Pravo i porezi 6/2023

Autorica u ovome članku razmatra pitanja koja se učestalo pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na korištenje godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava radnika iz radnog odnosa. S obzirom na to da su 1. siječnja 2023. godine stupile na snagu izmjene Zakona o radu, napominjemo kako navedenim izmjenama nije obuhvaćena materija godišnjih odmora pa je pravo na godišnji odmor i dalje uređeno nepromijenjenim čl. 76. – 85. Zakona o radu.

1. Pravo na godišnji odmor
2. Trajanje godišnjeg odmora
3. Pravo na godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa
4. Izračun razmjernog dijela godišnjeg odmora
5. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
6. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu
8. Pravo na godišnji odmor radnika koji ima sklopljen ugovor o radu na nepuno radno vrijeme
9. Odricanje od prava na godišnji odmor

Autorica u ovome članku na zanimljiv i jezgrovit način razmatra aktualna i bitna pitanja rada umirovljenika glede mogućnosti da oni zadrže mirovinu, ostajući pritom na tržištu rada, što im može biti od koristi i na njihovu dobrobit, a i poslodavcima zbog velikog nedostatka radne snage u posljednjih nekoliko godina.

1. Uvod
2. Usporedno pravo u Europskoj uniji
3. Zbog čega je bila potrebna reforma hrvatskog zakona o radu
4. Otkazni rok – prva mjera
5. Otpremnina – druga mjera
6. Sudjelovanje radničkog vijeća u odlučivanju o otkazu – treća mjera
7. Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
8. Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju

Predmet je ovog članka analiza važećih zakonskih mogućnosti kod zapošljavanja stranih državljana u odgojno-obrazovnim ustanovama, a sve zbog podkapacitiranosti tržišta rada u pogledu odgojno-obrazovnih radnika.

U ovome članku autor piše o odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, odredbama Zakona o strancima i odredbama posebnih zakona u području kojima se uređuje rad stranaca u javnim ustanovama.

Konkretno, autor u ovome čanku iznosi agendu zakonskih propisa koji normiraju pretpostavke za zapošljavanje stranog državljana u školskoj ustanovi.

1. Uvod
2. Odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (dalje: ZORPPK)
3. Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
4. Zakon o strancima
5. Modus zapošljavanja prema odredbama ZOOOSŠ-a
6. Rad stranaca – mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske
7. Umjesto zaključka

Slijedom članka o Uredbi EU-a o transparentnosti plaća muškaraca i žena, potrebno je pobliže objasniti načelo jednake plaće za isti rad ili rad jednake vrijednosti, preciznije što se točno misli pod pojmom rada jednake vrijednosti. U ovom članku autor pobliže određuje taj pojam, razlikujući ga od sličnih pojmova kojima se opisuje vrijednost rada i navodeći smjernice iz prakse međunarodnih tijela o tome kako se vrijednost rada najbolje može kvantificirati.

1. Uvodno
2. Koncept rada jednake vrijednosti u zakonodavstvima
3. Određivanje sheme faktora vrijednosti rada
4. Uloga komparatora
5. Materijalni faktor kao iznimka od jednake plaće
6. Kategorizacija poslova
7. Zaključno

Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini od 1. srpnja 2023. godine u RH na snagu stupa dosad četvrti pokušaj uvođenja općeg pravila o zabrani rada trgovina nedjeljom. Navedenim je zakonskim uređenjem predviđen i određeni krug iznimaka od opće odredbe o zabrani rada trgovina nedjeljom, a novost u odnosu na prethodne pokušaje predstavlja mogućnost trgovaca (poslodavaca) da odrede 16 nedjelja godišnje kao radne. Ustavni sud RH u tri je navrata proglasio zabranu rada trgovina nedjeljom protivnom slovu hrvatskog Ustava te je u tom kontekstu moguće govoriti o ustaljenoj praksi. Stoga je potrebno novo zakonsko uređenje ocijeniti s motrišta ustavom dopuštenih razloga ograničenja slobode poduzetništva, zahtjeva ustavnog načela razmjernosti te standarda izgrađenih u dosadašnjoj ustavnosudskoj praksi.

