RRIF-OV NEWSLETTER
Prijava
Pravo i porezi

Pravo i porezi

Mjesec:

Uvodnik glavnog urednika

pip - 5.2020, str. 2
Kada bi se dogodila protivnost ustavne norme države članice europskom pravu, taj bi se izazov gotovo beziznimno unaprijed riješio via facti. Pravno pitanje ne bi se ni postavilo. U svemu analogan izazov, ali na području sudske jurisdikcije, pojavio se 5. svibnja 2020. godine donošenjem presude Drugoga vijeća njemačkoga Saveznog ustavnog suda koja je odmah okvalificirana nečuvenom, eksplozivnom, remetilačkom i sl. Savezni ustavni sud najviši je njemački sud, ali riječ je i o kudikamo utjecajnijoj vlasti (u Njemačkoj i EU-u te šire) od tek krajnje njemačke sudske instancije.
Savezni ustavni sud prekorio je Saveznu vladu i Bundestag da nisu poduzeli odgovarajuće mjere kako bi osporili i spriječili Europsku središnju banku (ECB) u provedbi politike otkupa obveznica prezaduženih država članica, a čiji je cilj povećanje količine novca u optjecaju u eurozoni (što dramatično raste) radi povećanja potrošnje i investicija te, u krajnjoj liniji, postizanja inflacije koja bi, doduše, bila ispod 2 % godišnje, ali tijesno blizu te brojke. Taj je prijekor opravdao očiglednim zanemarivanjem načela proporcionalnosti, što znači da je ECB svoju politiku provodio nekritički, bez iscrpnog odvagivanja svih čimbenika. Zbog toga je Bundesbanci naložio da u nadolazećem tromjesečnom
(prijelaznom) razdoblju može nastaviti otkupljivati obveznice, ali da nakon toga mora s time prestati te odustati od mjera kojima se povređuje europsko pravo, i to dokle god ECB odgovarajuće, držeći se načela proporcionalnosti, ne opravda mjere koje poduzima te dokle god ECB svoje postupanje ne uskladi s iznesenim prigovorima. Iskričavom odluku čini to što je na zahtjev za prethodnom odlukom (eng. preliminary ruling), koji je taj njemački sud i baš u toj stvari podnio Europskom sudu pravde (Sud EU-a), potonji u svojoj presudi od 11. prosinca 2018.
godine ustvrdio da je ECB poštovao načelo proporcionalnosti.
Inače, to je načelo u svojoj judikaturi davno stvorioupravo Sud EU-a i čitavo ga vrijeme izgrađivao i razrađivao. To je načelo njegova tvorevina kojom je snažno utjecao na nacionalna zakonodavstva i sudske prakse. Ono je prepoznatljiv koncept koji se a priori i nedjeljivo veže uz Sud EU-a, pa je izrastao u karakteristično obilježje njegove judikature. Gotovo na razini dogme (bespogovorno) do sada su se shvaćanja Suda EU-a glede proporcionalnosti smatrala pravilnima i autoritativnima.
Ustvrdivši da je Sud EU-a u ovoj stvari pogrešno odlučio (pogrešno primijenivši europsko pravo), i to baš u području proporcionalnosti, Savezni ustavni sud snažno je i, reći će neki – „nečuveno“, kao nitko do sada nagrizao autoritet Suda EU-a. I to je – nota bene – učinio ne bilo koji, nego njemački sud. Donijevši tu i takvu odluku, formalnopravno je deklarirao i svoje hijerarhijsko prvenstvo pred Sudom EU-a (tj. da je za Njemačku on sud višega ranga), a time i svoju nevezanost shvaćanjima i odlukama Suda EU-a. Time je snažno afirmirao koncept suverenosti nacionalne države te deklarirao da je njemačka država ipak nad Unijom, a ne obratno. Sud EU-a očekivano je uzvratio tvrdnjom da je njemački sud išao ultra vires, tj. da je izišao izvan svoje nadležnosti (pa i jurisdikcije) jer da on nije ovlašten tumačiti europsko pravo.
Odluka njemačkog suda nije slučajna i dakako da nije samo pravna. Promišljena je i precizno tempirana, ima duboke uzroke, razloge, kontekst i dalekosežne posljedice za tektoniku EU-a. Sada, čini se, ona na razini EU-a u prvi plan stavlja (ne)povjerenje u euro, minira euroobveznice i primisli o konceptu zajedničkoga (europskog) duga. Izvan okvira trenutačnosti, ona baca sasvim novo svjetlo i donosi bitna pomicanja odnosa u pravnim i političkim strukturnim elementima Unije. Taj je sukob o jurisdikciji očit primjer trajnih tenzija koje neće nestati i koje ujedinjenost u različitosti sa sobom nužno donosi.

