Objavljene su novele pravilnika koje uređuju materiju poreza na dohodak i materiju doprinosa. Dio odredaba Pravilnika o doprinosima primjenjuju se od 2. prosinca 2023. godine jer su tada stupile na snagu odredbe Zakona izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, na koje se one vežu, a koje se odnose na primjenu i način iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje. S druge pak strane, dio odredaba Pravilnika koji je vezan za primjenu Zakona izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, primjenjivat će se od 2. siječnja 2024. godine kao i dio Pravilnika o doprinosima. Također, zbog ukidanja prireza te povećanja poreznih stopa vezanih za paušalno oporezivanje prema novim odredbama Zakona prilagođavaju se i druga dva Pravilnika: Pravilnik o izmjenama pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti i Pravilnik o izmjenama pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu.
Detaljnije o načinu primjene i načinu iskazivanja umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje u Obrascu JOPPD te ostalim izmjenama u pravilnicima, pišemo u nastavku.
Izmjene pravilnika o paušalnom oporezivanju
Novosti s motrišta propisa o oporezivanju dohodaka
Nastupi izvođača i športaša u RH složena su tematika u kojoj najprije treba voditi računa o primjeni Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje RH ima zaključeno sa 66 zemalja svijeta, primjeni dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju, koordinaciji sustava socijalne sigurnosti na razini EU-a, nacionalnim propisima o oporezivanju dohotka, doprinosa i dobitka te o izvještavanju Poreznoj upravi. Autorica u članku na primjerima pokazuje moguće načine oporezivanja nerezidenata fizičkih i pravnih osoba izvođača i športaša.
Uvod
Primjena čl. 17. Međunarodnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja – komentari modela OECD
Primjena nacionalnih propisa – oporezivanje porezom na dohodak umjetničkog honorara ili honorara športaša i obveza doprinosa
Oporezivanje naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša porezom po odbitku – 10 %)
Autori u ovome članku razmatraju pravni i porezni tretman turističkih vodiča u smislu načina djelovanja i plaćanja zakonskih poreznih obveza, između ostaloga, s naglaskom na moguće oblike djelovanja, registracije turističkih vodiča, prikaz oporezivanja s motrišta ostvarenog dohotka, ovisno o tome je li riječ o turističkim vodičima u radnom odnosu, poreznim obveznicima koji povremeno ostvaruju dohodak kao turistički vodiči ili poduzetnicima.
Turistički vodiči
Udruge turističkih vodiča
Porezni tretman djelatnosti turističkog vodiča
Zaključak
Autori: Izv. prof. dr. sc. Dragan ZLATOVIĆ Mr.sc. Damir VLAIĆ
Zakonodavac je izmjenama Općega poreznog zakona iz 2012. godine u hrvatski porezni sustav uveo institut tzv. poreznog proboja pravne osobnosti trgovačkog društva, pri čijem utvrđenju dolazi do uspostave (supsidijarne) odgovornosti članova društva kapitala i komanditora u komanditnom društvu kao zakonskih poreznih jamaca za obveze društva iz porezno-dužničkog odnosa. Time je nekritički prenesena odredba o proboju zida pravne osobnosti iz Zakona o trgovačkim društvima, dok je za njezino utvrđivanje ovlašteno porezno tijelo u posebnom dijelu poreznog postupka. U takvom se kontekstu ističe potreba izgradnje ujednačenih standarda u praksi poreznih tijela i upravnih sudova pri utvrđivanju poreznog proboja, po uzoru na postupanje sudova pri utvrđivanju proboja prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima iz kojih se, u skladu s ustavnosudskom praksom, izvodi kontinuitet odredaba o zakonskom poreznom jamstvu.
Uvod
Proboj zida pravne osobnosti trgovačkog društva prema ZTD-u
Preuzimanje instituta proboja pravne osobnosti trgovačkog društva u Porezno pravo
Stručna osposobljenost poreznih tijela za provedbu postupka utvrđenja tzv. poreznog proboja pravne osobnosti
Potreba izgradnje ujednačene prakse pri utvrđivanju proboja prema odredbama OPZ-a i ZTD-a
Posljednjih nekoliko godina zakoni se često mijenjaju kao posljedica implementacije europskog zakonodavstva, a to je bio i razlog za posljednje izmjene pravila o trgovačkim društvima koje imaju 120 članaka. Naime, ovogodišnja novela Zakona o trgovačkim društvima najvećim je dijelom posljedica uvođenja pravila iz direktive o prekograničnom preoblikovanju i podjeli, ali i uvođenju pravila za provedbu provedbene Uredbe u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara. Nadalje, uvedena su i pravila za automatsku provjeru postojanja dugovanja kod osnivanja trgovačkih društava i upisa ovlaštenih osoba, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnici, a određeno je i da osobe koje imaju dugovanje po osnovi poreza i doprinosa te za neto-plaće radnicima ne mogu biti osnivači, članovi uprave i izvršni direktori trgovačkih društava. S obzirom na te izmjene, u članku se analiziraju bitne novosti.