1. Uvod
2. Načelna stajališta o zabrani rada nedjeljom u ustavnosudskoj praksi
3. (Pr)ocjena udovoljenja ZIDZT-a zahtjevima koje pred zakonodavca postavlja Ustav
4. Zaključak

Vlada RH je na sjednici održanoj 11. svibnja 2023. godine donijela Odluku o proglašenju prestanka pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. Odluka je stupila na snagu 13. svibnja 2023. godine. U ovom članku naznačit će se utjecaj činjenice proglašenja prestanka pandemije na neke zakone, s posebnim osvrtom na utjecaj na valjanost isprava.

1. Odluka o proglašenju prestanka pandemije bolesti COVID-19
2. Utjecaj prestanka pandemije na valjanost isprava
3. Utjecaj pandemije na prava i obveze
4. Zaključno

Krajem svibnja 2023. godine Vlada RH predstavila je reformski porezni paket s namjerom povećanja plaća, što podrazumijeva izmjene devet zakona. Najveća je novost namjera ukidanja prireza porezu na dohodak i prepuštanja određivanja poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave. Općine i gradovi bit će obvezni tijekom četvrtog kvartala ove (2023.) godine, ovisno o veličini (odnosno prirezu), odrediti stopu poreza na dohodak i objaviti to u Narodnim novinama do kraja (2023.) godine. Stoga će stvarni učinak tih poreznih mjera biti vidljiv tijekom prvih mjeseci 2024. godine. Dodatna je novost i podizanje svote osobnog odbitka s 530,90 na 560,00 eura te smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje za prvi stup do najviše 300,00 eura. Zatim, podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780,00 na 50.400,00 eura, ali i uvođenje poreznog tretmana napojnica, odnosno omogućit će da se napojnice ostavljaju i putem kartica do 3.360,00 eura godišnje bez plaćanja poreza. Navedeni su i primjeri tih povećanja, pa će tako za samca s bruto-plaćom u svoti od 700,00 eura ovo povećanje iznositi 41,82 eura, dok će za obitelj s dvoje djece i plaćom u istoj svoti to značiti povećanje od 45,00 eura. Za samca s bruto-plaćom od 1.290,00 eura povećanje bi trebalo iznositi 6,42 eura, dok bi za obitelj s dvoje djece i plaćom od 1.290,00 eura to povećanje trebalo iznositi 0,75 eura. Dodatnu pozornost lokalne samouprave privukla je najava da će najnovija porezna reforma omogućiti povećanje poreza na kuće za odmor, odnosno vikendice za nekomercijalni smještaj, s dosadašnjih 1,99 eura do maksimalnih 5,00 eura po kvadratu godišnje.

1. Uvodni osvrt
2. Općenito o porezima i poreznim reformama
3. Komentar predložene izmjene načina određivanja stopa poreza na dohodak
4. O povećanju poreza na kuće za odmor
5. Zaključak

Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe i građane odnosno sjedištu za pravne osobe, na način i pod zakonom propisnom uvjetima. No upravni ugovor ne može se sklopiti s poreznim obveznikom čiji su račun blokirali drugi vjerovnici ili s poreznim obveznikom protiv kojega se provodi postupak utvrđivanja zlouporabe prava u porezno-dužničkom odnosu. Kada je upravni ugovor sklopljen, porezni obveznik može podnijeti pismeni zahtjev kojim traži izmjenu odnosno aneks upravnog ugovora ako se podnošenjem godišnje porezne prijave smanjio porezni dug radi kojeg je upravni ugovor sklopljen. O svemu detaljnije, pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Dospjeli porezni dug kao predmet upravnog ugovora
3. Porezni obveznici koji mogu sklopiti upravni ugovor
4. Uvjeti za sklapanje upravnog ugovora
5. Rok za sklapanje upravnog ugovora i kamatna stopa
6. Potvrda Porezne uprave o stanju poreznog duga
7. Sadržaj prijedloga za sklapanje upravnog ugovora
8. Sadržaj upravnog ugovora
9. Izmjena ili aneks upravnog ugovora

Autorica u ovome članku razmatra značenje i sadržaj poreznih načela, osobito primjenu načela dokumentiranosti (ili dokumentarnosti) te njegovo tumačenje u upravnosudskoj praksi. Upravna tijela i upravni sudovi koriste naziv toga načela dvojako - kao načelo dokumentiranosti ili kao načelo dokumentarnosti.

