Pravo i porezi 2/2021

Zadnjim Zakonom o izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2019. godine značajnije je reformiran institut revizije, propisivanjem tzv. revizije po prethodnom dopuštenju Vrhovnog suda RH kao temeljnog tipa revizije u hrvatskom građanskom postupovnom pravu. Tom je Novelom ZPP-a javnoj funkciji revizije dana prednost u odnosu na njezinu privatnu funkciju. Stoga bi Vrhovni sud u povodu novog tipa revizije trebao donositi samo odluke važne za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. U povodu prijedloga za dopuštenje revizije, Vrhovni sud dopustit će reviziju ako ocijeni da je određeno naznačeno pravno pitanje važno za odluku u sporu te za osiguranje jedinstvenosti u primjeni prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava putem sudske prakse. U radu se analizira i raspravlja o važnom pravnom pitanju i revizibilnosti građanskih predmeta u praksi Vrhovnog suda RH po prijedlozima za dopuštenje revizije.

1. Uvodne napomene
2. Važno pravno pitanje i odluke Vrhovnog suda o odbačaju prijedloga za dopuštenje revizije
3. Posebno o odlukama Vrhovnog suda kojima se dopušta revizija zbog važnoga pravnog pitanja
4. Zaključne napomene

U br. 12/20. i 1/21. časopisa Pravo i porezi objavljeni su članci o izuzimanju od ovrhe u svjetlu zadnje novele Ovršnog zakona te o aktualnostima u ovrsi na plaći u ovoj kalendarskoj godini.

U ovome broju nastavljamo s obradom teme iz područja ovrhe na novčanim sredstvima razmatrajući bitna pitanja vezena za institut ovrhe na primitcima koji imaju karakter drugog dohotka.

1. Uvod
2. Drugi dohodak
3. Postupak provedbe ovrhe na primitcima koji imaju značajke drugog dohotka

U članku se analizira institut kriterija ekonomski najpovoljnije ponude, praksa suda EU-a te Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u pogledu određivanja kriterija za odabir ponude na način koji predstavlja diskriminaciju i ograničenje tržišnog nadmetanja. U članku se također razmatra obveza vezanosti kriterija za odabir ponude s predmetom nabave te navodi ključna distinkcija između propisivanja minimalnih traženih tehničkih karakteristika predmeta nabave te bodovanja određenih karakteristika predmeta nabave kroz kriterij ekonomski najpovoljnije ponude.

1. Uvod
2. Relevantne odredbe Direktive
3. Vezanost uz predmet nabave kao oblik sprječavanja diskriminacije i ograničenja tržišnog nadmetanja
4. Osnovna razlika između tehničkih karakteristika i kriterija ENP
5. Diskriminacija kod kriterija ENP
6. Zaključak

Novi Zakon o strancima stupio je na snagu 1. siječnja 2021. godine, čime je prestao važiti prijašnji Zakon o strancima. S obzirom na to da je novim Zakonom o strancima u odnosu na prije važeći zakon uveden čitav niz promjena u uređenju uvjeta za boravak i rad državljana trećih zemalja u RH, u ovom ćemo se članku ograničiti na promjene koje se tiču uvjeta za boravak državljana trećih zemalja u RH, dok će materija rada državljana trećih zemalja u skladu s odredbama novog zakona biti obrađena u sljedećem broju časopisa Pravo i porezi.

1. Uvod
2. Viza
3. Boravak državljana trećih zemalja u RH
4. Rad državljana trećih zemalja u RH
5. Dugotrajno boravište i stalni boravak

Nakon donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i njegove novele, u RH za slučaj potresa i oštećenja zgrada postoji nekoliko različitih pravnih režima. Takvo je stanje posljedica toga što su se u povodu triju potresa (od 22. ožujka, 28. i 29. prosinca 2020.) donosila partikularna i una causa zakonska rješenja koja su se odnosila samo na pojedini potres i povodom njega samo za područje nekoliko jedinica područne (regionalne) samouprave. Opisano zakonodavstvo usko je vezano uz potrese, ali ne i uz druga od njega različita razorna djelovanja, a da bi se uopće moglo primijeniti potrebno je proglašenje prirodne nepogode ili katastrofe. Otvara se i pitanje što bi se u normativnom smislu dogodilo u slučaju potresa u drugim dijelovima RH.

