Pravo i porezi 6/2020

Besplatni ručak i RH

Dojmljiva predavanja svojedobno je držao profesor Gorazd Nikić. Izlažući o makroekonomskoj politici te međunarodnim ekonomskim odnosima, često je naglašavao da je ekonomija puna psihologije i da je Hrvati pomalo teško razumiju. Na osobit je način profesor ostao u memoriji studenata po upornom, pa čak i – činilo se (samo) tada – pretjeranom ponavljanju da u ekonomiji ne postoji besplatni ručak. Tu činjenicu i prokušanu vječnu ekonomsku istinu profesor nije uzalud ponavljao. Ona se u RH baš ovih dana snažno oživotvoruje.
RH suočena je s dubokom recesijom. Nagovješćuje ju podatak o potrebama države od 70-ak milijarda kuna za financiranje svih njezinih obveza, snažan svibanjski podbačaj u poreznim prihodima te desetci tisuća izgubljenih radnih mjesta. Recesija, dakako, ne dolazi odmah. Ekonomija na nju reagira s odmakom, a kod neprilagođenih taj odmak često bude i duži, ali ih pogađa dublje i trajnije (e. g. 2008.). Očekujući je, u RH je u javnosti pušten podatak o dodjeli velikih bespovratnih sredstava EU-a (with no strings attached), čime se ciljano i pogrešno stvara privid da je to gotova stvar, da iz Bruxellesa bez kriterija u RH stiže dvije tisuće eura po stanovniku, pa još 400 milijuna za skraćeni rad, pa i još neki drugi milijuni.
Međutim, EU tih sredstva nema. Kada bi ih željela plasirati, do njih može doći samo vlastitim zaduživanjem, koje bi bilo povoljno, ali nije besplatno. Upusti li se EU u dodjelu sredstava čije pribavljanje za nju nije besplatno, ona sigurno neće biti besplatna ni za njihova destinatara, tj. države članice. U suprotnome došlo bi do apsurda da EU provodi besplatnu djelidbu sredstava bez kriterija kojih sama nema i čiji bi trošak snosila ona sama. EU je tijesno povezana s državama članicama pa je neizbježno da bi taj novac morala od njih namaknuti, zajedno s njegovom cijenom i troškom. Kada bi se u EU-u to prihvatilo, glavnica i kamate te trošak sigurno bi bili prevaljeni na države članice, pa i na RH. Nepoznato je u tom scenariju samo kako bi se to učinilo i kako bi se to zaduživanje formalno nazvalo. Taj bi scenarij podrazumijevao znatno povećanje „članarina“ država članica (što bi za RH, prema nekim projekcijama, značilo godišnje izdvajanje 7,5 do 8 milijarda kuna, što je na 10-godišnjoj razini otprilike onih 75 milijarda), smanjivanje dostupnosti fondova EU-a te smanjenje njihova kapaciteta, pa i za RH. Napokon, EU sada nema vlastitih prihoda, a taj scenarij neizostavno bi od 2021. godine vodio k uvođenju europskih (unijskih) poreza koji bi bili njezin izvorni prihod, a što državu članicu košta jer tada ona gubi ta sredstva koja bi, da je drukčije, bila njezin prihod. Opisani scenarij priželjkuju redom države članice sa strukturnim problemima (Italija, Grčka i dr.), a tu je i RH, jer je njihovo samostalno zaduživanje na tržištu kapitala skupo, dok bi zaduživanje posredovanjem EU-a za njih bilo kudikamo povoljnije. Stabilne i razvijene ekonomije, kojima je jeftin kapital ionako dostupan, poput Austrije, Nizozemske i tradicionalno štedljivih sjevernjaka, tome se – logično – protive. Za RH taj bi scenarij značio snažno zaduživanje na više od tri desetljeća, neovisno o tome kako bi se ono u krajnjoj liniji prozvalo ili prezentiralo narodu.
Ipak, čitav taj scenarij sada je privid, a novac koji bi RH trebala dobiti čista je imaginacija. Sedmogodišnji financijski okvir EU-a od 2021. nije donesen. O njemu se sada pregovara, i to „u mukama“. Taj se okvir, k tome, donosi suglasjem svih država članica i – nota bene – primjenjivat će se tek od 2021. godine. Kakav će on biti, to sada nitko ne zna. Ako bi u bilo kojoj mjeri oživio opisani scenarij, za RH i druge članice sa strukturnim ekonomskim problemima ta sredstva uopće neće biti ni besplatna ni bespovratna. Dapače, stvorit će dugotrajnu i skupu obvezu koja će svakog stanovnika RH na neki način pritisnuti i pritiskati kroz dugi niz godina.
Radije nam ostaje vjerovati riječima profesora Nikića i maksimi koju student uči prvog dana na studiju ekonomije. A prije njega još i Rimljanima, te njihovoj poznatoj i toliko puta životno proku&am