1. Uvodno
2. Ustavne osnove poreznog sustava
3. Opći porezni zakon i posebni porezni propisi
4. Načelo dokumentiranosti i druga porezna načela
5. Praksa poreznih tijela i upravnih sudova
6. Završne napomene

Europska je komisija u prosincu 2022. godine predstavila niz mjera za uvođenje pravila EU-a o PDV-u u digitalnom dobu. Jedan element navedenog paketa mjera, koji je predstavila Europska komisija i o kojemu države članice EU-a trenutačno raspravljaju u Vijeću, ima cilj razjasniti pravila o PDV-u koja se primjenjuju na kratkoročne najamnine smještaja i usluge prijevoza putnika rezervirane putem mrežnih platformi te uvesti ravnopravn(ij)i odnos i ulogu u ugostiteljskom i turističkom sektoru s tradicionalnim pružateljima usluga poput hotela i taksi-službe.

U ovom radu autor objašnjava zašto su ta nova pravila potrebna baš u području kratkoročnog najma smještaja i kako mogu pridonijeti dinamičnijem razvoju navedenoga ugostiteljskog i turističkog sektora.

1. Uvod
2. Inicijativa „PDV u digitalnom dobu (ViDA)“
3. Uvođenje PDV-a u digitalno doba i uspostavljanje jednakih uvjeta u turističkom i ugostiteljskom sektoru
4. Zaključak

U ožujku 2023. godine Prijedlog Zakona o izvanparničnom postupku ušao je u proceduru „prvog čitanja“ u Hrvatskom saboru te je donesen zaključak o njegovu prihvaćanju. Taj bi Zakon trebao imati značenje općeg i osnovnog izvora izvanparničnoga procesnog prava. Uz opće odredbe, Zakonom o izvanparničnom postupku trebali bi se uređivati određeni posebni izvanparnični postupci. U tom su smislu bitne odredbe drugog dijela Zakona o proglašenju nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti, o dobrovoljnoj procjeni i prodaji imovine, o osnivanju, upravljanju i likvidaciji sudskog i javnobilježničkog pologa, o sudskom poništaju (amortizaciji) isprava te o sudskom imenovanju, određivanju rokova i drugih radnji u određenim slučajevima. U radu se raspravlja o postupku radi dobrovoljne procjene i prodaje pojedine stvari u vlasništvu, drugih pojedinih dijelova imovine, posebne imovinske cjeline te cjelokupne imovine. Navedeni je postupak u nadležnosti suda ili javnog bilježnika, po izboru predlagatelja.

1. Uvodne napomene
2. Prijedlog
3. Nadležnost za postupak dobrovoljne procjene i prodaje
4. Određena pitanja postupka te procjene i prodaje predmeta
5. Sklapanje ugovora o prodaji i troškovi postupka
6. Zaključne napomene

U ožujku 2023. godine otvoreno je e-Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena. Riječ je o Nacrtu prijedloga Zakona koji broji dvadeset članaka. Kako se ističe u obrazloženju Nacrta, namjera je da se njime uredi dostava sudskih pismena na cjeloviti način te da se standardiziraju, pojednostave i ujednače pravila o dostavi u svim sudskim postupcima. Uz dostavu sudskih pismena u sudskim postupcima, pravila Zakona trebala bi se primjenjivati na odgovarajući način na dostavu pismena državnog odvjetništva u prethodnom kaznenom postupku te kaznenom postupku. U Nacrtu prijedloga Zakona predviđeno je stupanje na snagu njegovih odredaba 1. siječnja 2024. godine. U radu se analiziraju i raspravljaju objavljena rješenja Nacrta prijedloga Zakona o dostavi sudskih pismena.