1. Kronologija potresa i normativna reakcija na njih
2. Izmijenjeni naziv Zakona
3. Različiti pravni režimi u ZID Zakona
4. Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije
5. Zaključak

U ovom članku autorica obrazlaže porezno postupanje s donacijama u uvjetima proglašene katastrofe prouzročene potresom, u uvjetima proglašene prirodne nepogode te u redovnim uvjetima kada pravne i fizičke osobe daruju drugim potrebitim pravnim i fizičkim osobama za humanitarne i druge općekorisne svrhe.

1. Uvodne napomene
2. Donacije s motrišta davatelja donacije
3. Donacije s motrišta primatelja donacije – fizičkih osoba
4. Umjesto zaključka

Autorica u članku objašnjava porezna pravila koja su vezana uz aranžmane premještanja dobara unutar Europske unije (dalje: EU) s motrišta poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Ako su ispunjeni svi uvjeti za primjenu aranžmana za premještanje dobara, prijenos dobara koji obavlja porezni obveznik u drugu državu članicu na temelju navedenog aranžmana ne smatra se isporukom dobara uz naknadu u trenutku premještanja u drugu državu članicu EU-a. U tom slučaju do isporuke dobara dolazi tek kada kupac u drugoj državi članici EU-a preuzima vlasništvo nad tim dobrima. Navedena se isporuka smatra oslobođenom isporukom dobara unutar EU-a u državi članici iz koje su dobra dopremljena i oporezivim stjecanjem u državi članici u kojoj su dobra dopremljena.

1. Definiranje aranžmana za premještanje dobara unutar EU-a
2. Aranžman premještanja dobara iz RH u EU
3. Aranžman premještanja dobara iz EU-a u RH
4. Promjena uvjeta kod aranžmana za premještanje dobara
5. Neispunjenje uvjeta za primjenu aranžmana za premještanje dobara
6. Zaključak

Od 1. siječnja 2021. godine primjenjuje se novi Pravilnik o oslobođenju od plaćanja PDV-a i trošarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih zemalja te za robu uvezenu kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja. Navedenim se Pravilnikom uređuju pravila za oslobođene od PDV-a i trošarine na trošarinske i duhanske proizvode. U članku se daje i detalja n popis navedenih dobara te izračun svota koje putnici trebaju platiti pri uvozu tih dobara ako količine ili vrijednosti premašuju propisane kriterije.

1. Uvod
2. Uvoz trošarinskih i duhanskih proizvoda za osobne potrebe iz trećih zemalja u RH u putničkom i poštanskom prometu
3. Uvoz trošarinskih i duhanskih proizvoda za osobe iz pograničnih područja, radnike na granici i posade prijevoznih sredstava
4. Obračun uvoznih davanja u putničkom prometu
5. Primjer obračuna trošarina pri uvozu trošarinskih i duhanskih proizvoda u putničkom prometu
6. Uvoz trošarinskih i duhanskih proizvoda nekomercijalnog značenja u poštanskom prometu
7. Unos trošarinskih i duhanskih proizvoda za osobne potrebe iz drugih država članica EU-a u RH

U ovom članku autorice predstavljaju OECD-ove Smjernice o utjecaju pandemije COVID-19 na transferne cijene, koje su objavljene 18. prosinca 2020. godine, u dijelu koji se odnosi na analizu usporedivosti, a koja je inicijalno uređena aktualnim OECD-ovim Smjernicama o određivanju transfernih cijena za multinacionalna trgovačka društva i porezne uprave iz 2017. godine.