Novi zakoni – travanj 2020. godine

pip - 5.2020, str. 3

ZAKONI IZ PODRUČJA POREZNOG SUSTAVA

  • ZD Općeg poreznog zakona

ZAKON IZ PODRUČJA RAČUNOVODSTVA

  • ZID Zakona o računovodstvu

ZAKON IZ PODRUČJA DRŽAVNOG PRORAČUNA

  • ZID Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

ZAKON IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA

  • ZID Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

ZAKONI IZ PODRUČJA TURIZMA

  • ZID Zakona o pružanju usluga u turizmu
  • ZD Zakona o turističkoj pristojbi
  • ZD Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma

ZAKONI IZ PODRUČJA STATUSNIH PRAVA GRAĐANA

  • ZD Zakona o strancima
  • ZD Zakona o državljanima država članica europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji
  • ZD Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana
  • ZD Zakona o osobnoj iskaznici

ZAKON IZ PODRUČJA OVRŠNOGA I STJECAJNOG PRAVA

  • ZID Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
  • Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
  • ZD Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima

ZAKON IZ PODRUČJA SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

  • ZID Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti

ZAKON IZ PODRUČJA CESTA I CESTOVNOG PROMETA

  • ZD Zakona o sigurnosti prometa na cestama

ZAKON IZ PODRUČJA UNUTARNJIH POSLOVA I NACIONALNE SIGURNOSTI

  • ZD Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana

ZAKON IZ PODRUČJA ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA

  • ZD Zakona o elektroničkim komunikacijama

ZAKON IZ PODRUČJA POLJOPRIVREDE

  • ZD Zakona o poljoprivredi

ZAKON IZ PODRUČJA IZBORNOG SUSTAVA

  • ZID Zakona o lokalnim izborima

ZAKON IZ PODRUČJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

  • ZID Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju

ZAKON IZ PODRUČJA SPORTA

  • ZD Zakona o sportu

ZAKON IZ PODRUČJA NOVČARSKOG POSREDOVANJA

  • ZID Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci
  • ZID Zakona o kreditnim institucijama
  • ZID Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

ZAKON IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA I ZNANOSTI

  • ZID Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

ZAKON IZ PODRUČJA SOCIJALNE SKRBI

  • Zakon o centru za posebno skrbništvo

ZAKONI IZ PODRUČJA STVARNOG PRAVA

  • Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu
  • Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka

ZAKON IZ PODRUČJA ZAŠITE POTROŠAČA

  • Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2394 Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisa o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004

ZAKON IZ PODRUČJA ZAŠITE PRIRODE I OKOLIŠA

  • Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1021 o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

ZAKON IZ PODRUČJA ENERGETIKE I GEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

ZID Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

ZAKONI IZ PODRUČJA MEĐUNARODNOG PRAVA

  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 2. Sporazuma o izručenju između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog 25. lipnja 2003., u pogledu primjene Ugovora o izručenju potpisanog 25. listopada 1901.
  • Zakon o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji predstavlja instrument predviđen člankom 3. stavkom 3. Sporazuma o uzajamnoj pravnoj pomoći između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država potpisanog u Washingtonu dana 25. lipnja 2003.

Zastoj (moratorij) s provedbom ovrhe na plaći za vrijeme trajanja posebnih okolnosti

pip - 5.2020, str. 12
Autor u ovome članku daje sažet prikaz novodonesenog Zakona o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, kojim se uređuju posebne interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zbog proglašenja epidemije bolesti COVID-19 prouzročene virusom SARS-CoV-2, s posebnim osvrtom na zastoj s provedbom ovrhe na plaći za vrijeme trajanja spomenutih okolnosti.
1. Uvod
2. Izuzeće od primjene
3. Zastajanje (moratorij) s ovršnim postupcima
4. Iznimke
5. Izuzimanje od ovrhe za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
6. Sudbina stečaja za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
7. Zastoj tijeka zateznih kamata u posebnim okolnostima
8. Trajanje posebnih okolnosti

Zastoj (moratorij) ovrha na novčanoj tražbini po računu koje provodi FINA

pip - 5.2020, str. 14

U drugoj polovini travnja 2020. godine stupila je na snagu dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Njome je, dakako, zbog izvanredne situacije prouzročene pandemijom koronavirus, uveden moratorij na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima po računu koju provodi FINA, u odnosu na ovršene fizičke osobe, o čemu detaljnije pišemo u nastavku članka.