Uvod
Izmjene u zajedničkim odredbama
Izmjene u pravilima o dioničkom društvu
Izmjene u pravilima o društvo s ograničenom odgovornošću
U ovom članku autor obrađuje institut prokure, odnosno jednog od oblika trgovačke punomoći, uređene odredbama Zakona o trgovačkim društvima. No, uz odredbe spomenutog Zakona, za cjelovitu obradu ove teme potrebno je osvrnuti se posebno i na odredbe Zakona o obveznim odnosima koji općenito uređuje zastupanje te relevantnu sudsku praksu. Naglasak u članku je na tome tko može biti prokurist, njegovim ovlastima, ograničenjima prokure te na davanju i otkazu prokure, upisu prokure u sudski registar i sl.
U ovom se članku tematizira izvanugovorna odgovornost za štetu u prometu, što se ponajprije odnosi na vozila u prometu, kako ona u pokretu tako i ona parkirana. Šteta koja se može dogoditi može biti različite naravi, a može nastati od opasne stvari i, uvjetno rečeno, neopasne stvari. Takvu štetu dijeli se na običnu štetu, izmaklu korist i povredu prava osobnosti. Kao opasna stvar Zakonom o obveznim odnosima definirano je samo vozilo u pogonu, dok sve druge stvari takvima kvalificira sudska praksa. Upravo je relevantna judikatura poslužila kao temelj doktrinarne definicije opasne stvari. Od najveće važnosti u prometu kao opasna stvar su divljač, masne mrlje na cesti i sl., a kao neopasna stvar mogu se pojaviti brojni drugi uzroci kojima je nanesena šteta na vozilu u prometu. Ponekad je teško odrediti pasivnu legitimaciju odnosno kome uputiti odštetni zahtjev i hoće li štetnik odgovarati na temelju uzročnosti ili krivnje. Cilj je ovoga članka, stoga, rasvijetliti određene vidove odgovornost za štetu koji se mogu javiti kao posljedice štetnih događaja u prometu.
Pojam izvanugovorne odgovornosti za štetu
Pojam štete i naknada štete
Izvanugovorna odgovornost za štetu od opasnih stvari
Odgovornost i naknada štete od drugih rizika
Dokumentacija štetnog događaja
Zaključak
Autori: Dean BORBELJ , univ. mag. iur. Nataša MILAS TOMAS , univ. mag. iur.
U obveznome pravu postoje obveze s više činidaba. To su alternativne obveze, fakultativne obveze, generičke obveze i, naposljetku, kumulativne obveze. Osim za kumulativne obveze, za sve druge navedene može se ustvrditi da je kod njih činidba u trenutku nastanka obveze neodređena, ali ipak je barem odrediva. Među njima trima, u središtu su razmatranja i razlaganja u ovome članku alternativne obveze i fakultativne obveze. Njih obrađuje i pravna literatura, no izrijekom su uređene u čl. 32. – 39. Zakona o obveznim odnosima, a podosta odjeka imale su i u praksi relevantnih sudova. U ovome članku pružit će se njihova analiza s osvrtom na zakonska pravila, doktrinarna shvaćanja i stavove koje su o njima iznijeli relevantni hrvatski sudovi. U posljednjem dijelu članka izložit će se pitanje fakultativnih tražbina koje svojim obilježjima pripada u ovu cjelinu, i to pogotovo stoga jer se pravila o alternativnim i fakultativnim obvezama na odgovarajući način primjenjuju i na njih.
Umjesto uvoda: neodređenost, ali odredivost činidbe i obveze s više činidaba
Alternativne obveze
Fakultativne obveze
Razlika između alternativnih obveza i fakultativnih obveza
Razvojem tehnologija svjedočimo pojavi takozvanih pametnih ugovora. Koncept i logika koja stoji u njihovoj pozadini poznati su već dulje vrijeme, pa i u predmoderno doba, no riječ je o novom obliku ugovora koji postavlja zanimljiva pitanja u području obveznog prava zbog same prirode digitalnih tehnologija. U ovom se članku opisuju glavne značajke pametnih ugovora, razmatraju se neka pitanja povezana s njima i daje se pregled novoga mjerodavnog zakonodavstva u EU-u.
U ovome se članku donosi izlaganje o riziku u obveznim odnosima s posebnim naglaskom na ugovoru o građenju te utjecaju koji inherentan rizik kod te vrste obveznog odnosa ima na održanje shvaćanja pacta sunt servanda. S obzirom na aktualnost i važnost te teme, ali i graditeljskog sektora u gospodarskoj strukturi RH, to se pitanje često postavlja, pa i RRiF-u. Ugovor o građenju u pogledu rizika kao takvog, vrsta rizika, raspodjele rizika među ugovornim stranama, anticipacije rizika, računanja s rizikom i tumačenja ugovorenog sadržaja sasvim je specifičan. Na sve te odrednice jednako snažno djeluju pozitivni pravni režimi (zakoni o obveznim odnosima iz 1978. i 2005. godine, posebne uzance o građenju i iz 1978 i iz 2021. godine), zatim Zaključak Vlade RH od 21. lipnja 2022. godine o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda te mnogi nepravni čimbenici poput faktične snage ugovornih strana, komorskih organizacija i njihovih težnji, interesnih konstelacije u graditeljskom sektoru, političko-gospodarski trendovi i dr. Stoga autor u ovome članku pruža kratki osvrt u kojemu se objektivno, uzimajući u obzir i pravnu i faktičku dimenziju, razjašnjava uloga i mjesto svake od tih odrednica.
Uvod
Ugovor o građenju i pacta sunt servanda
Rizik pojave potrebe za tumačenjem odredaba ugovora o građenju
U članku se nastoji pružiti pregled pravnog okvira za obavljanje lučkih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Naglasak je stavljen na novosti koje je donio novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i koje su s obzirom na značenje i obuhvat otvorile mnogobrojna pravna pitanja. S tim u vezi, dok će prvi dio članka istaknuti nova pravna rješenja, radi preglednosti, na odstupanja od prethodno važećega pravnog okvira skrenut će se pozornost samo tamo gdje je to nužno. U drugom dijelu članka obradit će se propisi Europske unije koji uređuju ovo područje i koji se primjenjuju istodobno s odredbama domaćih propisa. U tom će se dijelu članka posebno naglasiti odredbe navedenih propisa koje su značajne s obzirom na novo pravno uređenje.
Uvod
Pravni okvir za obavljanje lučkih djelatnosti prema ZPDML-u
Zakon o izvanparničnom postupku iz svibnja 2023. godine propisuje posebne postupke. Odredbama posebnih izvanparničnih postupaka Zakona uređen je zanimljiv postupak u kojemu sud obavlja imenovanje odnosno određivanje roka i druge radnje kad se stranke ne suglase o imenovanju, određivanju nekog roka ili poduzimanju neke druge radnje. Pritom je zakonom koji sadržava odredbe o izvanparničnom postupku propisano da će to učiniti sud, odnosno da će svojom odlukom nadomjestiti izostalu suglasnost stranaka o određivanju nekog roka ili o poduzimanju neke druge radnje. Rad sadržava analizu i raspravu odredaba Zakona o izvanparničnom postupku o postupku za imenovanje, određivanje roka i druge radnje odlukom suda u slučajevima izostanka suglasnosti stranaka.
U listopadu 2023. godine objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. Tom se Novelom namjerava propisati hitnost postupaka radi raskida, utvrđenja ništetnim te radi poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Uz to, u obrazloženju Nacrta istaknuta je potreba nomotehničke dorade Zakona, a u svrhu prilagođavanja njegovih rješenja uvođenju tehnoloških i digitalnih novina u vođenju parničnog postupka te povećanja pravne sigurnosti. U Noveli ZPP-a trebala bi se uzeti u obzir i okolnost donošenja te stupanja na snagu Zakona o mirnom rješavanju sporova (Nar. nov., br. 67/23).
Uvodne napomene
Hitnost postupaka o ugovorima o doživotnom uzdržavanju te o dosmrtnom uzdržavanju
Izmjene odredaba zakona u svjetlu donošenja Zakona o mirnom rješavanju sporova
Svrha je EU Uredbe 2022/1925 o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru spriječiti nadzornike pristupa da poduzetnicima i potrošačima nameću nepoštene uvjete te osigurati otvorenost značajnih digitalnih usluga i njome se nastoji osigurati da nijedna velika internetska platforma koja djeluje kao „nadzornik pristupa” za velik broj korisnika ne zloupotrebljava taj položaj na štetu poduzetnika koji žele pristup. Europska komisija nadležna je za provedbu Uredbe, a svaka država članica imenuje nacionalno koordinacijsko tijelo za suradnju s Europskom komisijom u provedbi Uredbe.
Cilj je ovog članka u dvama dijelovima predstaviti odredbe nove Uredbe i njihovo područje primjene, između ostaloga, izlažući u prvom dijelu osnovnu svrhu i razloge usvajanja Uredbe, uvjete za utvrđivanje statusa nadzornika pristupa te sve njihove obveze i prakse nadzornika pristupa kojima se ograničava mogućnost tržišnog natjecanja ili koje se smatraju nepoštenima, dok će u drugom dijelu članka poseban naglasak biti stavljen na odnos ove Uredbe s propisima o pravu tržišnog natjecanja, na suradnju i koordinaciju s nacionalnim tijelima nadležnim za provedbu prava tržišnog natjecanja i suradnju s nacionalnim sudovima.
Uvod
Svrha i ciljevi Uredbe – akta o digitalnim tržištima
Tko su nadzornici pristupa i kako utvrditi njihov status
Prakse nadzornika pristupa kojima se ograničava tržišno natjecanje i obveze nadzornika pristupa
U tekstu se raščlanjuju pojmovnik i teorija propisodavnoga djelovanja, određuju se pojmovi: rogacija, abrogacija, derogacija, obrogacija, anulacija i promulgacija. Sadržaj toga klasičnoga nazivlja prepoznaje se u hrvatskom pravnom poretku, iako se ono služi drukčijim nazivima. Opisuju se i ostale složenice od rogacije. Potom se iznosi zašto izglasani zakon još nije zakon, kako on postaje zakon proglašenjem i koje su sve vrste proglašenja. Na kraju se govori o važnosti i svrsi vremenskoga razmaka između objave i stupanja zakona na snagu.
Stranke obvezuje sklapanje kupoprodajnog ugovora ako su izričito preuzele obvezu na takvu činidbu.
Ugovor o djelu / raskid ugovora (čl. 619. ZOO-a)
Dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti.
STVARNO PRAVO
Nedopuštenost ovrhe / načelo povjerenja u potpunost zemljišnih knjiga (čl. 122. st. 1. i čl. 388. st. 2. ZV-a)
Kada bračni drug upisan u zemljišnim knjigama kao samovlasnik nekretnine raspolaže istom na način da zaključi Ugovor o zajmu, iako kao zajednički vlasnik nije mogao raspolagati zajedničkim nekretninama bez sporazuma sa drugim bračnim drugom, valjanost pravnog posla mora se procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika određenog pravnog posla, uključujući i bračnog druga koji nije bio sudionik toga posla.
Geometrijska dioba nekretnine / etažiranje (čl. 71. st. 1. i 73. st. 2. ZV-a)
Razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama uspostavom etažnog vlasništva provest će se ako je stambena zgrada legalna i upisana u zemljišnoj knjizi.
Predaja u posjed (čl. 162. st. 1. ZV-a)
Vlasnik nekretnine da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu preda posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo te da se nalazi u tuženikovom posjedu.
Osnivanje nužnog prolaza (čl. 224. st. 1. i st. 2. ZV-a)
Ne može se osnovati nužni prolaz preko nekretnine koja je u naravi ograđeno kućno dvorište. Za otvaranje nužnog prolaza potrebno je da je korist od otvaranja nužnog prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.
Stjecanja prava suvlasništva dosjelošću (čl. 50. ZV-a)
Dosjelošću se stječe pravo suvlasništva na idealnom, suvlasničkom dijelu nekretnine kako je isti upisan i opisan u zemljišnoj knjizi iako suvlasnički dio nije individualiziranom, odnosno fizički odvojenom dijelu nekretnine.
Zasnivanje založnog prava (čl. 309. ZV-a)
Založno pravo je stvarno pravo na tuđoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari. Ako nekretnina nije bila u vlasništvu zajmoprimca u času sklapanja Ugovora o zajmu tada nije ispunjena pretpostavka za zasnivanje založnog prava kao stvarnog prava na tuđoj stvari.
Operator koji postavi kanalice i optičke kabele u stambenoj zgradi radi pružanja usluge, nije posjednik kanalica, već su posjednici istih isključivo posjednici stambene zgrade, jer se posjed kanalica ostvaruje posjedovanjem zgrade.
Uz tiskovine, kiosci nedjeljom i blagdanom mogu prodavati i drugu robu iz svog asortimana te mogu odabrati 16 radnih nedjelja tijekom godine u kojima mogu raditi do najviše 15 sati dnevno
Pokretna prodaja nije izuzeta od ograničenja rada nedjeljom i zabrane rada blagdanima
Ograničenje radnog vremena prodajnih objekata ne primjenjuju se na djelatnost ugostiteljstva
Oporezivanje usluge montaže pokretne trake na postrojenju u Njemačkoj
Oporezivanje isporuke montažne kuće koju obavlja slovenski porezni obveznik u RH
Novi tzv. republički prosjek kod ovrhe na plaći i drugim stalnim primitcima