1. Uvod
2. Smjernice o utjecaju pandemije COVID-19 na transferne cijene
3. Analiza usporedivosti
4. Analiza usporedivosti u uvjetima pandemije COVID-19
5. Zaključak

Digitalizacija usluga koje pružaju javnopravna tijela podrazumijeva i podnošenja zahtjeva u upravnim postupcima javnopravnim tijelima elektroničkim putem i posljedično zaprimanje akata. Da bi zahtjev bio uredan, mora ispunjavati određene pretpostavke. Nije svaki elektronički potpis jednak vlastoručnom potpisu. Preporuka je da se svim digitaliziranim uslugama pristupa putem sustava e-Građani. Omogućavanje podnošenja zahtjeva putem različitih mrežnih stranica s nepouzdanim stupnjem autentifikacije i identifikacije nije sigurno ni pouzdano.

1. Uvod
2. Zakon o općem upravnom postupku
3. Digitalizacija usluga
4. Elektronički potpis
5. e-Osobna iskaznica
6. Komunikacija općina i gradova elektroničkim putem
7. Zaključno

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, iako samostalne u obavljanju poslova iz svoga djelokruga, podliježu nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Kontrola ustavnosti i zakonitosti općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u nadležnosti je Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske, dok kontrolu ustavnosti i zakonitosti statuta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja Ustavni sud Republike Hrvatske. U članku je prikazana praksa Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske u području koji se odnosi na ocjenu zakonitosti akata koje donose nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, preciznije ocjena zakonitosti općeg akta jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s motrišta upravnog sudovanja.

1. Uvod
2. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi akti
3. Sudska kontrola općih akata – nadležnost Visokoga upravnog suda
4. Zaključak

Autor u članku iznosi pogled na izazove oporezivanja kuća za odmor – nekretnina u kojima vlasnik boravi povremeno ili sezonski.

1. Uvodni osvrt
2. Osnovni ciljevi ovoga članka
3. Porez na kuće za odmor kao fiskalni, socijalni i demografski instrument lokalne politike
4. Definiranje kuće za odmor kao zgrade u smislu drugih propisa
5. Oporezivanje kuća za odmor
6. Shvaćanja sudske prakse u predmetima oporezivanja kuća za odmor
7. Zaključne napomene

Autor u članku prikazuje pravnu mogućnost izmjene ugovora o radu u skladu s pozitivnim odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, uz osvrt na situacije u kojima dolazi do izmjene već sklopljenih ugovora o radu zaposlenika školske ustanove, a koji svoje pravno uporište pronalaze u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, kao lex specialis u odnosu na Zakon o radu kao lex generalis.

1. Uvod
2. Utemeljenje primjene odredaba čl. 107. st. 11. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
3. Utemeljenje primjene odredaba čl. 24. st. 5. KUO-a i čl. 29. st. 5. KUS-a
4. Utemeljenje primjene odredaba čl. 99.a st. 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
5. Reperkusije predmetnih odredaba na prava radnika školskih ustanova
6. Problematika sklapanja aneksa (dodatka) ugovora o radu i permisivnost izmjene ugovora o radu u školi

Autor u članku obrađuje temu radnopravnog uređenja i posebne zaštite položaja trudnica, roditelja i posvojitelja, dakle osoba koje se nalaze u posebnom fizičkom i emocionalnom stanju, odnosno koji moraju brinuti od svojoj djeci, što, između ostaloga, čini izazov u smislu usklađivanja privatnog i poslovnog života. Uređenje te materije predstavlja se kroz propise koji uređuju prava iz roditeljstva za zaposlene i samozaposlene roditelje (radnike), s posebnim naglaskom na Zakon o radu.

1. Uvodne napomene
2. Zaštita pri zasnivanju radnog odnosa i zaštita od nejednakog postupanja
3. Zaštita privatnosti
4. Zaštita za vrijeme trajanja radnog odnosa
5. Pretpostavka rada u punom radnom vremenu
6. Rodiljna i roditeljska prava – opći pregled
7. Zaštita od otkaza
8. Prestanak ugovora o radu
9. Izvanredni otkaz radnika
10. Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
11. Prekršajne odredbe

U članku se na temelju općih pravila ZOO-a prvotno obrađuje posredovanje kao činidba koja je predmet ugovora o posredovanju. Ugovor o posredovanju je zaseban imenovani ugovor u ZOO-u sa specifičnom činidbom koju posrednik obećava nalogodavcu. Ta se činidba umnogome razlikuje od laičkog ili ekonomskog poimanja posredovanja te, osim u području obveznog prava, može imati određene učinke i na poreznom području, ovisno o njezinu sadržaju. Autor propituje različite vidove posredovanja koji su uređeni u čl. 835. – 848. ZOO-a.

1. Uvod
2. Zakonski pojam posredovanja
3. Posredovanje kod ugovora o posredovanju i posredovanje kao gospodarska djelatnost
4. Ugovor o posredovanju (i posredovanje) i neki drugi ugovori iz ZOO-a
5. Ugovor o posredovanju (i posredovanje bez uspjeha) i ugovor o djelu
6. Posredovanje ne obvezuje nalogodavca na sklapanje ugovora
7. Propust vođenja posredničkog dnevnika i lista
8. Posredovanje za obje strane
9. Posrednik i treća osoba
10. Provizija i troškovi
11. Zaključak

1. Potrošač
2. Distributer
3. Persona non grata
4. Analogija

Porez na promet nekretnina

• Oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina prilikom kupnje prve nekretnine

Porez na dohodak

• Pravo na povrat poreza na dohodak ukoliko je poslodavac koristio poreznu mjeru otpisa poreza uslijed COVID pandemije – godišnji obračun
• Evidencija potpora za očuvanje radnih mjesta sukladno propisima o porezu na dohodak
• Način isplate primitaka

Posebni porezi i trošarine

• Određivanje poreznog statusa proizvoda – prirodni voćni sokovi bez dodanog šećera
• Novosti u oporezivanju posebnim porezom na motorna vozila vezano uz Uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila koja stupa na snagu 1. siječnja 2021.
• Određivanje poreznog statusa proizvoda – koncentrirani sokovi 100%, pirea, krem juhe, koncentrata sa 60 % voća i dr.
• Mogućnost oslobođenja od plaćanja trošarine na energente korištene u humanitarne svrhe
• Način izračuna i visina sastavnica za izračun posebnog poreza na motorna vozila
• Izračun posebnog poreza na motorna vozila – novo ili rabljeno
• Porezni status kombi vozila
• Mogućnost povrata plaćene trošarine kod otpreme piva u drugu državu članicu
• Ispunjavanje obrasca MI-ET

• Utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad – COVID 19
• Provođenje zdravstvene zaštite za osigurane osobe s potresom razorenih područja Sisačko-moslavačke županije
• Sanitetski prijevoz osiguranih osoba s područja pogođenih potresom – uputa o postupanju

• Radni staž
• Nezadovoljavanje na probnom radu
• Radno vrijeme radnika koji radi kod dva poslodavca u nepunom radnom vremenu
• Dužnosti agencije za privremeno zapošljavanje i pravo ustupljenih radnika
• Primjena Zakona o minimalnoj plaći u odnosu na čl. 8. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
• Odjava radnika kod prestanka ugovora o radu
• Ostvarivanje prava na mirovinu na temelju razdoblja zaposlenja s nepunim radnim vremenom
• Pitanja iz radnih odnosa u ustanovi kojoj je osnivač RH
• Tumačenje Odluke Vlade RH o odobrenju plaćenog dopusta državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama s područja pogođenog potresom
• Produženje važenja kolektivnog ugovora
• Prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca u slučaju zaposlenih u javnobilježničkom uredu
• Primjena Zakona o radu na pomorce u nacionalnoj plovidbi

Obvezno pravo

Vodna naknada - zastara potraživanja (čl. 74. ZFVG-a)

• Proizlazi da bi se zastara potraživanja vodne naknade za uređenje voda procjenjivala prema odredbama Općeg poreznog zakona, a kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud. Pri tom nije od značenja vodi li postupak jedinica lokalne samouprave ili hrvatske vode.