1. Uvodne napomene
2. Opće odredbe
3. Elektronička dostava
4. Uručenje
5. Zaključne napomene

Ispunjenje obveze stvarni je i namjeravani cilj sudionika u obveznom odnosu, premda je sam nastanak obveznog odnosa i njegova pravna održivost u većini slučajeva sasvim neovisna od pitanja ispunjenja. U većini slučajeva ispunjenje označava i trenutak prestanka obveze, ali ne uvijek. Glede ispunjenja obveze uvijek se nameće nekoliko ključnih pitanja: tko sve može ispuniti obvezu (osim dužnika), kome se obveza može ispuniti, što je predmet ispunjenja, kako se obveza ispunjava, što je s mogućnošću djelomičnog ispunjenja, zatim uračunavanje ispunjenja te, naposljetku, problematika vremena ispunjenja. Sve se navedene teme na temelju odredaba Zakona o obveznim odnosima iscrpno analiziraju u ovome članku sa svih motrišta, uključujući i njihovu operacionalizaciju u poslovanju te shvaćanja koja su u povodu različitih vidova ispunjenja iznosili relevantni sudovi u RH. Posebno se kod pojedinih instituta povezanih s ispunjenjem navode specifičnosti, primjeri, pravni standardi, ali i shvaćanja koja su stabilan odraz dosadašnje pravne prakse.

1. Uvod
2. Subjekti ispunjenja obveze
3. Predmet ispunjenja obveze
4. Djelomično ispunjenje
5. Ispunjenje davanjem stvari određenih po rodu (generičnih stvari)
6. Uračunavanje ispunjenja
7. Zaključne napomene

Zaštita žiga je bitna za zaštitu roba i usluga te ima i marketinšku ulogu u plasiranju proizvoda i usluga na nacionalno i međunarodno tržište. Kako je slobodan protok roba i usluga temeljno pravo u Europskoj uniji, sve se veći broj poduzetnika odlučuje i za zaštitu žiga na području cijele Europske unije pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo. No, iako su neki zaštićeni na tržištu Republike Hrvatske pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, dio zahtjeva je odbijen pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo, pa se u ovome članku skreće pozornost na slučajeve zbog kojih je došlo do odbijanja registracije žiga pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo.

1. Uvod
2. Žig EU-a
3. Razlozi za odbijanje registracije žiga EU-a
4. Osvrt na razloge zbog kojih su odbijeni zahtjevi za registraciju iz Republike Hrvatske
5. Umjesto zaključka

Trgovci često u svoje opće uvjete poslovanja i/ili potrošačke ugovore ugrađuju pojedine odredbe na štetu potrošača, na koji način se potrošači stavljaju u nepovoljniji pravni i ekonomski položaj.

U ovom članku pišemo u kojim potrošačkim ugovorima trgovci najčešće primjenjuju nepoštene ugovorne odredbe, kriterije prema kojima se pojedina odredba u potrošačkom ugovoru može smatrati nepoštenom te o pravnim posljedicama takve odredbe.

1. Uvod
2. Potrošački ugovori – općenito
3. Potrošački formularni ugovori
4. Zakonsko uređenje nepoštenih ugovornih odredaba
5. Pojedine nepoštene ugovorne odredbe
6. Pravne posljedice nepoštene ugovorne odredbe
7. Zaključak

1. Načelo ustavnosti
2. Dispozitivnost
3. Jure gestionis
4. Javni poredak
5. Kontumacija

I. Porez na dodanu vrijednost

• Pregled država s kojima je Republika Hrvatska potvrdila inozemnim poreznim obveznicima uzajamnost na području povrata PDV-a

IV. Porez na dobitak

• Prijava poreza na dobit za 2022. godinu

• Pravo na dnevni odmor nakon obavljenog posla po pozivu poslodavca
• Radno vrijeme i pripravnost radnika
• Rad izbornog odbora u postupku izbora za radničko vijeće
• Postupak savjetovanja s radničkim vijećem, tj. sindikalnim povjerenikom o donošenju općeg akta o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti
• Rad u dane blagdana
• Radni odnos studenata koji studiraju u redovitom statusu
• Zamolba za dostavu pravnog mišljenja u svezi primjene Zakona o radu
• Godišnji odmor
• Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
• Pravo na godišnji odmor nakon neplaćenog dopusta

• OBVEZNO PRAVO

Naknada za nekretninu / rok zastare (čl. 376. st. 1. i 2. ZOO-a)