1. Uvod
2. Što donosi treća novela ZPONS-a/18
3. Zaključak

Produljenje roka važenja dozvola boravka i potvrda o prijavi privremenog boravka izdanih stranim državljanima

pip - 5.2020, str. 17

S obzirom na izvanredne okolnosti izazvane širenjem bolesti COVID-19, svi socijalni kontakti smanjeni su na nužni minimum, s ciljem sprječavanja daljnjeg širenja bolesti. Zbog smanjenja socijalnih kontakata došlo je do zastoja i poteškoća u postupanja i u policijskim upravama odnosno postajama koje provode upravne postupke vezane uz odobravanje i produljenje boravka i rada stranaca u RH. Zbog toga je Vlada RH u hitnu saborsku proceduru uputila Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o strancima i Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o državljanima EGP-a, kojima se produljuje rok važenja izdanih dozvola boravka (između ostaloga, i dozvola za boravak i rad) i potvrda o prijavi privremenog boravka i boravišnih iskaznica te se produljuju rokovi za poduzimanje radnji u upravnom postupku koji provode policijske uprave odnosno postaje.

1. Uvod
2. Dozvole boravka izdane državljanima trećih zemalja
3. Potvrde o prijavi privremenog boravka i boravišne iskaznice izdane državljanima EGP-a
4. Okolnosti za donošenje Zakona o dopuni Zakona o strancima i Zakona o državljanima EGP-a

Novosti u carinskim postupcima

pip - 5.2020, str. 20

Širenje COVID-19 dovelo je članice EU-a u tešku situaciju. Europska komisija i države članice odgovaraju na taj izazov mjerama kojima se omogućava funkcioniranje prekogranične trgovine i opskrbnih lanaca, pridonosi poboljšanju stanja na tržištu medicinske i zaštitne opreme, zaštiti zdravlja i sigurnosti u EU-u u okolnostima očekivanih prijevara u sukladnosti i kvaliteti proizvoda za borbu protiv pandemije i dr. To se događa u okolnostima kada su i carinske službe država članica (i druga tijela) pogođene nedostatkom službenika. U skladu s nadležnostima, RH – Carinska uprava poduzela je mjere kojima je cilj pomoći gospodarstvu. U članku se daje prikaz važnijih mjera Europske komisije (Opće uprave za carinu i oporezivanje) i onih na nacionalnoj razini koje je donijela Carinska uprava.

1. Izmjene u načinu plaćanja PDV-a pri uvozu u RH
2. Novo oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a za uvoz robe namijenjene za borbu protiv pandemije COVID-19
3. Ograničenja izvoza zaštitne opreme
4. Ostale novosti
5. Umjesto zaključka

Potpore za očuvanje radnih mjesta u sportu

pip - 5.2020, str. 24

Autor u ovome članku daje prikaz potpora za očuvanje radnih mjesta u sportu i druge relevantne odredbe koje donose zadnje novele odnosno novousvojen Zakon o dopunama Zakona o sportu.

1. Uvod
2. Dopune u dijelu financiranja sustav sporta
3. Financijske potpora u sustavu sporta
4. Dopune koje se odnose na natjecanja
5. Zaključak

Povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a i iz trećih zemalja

pip - 5.2020, str. 26

U ovome članku autorice obrazlažu uvjete za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz EU-a i iz trećih zemalja. Povrat PDV-a iz EU-a hrvatski porezni obveznici mogu ostvariti isključivo elektroničkim putem. Za ostvarenje povrata PDV-a elektroničkim putem hrvatski porezni obveznici trebaju predati zahtjev za registracijom za korištenje navedenim sustavom u nadležnoj ispostavi PU (prema prebivalištu podnositelja zahtjeva).
Pravila za povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja propisana su nacionalnim propisima o oporezivanju PDV-om koji se primjenjuju u svakoj pojedinoj zemlji iz koje se traži povrat PDV-a.

1. Uvod
2. povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz eu-a
3. povrat PDV-a hrvatskim poreznim obveznicima iz trećih zemalja
4. Zaključak

Utjecaj koronavirusa na oporezivanje dohotka pomoraca u 2020. godini

pip - 5.2020, str. 37

Svi pomorci (rezidenti) koji su po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom 2020. ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, obvezno podnose godišnju prijavu poreza na dohodak, dok ovisno o broju dana koji su proveli u međunarodnoj plovidbi obvezni su ili nisu podmiriti i obveze po osnovi poreza na dohodak od nesamostalnog rada.
Zbog novonastalih okolnosti izazvanih pandemijom bolesti COVID-19 u 2020. godini propisane su posebnosti u vezi s izračunom broja dana provedenih u međunarodnoj plovidbi za vrijeme trajanja pandemije, a u svrhu utvrđivanja „183 dana“ radi oslobađanja pomoraca od plaćanja poreza na dohodak. Više o tome u nastavku članka.

1. Uvod
2. Dani provedeni u međunarodnoj plovidbi
3. Prijava poreza na dohodak – Obrazac DOH
4. Obvezno osiguranje i izdatci za doprinose
5. Obračun pomorskog dodatka - izdatak

Porezno motrište darova (donacija)

pip - 5.2020, str. 44

Darovi (donacije) mogu biti dani bilo kome, a najčešće se daju neprofitnim organizacijama ili fizičkim osobama. Fizičkim se osobama najčešće daruje za zdravstvene potrebe, a trenutačno su aktualne i potpore za uništenu i oštećenu imovinu zbog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Grad Zagreb.
Osim toga, u tijeku je aktualno darovanje zdravstvenim institucijama s ciljem borbe protiv koronavirusa.
Darovi mogu biti u novcu, stvarima i uslugama, a vrlo je bitno voditi računa o poreznom tretmanu navedenih darova. Autor u ovom članku obrazlaže porezni tretman darova danih u novcu i naravi.

1. Uvod
2. Darovi (donacije)
3. Evidentiranje darova u poslovnim knjigama
4. Položaj darova danih fizičkim osobama (građanima)
5. Zaključak

Trošarina na duhanske proizvode

pip - 5.2020, str. 49

Duhanski su proizvodi uvedeni u hrvatsko trošarinsko zakonodavstvo 1. siječnja 2017. godine i od tada se su predmet oporezivanja. To su proizvodi namijenjeni udisanju pare, bez procesa izgaranja, a koji se mogu smatrati supstitutima za duhanske prerađevine te koji sadržavaju prerađeni duhan namijenjen zagrijavanju (grijani duhanski proizvod). U toj je skupini i tekućina namijenjena konzumiranju u elektroničkoj cigareti ili u drugoj elektroničkoj napravi, neovisno o tome sadržava li nikotin (e-tekućinu) i druge duhanske proizvode koji odgovaraju navedenim uvjetima, a nisu grijani duhanski proizvod niti e-tekućina (novi duhanski proizvod).

1. Uvod
2. Trošarinski obveznik na duhanske proizvode
3. Stjecanje trošarinskog statusa na duhanske proizvode
4. Predmet oporezivanja
5. Trošarinska osnovica i visina trošarine
6. Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja trošarine
7. Primjeri izračuna trošarine na duhanske proizvode
8. Evidencije trošarinskih obveznika
9. Podnošenje mjesečnih izvješća
10.   Kretanje duhanskih proizvoda
11.   Povrat trošarine