Opći uvjeti poslovanja (čl. 96. ZP-a)

• Po ocjeni ovog suda, navedena odredba Općih uvjeta tužitelja bila bi nepoštena. Ovo jer se istom tuženiku-potrošaču, nameće obveza podnošenja raskida pretplatničkog odnosa na važećem obrascu tužitelja, čime se uzrokuje neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.

Priznanje duga (čl. 232. ZOO-a)

• Kako je tužena sklopila izvansudsku nagodbu, to je ona pisano priznala postojanje duga i pravilno ističe tužitelj u žalbi da se ona više ne može pozvati na zastaru određenu odredbom članka 232. ZOO-a.

Jamstvo - zastarni rokovi (čl. 1019. ZOO-a/91)

• U ovom slučaju tuženica je solidarni jamac za obveze M. d.o.o., koji nije ispunio predmetnu tražbinu. Tuženica kao korisnik kartice ne može odgovarati po dužem zastarnom roku od trgovačkog društva M. d.o.o.

Raskid ugovora podnošenjem tužbe (čl. 366.ZOO-a)

• U okolnostima konkretnog slučaja, zbog neispunjenja dužnikove obveze tužitelj je podnošenjem tužbe, a koja sadržajno ima značaj njegovog priopćenja tuženiku o raskidu ugovora, otkazao ugovor zbog neispunjenja obveze, a kako tuženik nije ništa poduzeo da otkloni nedostatak zbog kojeg je tužitelj dao izjavu o raskidu ugovora, ima se smatrati da je ugovor raskinut.

Ugovor o nalogu – troškovi zastupanja (čl. 763. ZOO-a)

• Budući da je odvjetnica otkazala punomoć za zastupanje tuženici, otkazom punomoći dospjela je i tražbina na ime troškova zastupanja za radnje koje je punomoćnica poduzela za tuženicu u parničnim predmetima.

Naknada troškova odvjetnika (čl. 282. ZOO-a)

• Tužiteljici ne pripada trošak sastava podneska od 20. veljače 2018. u iznosu od 6.250,00 kn s PDV-om kojim tužiteljica dostavlja daljnju medicinsku dokumentaciju tuženice, jer podnošenje tog podneska nije bilo potrebno, budući je tužiteljica medicinsku dokumentaciju mogla dostaviti prilikom podnošenja odštetnog zahtjeva.

Stvarno pravo

Tužba za ispravak (čl. 117. ZZK-a)

• Neosnovani su navodi da tužitelji nemaju pravnog interesa za utvrđenje pogrešnog upisa obzirom je sudska praksa razvila stajalište da aktivno legitimirana osoba za podnošenje tužbe za ispravak ima pravo zahtijevati utvrđenje da je upis pogrešan (i zahtijevati njegov ispravak).

Stjecanje suvlasništva nekretnine (par. 883. OGZ-a)

• Pogodba se može učiniti usmeno ili pismeno pred sudom ili van suda, sa svjedocima ili bez svjedoka. Svaki ugovor/ pogodba obvezuje stranke, pri čemu nedostatak pismene forme istu ne čini ništetnom.

Brisovna tužba (čl. 129. ZZK-a)

• Brisovnu tužbu radi zaštite svojih knjižnih prava mogu podnijeti samo nositelji knjižnog prava kojima je to pravo povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe.

Tužbeni zahtjev na činidbu (čl. 161. i čl. 163. ZV-a)

• Kad se zahtjev na činidbu temelji na postojanju kakvog prava ili pravnog odnosa, onda nije neophodno zahtijevati tužbenim zahtjevom utvrđenje postojanja ili nepostojanja takvog prava ili pravnog odnosa, već o tome treba odlučiti kao o prethodnom pitanju u (toj) kondemnatornoj parnici.

Stjecanje vlasništva na pokretnim stvarima (čl. 116. ZV-a)

• Registracija vozila nije pretpostavka stjecanja vlasništva.

Dogradnja nekretnine (čl. 156. i čl. 159. ZV-a)

• Ne stječe se vlasništvo prostora rekonstrukcijom namjene takvog prostora i unutrašnjeg rasporeda prostorija i njihove namjene.

Radno pravo

Menadžerski ugovor (čl. 4. ZR-a)

• Tužiteljica kao voditeljica Odjela za korporativne komunikacije nije član uprave društva a niti je tuženik dokazao da bi prema nekom posebnom propisu bila ovlaštena da vodi poslove tuženika. Isto tako tužiteljica je prema sadržaju ugo

Porezno pravo – PDV

• Vjerovnikovo stjecanje nekretnina zaplijenjenih u okviru ovršnog postupka i PDV

Porezno pravo - PDV

• Ustupanje automobila zaposlenicima i PDV

Radno pravo - socijalna politika

• Diskriminacija na temelju invaliditeta

• Uznemiravanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu. Poslodavac je obvezan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla, i to kako od postupanja nadređenih tako i od postupanja drugih radnika te drugih osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova (dobavljači, stranke i slično), ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s odredbama ZR-a i odredbama posebnih zakona.
• Obveze trgovaca koji pružaju javne usluge. Trgovci koji pružaju javne usluge moraju unaprijed potrošaču omogućiti upoznavanje sa svojim općim uvjetima poslovanja te ih javno objaviti na svojim mrežnim stranicama. Prilikom ispostave računa za pružanje javnih usluga potrošačima trgovac mora primjenjivati obračun i cijene uređene posebnim propisima.
• Naknada za bolovanje zbog ozljede na radu. Ako kod isplate plaće za mjesec u kojemu je radnik zadobio ozljedu na radu poslodavac ne raspolaže potvrdom HZZO-a o priznatoj ozljedi na radu, poslodavac će radniku obračunati plaću za sate koji su odrađeni, a za sate privremene nesposobnosti za rad isplatit će nadoknadu plaće na svoj teret te obračunati poreze i doprinose. Naknadno će poslodavac nakon primitka potvrđene prijave HZZO-a obračunati možebitne razlike za isplatu radniku, dok će od HZZO-a refundirati sredstva u svoti šestomjesečnog prosjeka isplaćenih plaća radnika (na temelju Potvrde o plaći). Za preplaćene poreze i doprinose poslodavac može od Porezne uprave zatražiti povrat ili pretplatu koristiti kod idućeg obračuna plaće.
• Oporezivanje naknade štete radniku za slučaj pretrpljenog straha na radnom mjestu. Primitci na ime ugovorne odštete za pretrpljeni strah i ozljede za vrijeme obavljanja poslova i radnih zadataka, koje poslodavac isplaćuje radnicima koji kod njega ostvaruju primitke od nesamostalnog rada iz čl. 21. Zakona, smatraju se primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema čl. 20. Zakona, a koji podliježu obračunu, obustavi i uplati predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak na način propisan čl. 24. Zakona.
• Porezno motrište prodaje dobara izvan RH. Hrvatski porezni obveznici koji na području neke druge države članice EU-a (izvan RH) planiraju obavljati izvozne isporuke u treće zemlje trebaju prije obavljanja navedenih transakcija zatražiti informacije od poreznih vlasti tih zemalja imaju li obvezu registracije za potrebe PDV-a radi obavljanja izvoza iz tih zemalja. Pritom je ključno utvrđivanje mjesta isporuke navedenih dobara. Navedene isporuke nisu premet oporezivanja prema odredbama hrvatskog Zakona o PDV-u odnosno hrvatskim PDV-om jer u tim slučajevima roba ne dolazi na područje RH niti se ne isporučuje s područja RH. Navedeno proizlazi iz odredaba čl. 4. Zakona o PDV-u.
• Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a. Hrvatski porezni obveznici mogu ostvarivati povrat PDV-a koji su im zaračunali porezni obveznici iz drugih zemalja članica EU-a putem elektroničkog portala PU u RH. Za ostvarenje povrata PDV-a elektroničkim putem porezni obveznici trebaju predati zahtjev za registraciju za korištenje navedenim sustavom u nadležnoj ispostavi PU. Zahtjevi za povratom PDV-a podnose se najkasnije do 30. rujna kalendarske godine koja slijedi nakon razdoblja povrata koje ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kraće od 3 kalendarska mjeseca zaredom.