Pravo i porezi 4/2021

Dana 16. svibnja 2021. godine održat će se redovni lokalni izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike. Najkasnije do 10 dana prije održavanja izbora (do 5. svibnja 2021. godine), birači mogu u registru birača pregledati, dopuniti ili ispraviti svoje podatke. Na dan lokalnih izbora mogu glasovati samo birači s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i samo u mjestu svog prebivališta.

1. Uvodne napomene
2. Biračko pravo
3. Raspisivanje izbora
4. Pregled, ispravci i dopune podataka u registru birača
5. Glasovanje na lokalnim izborima
6. Zatvaranje registra birača
7. Popis birača
8. Zaključne napomene

U radu se analiziraju i raspravljaju pojedina rješenja Ovršnog zakona, posebice nakon njegovih Novela iz 2014., 2017. i 2020. godine o postupku ovrhe na nekretnini u odnosu na zaštitu ovršenika fizičke osobe te nekretnine u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih životnih potreba i osoba koje je po zakonu obvezan uzdržavati. Uz to, analiziraju se rješenja koja vrijede za ograničenje ovrhe na nekretninama fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost te pravnih osoba. Raspravlja se i o posebnim uvjetima za određivanje ovrhe na nekretninama, uzimajući u obzir i različita shvaćanja koja su se javila u sudskoj praksi u odnosu na pojedina otvorena pitanja.

1. Uvod: Zaštita ovršenika i status nekretnine do novela OZ-a iz 2017. i 2020. godine
2. Nekretnina ovršenika fizičke osobe
3. Nekretnina ovršenika pravne osobe
4. Posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini
5. Zaključne napomene

Autor u bitnim crtama analizira pojedine točke iz recentne odluke Ustavnog suda RH vezane uz slučaj „Franak“ odnosno pitanje valjanosti valutne klauzule u švicarskom franku. U članku se navode glavni zaključci Ustavnog suda RH u povodu podnesenih ustavnih tužbi protiv odluka Visokoga trgovačkog suda RH i Vrhovnog suda RH kojima je „zaključen“ slučaj „Franak“ glede pitanja valjanosti ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi. Nakon toga se analiziraju pojedine točke odluke Ustavnog suda RH i njegovi zaključci o pravnim pitanjima te se upućuje na njihove praktične posljedice. U odnosu na određene zaključke Ustavnog suda RH, izlažu se i uočeni prijepori te moguća rješenja.

1. Uvod
2. Recentna odluka Ustavnog suda
3. Osvrt na pojedine točke Odluke Ustavnog suda
4. Osvrt na Izdvojeno mišljenje suca Abramovića
5. Zaključak

S obzirom na to da je odredbama novog Zakona o strancima ukinuta godišnja kvota za zapošljavanje državljana trećih zemalja i uveden sustav u kojemu zapošljavanje državljana trećih zemalja ovisi, u pravilu, o mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prošlom broju časopisa Pravo i porezi iznijeli smo uvjete i postupak za izdavanje dozvole za boravak i rad u skladu s mišljenjem HZZ-a. Autorica u ovom broju časopisa iznosi uvjete i postupak za pribavljanje dozvola za boravak i rad bez provedbe testa tržišta rada i bez potrebe pribavljanja prethodnog mišljenja HZZ-a o zapošljavanju državljana trećih zemlja.

1. Uvod
2. Dozvola za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja hrvatskog zavoda za zapošljavanje
3. Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad bez testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
4. Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad

Javni natječaj je propisani oblik provođenja selekcijskog procesa i zapošljavanja u državnim tijelima uređen Uredbom o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi, a utemeljen na Zakonu o državnim službenicima. Javni poziv je postupak koji se primjenjuje prilikom izbora kandidata za određena mjesta u državnim, sudskim i međunarodnim tijelima. Postupak provođenja i uvjeti objave javnog poziva nisu propisani i uređeni jednim cjelovitim zakonom ili drugim pravnim propisom, nego se on propisuje u nekim posebnim zakonima. U nastavku ćemo pobliže rastumačiti proces i elemente postupka javnog natječaja i usporediti ih s onim dostupnima, a koji se odnose na javni poziv.