• Rok zastare za traženje naknade za nekretninu koja je ušla u režim javnog dobra teče od trenutka izgradnje ceste, a ne upisa javnog dobra, odnosno vlasništva tuženika, u zemljišne knjige

Odgovornost za naknadu štete (čl. 786. ZOO, u vezi s čl. 765. st. 1. ZOO-a)

• Ako je kreditna tražbina osigurana hipotekom na nekretnini koja je već opterećena s uknjiženim založnim pravom za korist trećih osoba postoji odgovornost bankarske ustanove ako nije upotrijebljena pažnja dobrog gospodarstvenika prilikom utvrđivanja vrijednosti opterećene nekretnine.
• STVARNO PRAVO

Pasivna legitimacija / smetanje posjeda (čl. 23. ZVDSP-a)

• U parnici za smetanje posjeda pasivno je legitimirana svaka osoba koja je posjedniku oduzela posjed (ili ga uznemiravala) pa tako i ona koja je radila po nalogu tuženika ili za njega.
• ZEMLJIŠNOKNJIŽNO PRAVO

Pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak (čl. 208. st. 1. i 2. ZZK-a)

• Nakon provedenog postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora dopušten je prijedlog za provođenje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka.

Pretpostavke za otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka (čl. 209. ZZK-a)

• Prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka ovlaštena je podnijeti osoba koja zahtjeva upis u svoju korist.

Provedba postupka povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora / stanje zemljišne knjige (čl. 30. Pravilnika)

• Postupak povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora ne može se provesti u situaciji kada je na zemljištu izgrađeno i upisano više objekata, koji nisu predmet postupka povezivanja niti je za njih moguće provesti takav postupak, a u pogledu kojih nisu riješeni imovinsko pravni odnosi.

Zabilježba spora (čl. 86. st. 1. ZZK-a)

• Dopuštena je zabilježba spora kada se tužbenim zahtjevom traži donošenje presude koja će zamijeniti kupoprodajni ugovor.

Prijedlog za upis brisanja upisa na nekretnini (čl. 81. st. 3. ZZK-a)

• Nakon pravomoćnosti rješenja kojim je dopušten upis u prvenstvenom redu zabilježbe namjeravanog otuđenja dopušten je prijedlog za upisa brisanja upisa glede nekretnina.

Provedba prijavnog lista u zemljišnoj knjizi (čl. 11. ZZK-a)

• Geodetski elaborat za katastar na kojem nedostaju potvrda i ovjera Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove nije isprava temeljem koje se dopušta upis promjena na nekretnini u zemljišnoj knjizi.

Zabilježba spora nije zapreka za upis promjene na nekretnini (čl. 116. ZZK-a)

• Upisana zabilježba spora nema utjecaja na provedbu prijavnog lista u zemljišnoj knjizi ako se tim prijavnim listom evidentiraju, brišu ili mijenjaju podatci o zgradama i drugim građevinama i evidentira stvarni položaj pojedinačnih već evidentiranih građevina.
• PARNIČNI POSTUPAK

Tužba za izdavanje platnog naloga (čl. 446. st. 2. ZPP-a)

• Postoji pravni interes za podnošenje tužbe za izdavanje platnog naloga ako je tuženik osoba u inozemstvu ili nije poznata adresa boravišta ili prebivališta.
• NASLJEDNO PRAVO

Nepostojeći ugovori (čl. 233. ZN-a)

• Ugovor ne može istodobno biti nepostojeći i ništetan.

• Iznajmljivanje stalno ugrađene opreme i strojeva u okviru leasinga poljoprivredne zgrade
• Uvjeti obavljanja djelatnosti cestovnog prijevoznika
• Kašnjenje u plaćanju u poslovnim transakcijama

• Nejednaka isplata dobitka članovima društva
• Kazna koju društvo podmiruje za odgovornu osobu
• Prefakturiranje ugostiteljskih usluga
• Isplata dohotka od kapitala po osnovi kamate fizičkoj osobi nerezidentu
• IVO-DOP
• Godišnji odmor maloljetnih radnika
• Novosti kod utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika