države, regionalno planiranje korištenja zemljišta na razini JLS-ova.
Hrvatski sustav planiranja razvoja države, regionalnog i lokalnog planiranja
Usporedni prikaz odredaba ZPU-a i bavarskih odnosno njemačkih propisa koji uređuju planiranje razvoja države, regionalno planiranje i planiranje korištenja zemljišta na razini JLS-a
Prijedlozi pravnih akata kojima bi se mogao urediti hrvatski sustav planiranja razvoja države, regionalno i lokalno planiranje na razini nekih država članica EU-a
Jedna od isprava, kao temelj na osnovi koje se provodi upis u zemljišnu knjigu, jest sudska odluka. Budući da je riječ o učestaloj ispravi, a u praksi se javljaju različita postupanja sudova, nužno je usredotočiti pozornost na neke različitosti sudske prakse. Navedeno stoga što će upis u zemljišne knjige biti istinit, valjan i sukladan stvarnom stanju nekretnina ako sve pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom budu u cijelosti ispunjene, pri čemu postoje materijalne i postupovne pretpostavke za upis u zemljišnu knjigu. O svemu detaljnije pišemo u ovom članku.
Uvod
Upis u zemljišne knjige na temelju sudskih odluka
Upisi u zemljišne knjige na temelju drugih sudskih odluka – upis vlasništva u zemljišne knjige nakon provedenoga ovršnog postupka
Početkom svakog polugodišta utvrđuje se visina stopa zateznih kamata. Od početka 2023. godine temelj za izračunavanje visine zateznih kamata jest kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja. Od 1. srpnja 2023. godine odnosno u drugom polugodištu 2023. godine dolazi do povećanja stopa zateznih kamata za 1,5 postotnih poena.
Zbog te promjene povećane su i stope najviše dopuštenih ugovornih kamatnih stopa te kamatnih stopa koje se primjenjuju kada su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa.
U ovome članku dajemo pregled visina stopa zateznih i ugovornih kamata koje se primjenjuju u drugom polugodištu 2023. godine.
Da bi došlo do valjanog i urednog ispunjenja obveze, to ispunjenje mora kumulativno ispuniti niz pretpostavaka predviđenih sporazumom ugovornih strana, a u izostanku takvih stranačkih utanačenja, trebaju se ispuniti pretpostavke koje kao bitne određuje Zakon o obveznim odnosima. Dvije od tih pretpostavaka su vrijeme i mjesto ispunjenja, koje su obje iscrpno uređene zakonskim pravilima. Kako su se u broju 6/23. časopisa Pravo i porezi prethodno izložila pravila i odgovarajuća shvaćanja sudske prakse o subjektima ispunjenja, predmetu ispunjenja i uračunavanju ispunjenja, ta se obveznopravna cjelina ovdje zaokružuje, nastavlja i, naposljetku, dovršava razlaganjem o pravilima koja se odnose na vrijeme i mjesto ispunjenja obveze. I u ovom se članku, kao i u br. 6/23, obrađuju isključivo vrijeme i mjesto ispunjenja ugovornih obveza jer za obveze koje nastaju prema drugim osnovama vrijede drukčija pravila. U ovom se članku iscrpno analiziraju zakonska pravila te se na odgovarajućim mjestima iznose relevantna shvaćanja hrvatskih sudova koja na praktičnoj razini njih tumače i pomažu da se smisao, cilj i značenjski sadržaj tih pravila odgovarajuće razjasni. Osim toga, u članku se analiziraju i pravila o dokazivanju ispunjenja (pitanje priznanice i vraćanja obveznice).
U članku se iznosi širok raspon značenja riječi zakon, više njegovih mogućih definicija te se raščlanjuje nastanak te riječi u četiri kulture: hebrejskoj, grčkoj, rimskoj i slavenskoj, koje su odredile zapadnu civilizaciju i misaonost čitatelja. Drevna povijest pojmova tora, nomos, lex i zakon nije samo zanimljiva, nego je važna i aktualna za razvoj pravne i političke misli do danas i danas.
Osobna invalidnina / naknada štete (čl. 1100. st. 2. ZOO-a)
U parnici radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ne može se umanjivati pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog ostvarenih prava oštećenika po osnovi Zakona o socijalnoj skrbi.
POTROŠAČKO PRAVO
Poništenje ugovora o hipotekarnom zajmu
Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. protivi se to da banka od potrošača može zahtijevati naknadu koja premašuje povrat isplaćene glavnice i plaćanje zakonskih kamata
STVARNO PRAVO
Uznemiravanje prava vlasništva (čl. 167. ZVDSP-a)
Pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na temelju zakona ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može niti kada je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na temelju zakona.
Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZVDSP-a)
Protekom roka od 10 godina savjesni i zakonit posjednik nekretnine stječe pravo vlasništva dosjelošću.
OVRŠNO PRAVO
Utvrđenje ništetnosti kupoprodaje nekretnina na elektroničkoj dražbi (čl. 103. OZ-a)
Kupnja nekretnine elektroničkom dražbom nije suprotna moralu ako je kupac nekretnine bliska osoba osnivača i direktora trgovačkog društva.
DRŽAVNA UPRAVA I MIROVINSKO OSIGURANJE
Šteta nastala nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave (čl. 14. ZSDU-a)
Republika Hrvatska nadoknađuje štetu koja fizičkoj ili pravnoj osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave.
Tuženik je u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen jer on ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva.