1. Propisi koji uređuju javni natječaj i javni poziv
2. Način objave i sadržaj
3. Provedba postupka
4. Izbor i imenovanje
5. Pravni lijekovi

U ovome članku autor upućuje na važnije odredbe Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama. U članku se navode i važnije odredbe Zakona o radu vezano za poslovno uvjetovani otkaz koji je pravna osnova za redovito otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca radniku, u slučajevima kad dolazi do objektivno utvrđenih tehnoloških viškova u punom ili dijelu radnog vremena.

1. Uvod
2. Utvrđivanje kriterija za poslovno uvjetovani otkaz zbog organizacijskih razloga
3. Zabrana otkaza bez suglasnosti sindikalnog povjerenika
4. Postupak za zbrinjavanje tehnološkog viška
5. Umjesto zaključka

U prošlom broju časopisa Pravo i porezi objavili smo članak o radu umirovljenika obavljanjem djelatnosti kao sporednog zanimanja. U ovome broju nastavljamo s obradom tematike rada umirovljenika navodeći kratki prikaz rada umirovljenika na temelju ugovora o djelu i na temelju ugovora o autorskom djelu.

1. Uvod
2. Ukratko o ugovoru o djelu
3. Ukratko o autorskom djelu i autroskopravnom ugovoru
4. Ogledni primjeri ugovora
5. Rad na temelju ugovora o djelu i ugovora o autorskom djelu – drugi dohodak

Disciplinski postupci izdvajaju se po svom specifičnom uređenju, a u mnogim slučajevima, i po hibridnoj naravi (upravnoj, kaznenoj, pa donekle i radnopravnoj). Ta ih okolnost izdvaja od ostalih postupaka, a u velikoj mjeri određuje i specifična rješenja kojima se ti postupci oblikuju. Upravo zato je potrebno ispravno klasificirati disciplinske postupke te odrediti njihove prevladavajuće karakteristike. Posebno se važnim ističe pitanje uređenja procesnog položaja okrivljenih osoba, koje se otvaralo više puta pred Europskim sudom za ljudska prava, a u kojemu je on naglasio građansku narav prava o kojima se odlučuje u disciplinskim postupcima.

1. Uvod
2. Osnovno o uređenju disciplinskih postupaka u RH
3. Odvojenost disciplinske odgovornosti od prekršajne i kaznene odgovornosti
4. Odrednice čl. 6. Konvencije primjenjive na disciplinske postupke u RH
5. Pravna zaštita protiv odluka donesenih u disciplinskim postupcima u RH
6. Zaključna razmatranja

Kazneno zakonodavstvo RH predviđa i opisuje kaznena djela protiv službene dužnosti u Glavi 28. Kaznenog zakona. Jedno od takvih protupravnih djela je i kazneno djelo trgovanje utjecajem iz čl. 295. navedenog Zakona. Ovim kaznenim djelom inkriminira se ponašanje kojim se iskorištava službeni ili društveni položaj ili utjecaj kako bi se posredovalo da se obavi službena ili druga radnja koja se ne bi smjela obaviti ili da se ne obavi službena ili druga radnja koja bi se morala obaviti. U članku autori analiziraju počinjenje kaznenog djela Trgovanja utjecajem i time ujedno omogućuju čitateljima da sami procijene koliko je opravdana percepcija o velikoj pojavnosti ovoga kaznenog djela u ukupnoj stopi kriminaliteta u RH.

1. Uvod
2. Kazneno djelo – Trgovanje utjecajem
3. Statistika počinjenih kaznenih djela u razdoblju od 2015. do 2019. godine
4. Umjesto zaključka

Zadnje promjene u Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona donose odgodu roka predaje prijave poreza na dobitak, promjenu u rokovima dospijeća obveze javnih davanja, ukidanje kriterija visine ostvarenih prihoda u svrhu utvrđivanja porezno priznatih rashoda s osnove korištenja plovila, apartmana ili kuća za odmor, izmjene u utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te produljenje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a pri konačnom uvozu određenih dobara. U ovome članku autor detaljnije piše o navedenim promjenama.

1. Uvod
2. Rok predaje prijave poreza na dobitak i dospijeće javnih davanja
3. Priznavanje rashoda s osnove korištenja plovila, apartmana i kuća za odmor
4. Promjene u vezi s osobnim odbitkom za uzdržavane članove
5. Oslobođenja od plaćanja PDV-a pri konačnom uvozu određenih dobara

U članku se daju obrazloženja u vezi s evidentiranjem prometa dobara i usluga i utvrđivanjem obveze PDV-a za „dobitaše“ koji utvrđuju obvezu prema izdanim računima. U članku su uključeni poslovni događaji koji se najčešće pojavljuju u poslovnoj praksi, i to isporuke dobara i usluga u tuzemstvu, u EU-u, izvoz dobara u treće zemlje, stjecanje dobara i usluga iz EU-a, uvoz dobara i dr. Daju se najvažnije napomene u vezi s nastankom obveze PDV-a, priznavanjem pretporeza, mogućnosti primjene poreznog oslobođenja ili prijenosa porezne obveze. Daje se i pregled obveznih poreznih evidencija i obrazaca za porezne obveznike koji utvrđuju obvezu PDV-a prema izdanim računima.

1. Uvod
2. posebnosti u vezi s evidentiranjem isporuka i stjecanjem dobara i usluga u tuzemstvu, unutar EU-a te u trećim zemljama
3. Računovodstveno i porezno evidentiranje obveze i pretporeza
4. Prijave PDV-a za razdoblja oporezivanja, rokovi predaje i plaćanje PDV-a
5. Umjesto zaključka

U ovom se članku kratko razlažu neka od praktičnih pitanja koja su nam uputili čitatelji časopisa Pravo i porezi. Interes za ta pitanja pokazuje da je riječ o aktualnim temama koje se pojavljuju posvuda u RH na razini lokalne samouprave, a njihovi su adresati kako općine i gradovi tako i privatni subjekti koji na neki način (kao korisnici, međaši, vlasnici i sl.) dolaze u neposredan kontakt s navedenom problematikom.

Sve do stupanja na snagu novoga Stečajnog zakona 2015., predstečajni postupak bio je uređen odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Intencija donošenja novog Stečajnog zakona bila je ubrzati stečajni postupak, uskladiti ga s predstečajnim postupkom te pronaći učinkovitije rješenje za insolventne poslovne subjekte. Provedbom predstečajnog postupka nastoji se spasiti poslovne subjekte s poteškoćama u poslovanju njihovim financijskim restrukturiranjem da bi se smanjio dug te stabiliziralo poslovanje. Stoga je svrha predstečajnog postupka omogućiti takvim subjektima nastavljanje obavljanja djelatnosti i uređenje njihova odnosa s vjerovnicima. Međutim, Stečajni zakon u određenoj je mjeri manjkav, posebno u okviru odredaba kojima se uređuje predstečajni postupak. Njegova manjkavost ogleda se, između ostaloga, i u tome što ne sadržava odredbe koje bi uređivale pravni položaj jamca glavnog dužnika u predstečajnom postupku. Stoga u sudskoj praksi često nastaje problem u pogledu uređivanja njihova pravnog položaja, kao i učinka predstečajnog sporazuma na jamčeva prava. Takvo uređenje otvorilo je mnoga pitanja na koja sudska praksa još uvijek nastoji dati odgovor, a neka od njih autorica razlaže u članku.