ZAKON IZ PODRUČJA DRŽAVNOG PRORAČUNA

• ZID Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

ZAKON IZ SUSTAVA MIROVINSKOG OSIGURANJA

• Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe

ZAKON IZ PODRUČJA MIROVINSKIH FONDOVA

• ZID Zakona o obveznim mirovinskim fondovima

ZAKON IZ PODRUČJA CARINSKOG SUSTAVA

• ZI Zakona o slobodnim zonama

ZAKON IZ PODRUČJA PRAVA OSIGURANJA

• ZID Zakona o osiguranju

ZAKON IZ SUSTAVA PLAĆANJA I KREDITNOG POSLOVANJA

• Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

ZAKON IZ PODRUČJA ŽELJEZNICE, ŽELJEZNIČKI PROMET I POVLASTICE U PROMETU

• Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

ZAKON IZ PODRUČJA PROMETNE POLITIKE

• Zakon o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima

ZAKON IZ PODRUČJA POMORSKOG I RIJEČNOG PROMETA

• ZID Zakona o Hrvatskom registru brodova

ZAKON IZ PODRUČJA KULTURE I UMJETNOSTI

• ZID Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

ZAKON IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA

• ZID Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda

ZAKON IZ PODRUČJA MEĐUNARODNOG PRAVA

• Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt učinkovitog pravosuđa za bolje poslovno okruženje

S obzirom na trenutačno aktualna i značajna pitanja, autori u članku razmataju porezno motrište i motrište doprinosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa te bitna pitanja vezana za obračun tih primitaka radnika uz uvodno iznošenje statusno-pravnih pitanja tih primitaka.

1. Uvod
2. Koji je normativni temelj za isplatu naknada vezanih za korištenje godišnjeg odmora i regresa?
3. Što je naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, a što je to regres?
4. Kako se utvrđuje naknada plaće za godišnji odmor?
5. Kako se utvrđuje visina naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora?
6. Na koji način se obračunava naknada za godišnji odmor?
7. Kako se isplaćuje neoporezivi regres?
8. Kako treba postupiti kada se regres isplaćuje iznad neoporezive svote?
9. Koja je sudbina primitaka vezanih za korištenje godišnjeg odmora i regresa u slučaju ovrhe na plaći radnika?
10. Može li se regres uplatiti u gotovini?

U članku se kratko donosi osvrt na namjeru i uređenje zakonodavca o uvođenju tehnologije u parnični postupak, ali i određene izazove glede realnosti njegove primjene koji su se naočigled pojavili zbog Pandemije i potresa u Zagrebu. Autorica kao sutkinja toga suda prvotno pruža osvrt na Visoki trgovački sud u Zagrebu i njegov rad u tim posebnim okolnostima, propitujući jesu li se rješenja Zakona o parničnom postupku o novim tehnologijama, prošavši najizazovniji mogući test u navedenim uvjetima, pokazala životnima i primjenjivima.

Posebni porezi i trošarine