1. Uvodna razmatranja
2. Otvaranje predstečajnog postupka
3. Prijava tražbine
4. Očitovanje o prijavljenim tražbinama i osporavanje tražbina
5. Utvrđene i osporene tražbine
6. Pravni položaj dužnikova jamca u predstečajnom postupku
7. Zaključak

Korištenje akreditiva u poslovnim odnosima trebalo je pridonijeti razvoju međunarodne trgovine kada između sudionika poslovnog odnosa postoji određena razina nepovjerenja u sposobnost i spremnost druge strane na ispunjenje preuzetih obveza. Praksa korištenja akreditiva pokazala je kako banke u velikom broju slučajeva odbijaju isplatiti akreditivne iznose zbog toga što korisnik nije prezentirao dokumentaciju u skladu s uvjetima odnosno opisom iz akreditiva. Shodno tome, ovaj članak obrađuje postupak i pravila o ispitivanje prezentiranih dokumenata u akreditivnom poslovanju. Pritom se posebna pozornost pridaje primjeni načela stroge sukladnosti u ispitivanju prezentiranih dokumenata, načinu na koji se takvo ispitivanje provodi i postupanju u situacijama u kojima je neki od sudionika akreditivnog odnosa prijevarno postupio prema drugim sudionicima.

1. Uvodna razmatranja
2. Načelo stroge sukladnosti dokumenata s uvjetima odnosno opisom iz akreditiva
3. Ostala dopunjujuća načela u ispitivanju prezentiranih dokumenata
4. Standard ispitivanja dokumenata
5. Prijevarno postupanje u akreditivnom poslovanju s dokumentima
6. Zaključak

Nastup na stranom, a posebno na dalekim tržištima, u ulozi izvoznika podrazumijeva prilagodbu uglavnom zadanim i najčešće krutim trendovima tamošnje trgovinske prakse. Korištenje dokumentarnog akreditiva kao prevladavajućeg i umnogome standardiziranog instrumenta naplate pruža sigurnost i pouzdanje, ali ipak iskustvo nas upućuje na oprez te snažno uvažavanje pojedinih iznimaka i detalja u akreditivnom poslovanju, što nerijetko, u konačnici, čini razliku između poslovnog uspjeha ili negativnog ishoda (te, posljedično, frustracije). Članak donosi presjek iskustava dugogodišnjeg poslovanja s jednim velikim i specifičnim svjetskim gospodarstvom te primjene dokumentarnog akreditiva kao instrumenta naplate.

1. Važnost i osnovna funkcija akreditiva
2. Pojam i u praksi najvažnije vrste dokumentarnog akreditiva
3. Akreditivna i avizirajuća banka
4. Neka iskustva s akreditivnim poslovanjem

Zastara se prekida priznanjem duga ili podnošenjem tužbe te svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Prema pravilima hrvatskoga obveznog prava, za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni, nego se, u biti, zahtijeva da on poduzme procesnu radnju. Prekid zastare podnošenjem tužbe te svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom središnja je tema ovog članka koja se analizira iz normativnog motrišta – držeći se pravila Zakona o obveznim odnosima, ali i s obzirom na shvaćanja koja su o tome iznjedrili relevantni hrvatski sudovi u svojim odlukama. Premda se u pravnim krugovima ova problematika čini jednostavnom i nespornom, brojni primjeri iz sudske prakse, posebno oni u kojima su odlučivali visoki hrvatski sudovi, pokazuju da među adresatima često o tome postoje pogrešna shvaćanja i predodžbe, i to najčešće riječ je o uvjerenju vjerovnika da pisanom ili usmenom obaviješću ili opomenom koja se može dokazati dolazi i do prekida zastare.

1. Uvod
2. Podnošenje tužbe
3. Druge vjerovnikove radnje kojima se prekida zastara
4. Vjerovnikovo pozivanje dužnika
5. Uspjeh s tužbom ili drugim pravnim sredstvom jedini dovodi do prekida zastare
6. Iznimka iz čl. 243. ZOO-a – odbacivanje tužbe zbog nenadležnosti
7. Početak tijeka zastare i trajanje roka zastare u slučaju njezina prekida tužbom ili drugom vjerovnikovom procesnom radnjom
8. Rok zastare kod obnovljene (novirane) obveze
9. Zaključak

Autor u članku obrađuje temu međuvlasničkog ugovora kojim se uređuju međusobni pravni odnosi vlasnika posebnih dijelova nekretnine (etažno vlasništvo stana ili druge samostalne uporabne prostorije), a osobito kada je riječ o uporabi i upravljanju zgradom čiji su suvlasnici. Ukratko se objašnjavaju i pojmovi vlasništva i suvlasništva te etažnog vlasništva.

1. Uvodne napomene
2. Općenito o vlasništvu
3. Općenito o suvlasništvu
4. Vlasništvo posebnih dijelova nekretnine – etažno vlasništvo
5. Međuvlasnički ugovor
6. Zaključak

1. SLAPP
2. Djelatni, odgodni i pripremni rokovi
3. Adhezija
4. Pokrate naziva institucija, konvencija i programa na stranom jeziku

• Porez na dodanu vrijednost

• Porez na dohodak

• Posebni porezi i trošarine

Obvezno pravo

► Raskid ugovora (čl. 361. ZOO-a)

• Za ocijeniti je da se nisu ostvarile pretpostavke iz čl. 361. st. 1. ZOO-a za raskid ugovora jer je očito da je prednik tuženika prihvaćanjem ishođene lokacijske dozvole izvan roka iz ugovora, te prihvativši ostale ugovore i neizvršene radove na uređenju zemljišta od strane tužitelja, postupio u smislu odredbe čl. 361. st. 2. ZOO-a.

► Rok kao bitan sastojak ugovora (čl. 361. ZOO-a)

• Sama činjenica da je ugovoren rok za ispunjenje obveze, ne znači da je rok bitan sastojak ugovora; da bi on takav bio potrebno je da je on takav po naravi posla, što ovdje nije slučaj (ugradnja rashladne vitrine) ili da kao takav bude ugovoren, dakle da to bude posebno, jasno i nedvojbeno ugovoreno.

► Ugovor o kupoprodaji - istodobno ispunjenje (čl. 475. ZOO-a/91)

• Tuženik nije obvezan isplatiti ostatak dogovorene cijene prije nego što tužitelj ne ispuni svoju obvezu izdavanja tabularne isprave tuženiku, što tužitelj neprijeporno nije učinio.

► Kapara (čl. 83. ZOO-a)

• Budući da je tuženica odustala od obveza preuzetih predugovorom pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su obvezali tuženicu na vraćanje dvostruke kapare (“dvostruke sume predujma”), kako su to stranke i ugovorile.

► Obračun zatezne kamate (29. ZOO-a)

• Primjenom dopuštenog složenog (konformnog) kamatnog računa (koji podrazumijeva pripisivanje dospjelih kamata glavnici) obračunate zatezne kamate u trenutku prijelaza na drugačiji način obračuna kamata od 1. travnja 1994. postale su sastavni dio glavnice, stoga je tako uvećana glavnica osnovica za obračun daljnjih zateznih kamata primjenom proporcionalne metode.

► Naknada štete nastale uporabom vozila (čl. 29. ZOOP-a)

• Za ocjenu postojanja odgovornosti tuženika za štetu odlučno je li štetni događaj, a u odnosu na koji se potražuje naknada štete, nastao prilikom kretanja motornog vozila – traktora kao prometnog vozila koji sudjeluje u prometu ili ne.

► Prekid zastarnog roka (čl. 241. ZOO-a)

• Kako je ovršni prijedlog odbačen iz razloga koji se ne tiču biti stvari te tužba s prijedlogom za izdavanje platnog naloga podnesena u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o odbacivanju prijedloga, ima se smatrati da je rok od tri mjeseca za podnošenje nove tužbe ili prijedloga za ovrhu počeo teći od pravomoćnosti rješenja kojim je prethodna tužba, odnosno prijedlog za ovrhu, odbačena.

► Prodaja tuđe stvari (čl. 382. ZOO-a)

• Ugovor o prodaji tuđe stvari nije ništav i obvezuje ugovaratelje, ali nije valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva u korist kupca, niti obvezuje vlasnika nekretnine.

Stvarno pravo

► Pošten posjed (čl. 161. ZV-a)

• Sudovi su pravilno zaključili da posjed tuženika (odnosno njegove pravne prednice) nije bio pošten najkasnije od 2006., kad je tuženik u ime svoje pravne prednice izvršio uvid u zemljišne knjige te su oni tada stekli saznanje o vođenju spora glede nekretnine.

► Brisovna tužba (čl. 129. ZZK-a)

• Pravilno su nižestupanjski sudovi zaključili da je spornim upisom izvršena promjena nositelja knjižnog prava odnosno prijenos prava korištenja te da se tužbeni zahtjev odnosi na uknjižbu kao vrstu upisa u smislu odredbe čl. 30. st. 2. ZZK, koju je dopušteno osporavati brisovnom tužbom.

► Zajednička pričuva (čl. 72. ZV-a)

• Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je način obračuna pričuve nezakonit s obzirom na to da je predmetna zgrada neetažirana i nije utvrđena vrijednost posebnih dijelova zgrade, pa je pravilno obvezao tuženicu da plati zajedničku pričuvu uz primjenu korekcijskog koeficijenta kao i vlasnici stanova.

► Ovršni postupak – izlučno pravo (čl. 114. ZV-a)

• Tužiteljica kao treća osoba nema izlučno pravo koje može spriječiti provedbu postupka ovrhe niti ona predmetnim prigovorom, zapravo tužbom, može u ovom postupku s uspjehom tražiti da se ovrha proglasi nedopuštenom.<

• Porezno pravo – PDV

► Stjecanje robe unutar Zajednice i odbitak pretporeza – neizravno oporezivanje

• Porezno pravo-PDV

► Kvalifikacija jedinstvene usluge

• Oporezivanje dohotka s osnove otkupa potraživanja. Fizička osoba koja otkupi potraživanje za novac (naplatna cesija) te ga naplati, uvećano za zatezne kamate, ostvaruje drugi dohodak. U skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak drugi dohodak treba biti oporezovan, a u skladu s odredbama Zakona o doprinosima obvezni doprinosi trebaju biti obračunati.
• Isplata naknada za neiskorišteni godišnji odmor osobi mlađoj od 30 godina. U skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom), ali se u smislu Zakona o doprinosima navedena naknada smatra ostalim primitkom. S obzirom na to da se oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje kod zapošljavanja mladih osoba može koristiti samo za isplate plaće, kako je definirana Zakonom o doprinosima, pri isplati naknade za neiskorišteni godišnji odmor ne primjenjuje se oslobođenje od obračuna doprinosa na plaću.
• Korištenje godišnjeg odmora. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju („u komadu“), ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je radnik ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju duljem od dva tjedna. Prema tome, ako između radnika i poslodavca postoji dogovor, nema zapreke da radnik koristi godišnji odmor u trajanju kraćem od dva tjedna te takvo određivanje trajanja godišnjeg odmora nije u suprotnosti s odredbama ZR-a.
• Digitalni nomadi. Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u RH te ne obavlja poslove niti pruža usluge poslodavcima na području RH. Za odobrenje privremenog boravaka u svrhu boravka digitalnog nomada državljanin treće zemlje mora ispuniti propisane uvjete za odobrenje privremenog boravka u RH.