Osiguranje od rizika potresa i od rizika prekida rada

pip - 5.2020, str. 60

Potres je prirodna katastrofa koja uzrokuje manje ili više katastrofalnih šteta, mijenja tlo, uništava infrastrukturu (ceste), ruši zgrade, uništava imovinu, ranjava i ubija ljude i životinje. Rizik takve katastrofe moguć je gotovo svugdje, ali neka područja su manje, a neka više rizična. Ona više rizična traže način kako olakšati štetne posljedice ostvarenog rizika. Države donose propise o zaštiti od prirodnih katastrofa i saniranju njihovih posljedica. Po prirodi stvari pomišlja se odmah i na osiguranje, čiji je temelj solidarnost ugroženih, disperzija rizika na širu zajednicu i stvaranje fondova iz kojih će se plaćati saniranje štetnih posljedica. Nakon svake katastrofe, kao što je potres, počne se raspravljati i o tome koliko je pokriće toga rizika prošireno te bi li trebalo osiguranje od potresa učiniti obveznim. Osim izravne (direktne) štete na stvarima (zgradama, pogonima, opremi), posljedica potresa poduzetnicima uzrokuje dodatnu štetu – prekid rada, nedostatak poslova, gubitak dobiti. Osigurati li potres i posljedično štete zbog prekida rada? Odgovori su vrlo važni, posebno sada u RH nakon potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i njegovu okolicu.

1. Osiguranje od rizika potresa
2. Osiguranje od rizika prekida rada zbog nastalog potresa

Osvrt na odluku Vrhovnog suda o pitanju konverzije kredita u CHF

pip - 5.2020, str. 67

Autor u članku analizira pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH o pravnim posljedicama konverzije kredita u CHF. U tom smislu, autor daje sažeti prikaz pravnog stanja i intervencije državnih vlasti do donošenja odluke Vrhovnog suda. Zatim autor iznosi glavne argumente Vrhovnog suda u prilog zauzetom pravnom shvaćanju te razmatra njihovu pravnu utemeljenost. Konačno, autor pokušava razmotriti mogu li možebitni propusti hrvatskih sudova u rješavanju spornih pitanja dovesti do odgovornosti države za štetu u okviru prava Europske unije.

1. Uvod
2. Zakonodavna intervencija i naknadna sudska praksa glede valjanosti valutne klauzule u CHF
3. Pravno shvaćanje VSRH-a
4. Analiza argumenata VSRH-a
5. Moguća odgovornost države za štetu nanesenu potrošačima
6. Zaključak

Viša sila / izvanredne okolnosti / slučaj / posebne okolnosti / katastrofa / prirodna nepogoda / izvanredno stanje

pip - 5.2020, str. 74

S pandemijom koronavirusne bolesti u fokus su došle neke pravne teme koje prije nisu plijenile veću pozornost opće javnosti. Među njima je i niz stanja, okolnosti i događaja koji se izvanredno i rijetko pojavljuju. S obzirom na niz čimbenika i interesa, pravni poredak njima sasvim različito pristupa. Ipak, kako se oni do sada nisu znatnije pojavljivali, ili je to bilo rijetko, zamijećene su određene dvojbe, nedorečenosti, pa čak i pogrešna zamjena jednog pojma drugim među adresatima kada se oni odnose na višu silu, izvanredne okolnosti, slučaj, nuždu, nevrijeme, promijenjene okolnosti, posebne okolnosti, katastrofu, prirodnu nepogodu i tzv. izvanredno stanje. Kako bi se čitatelju približilo značenje svakoga od tih pojmova i instituta te, napose, pravnih posljedica koje su s njima povezane, u ovom se članku oni preciznije objašnjavaju i međusobno uspoređuju.

1. Uvod
2. Viša sila
3. Izvanredne okolnosti u ZPUT-u (= viša sila u ZOO-u)
4. Slučaj
5. Posebne okolnosti
6. Katastrofa
7. Prirodna nepogoda
8. Izvanredno stanje
9. Zaključne napomene

Obveznopravna odgovornost sudionika u gradnji

pip - 5.2020, str. 81

U članku se obrađuju pitanja povezana s odgovornosti izvođača i drugih sudionika u gradnji za nedostatke izvršenih radova. Posebna pozornost posvećena je pojmu sudionika u gradnji, njihovu međusobnom odnosu u pogledu odgovornosti za nedostatke, pravnoj prirodi tog odnosa te pravu regresa. Navode se stajališta različitih autora te se pojedina pitanja pokušava dodatno raspraviti.

1. Uvod
2. Predmet ugovora o građenju
3. Sudionici u gradnji
4. Odgovornost sudionika gradnje kod izvršenja građevinskih radova
5.  Zaključak

Elektronički potpis kao sredstvo digitalne transformacije u pravnom poslovanju

pip - 5.2020, str. 86

Epidemija koja je blokirala veliki dio svijeta i Europe dala je snažan poticaj prelasku poslovanja iz tiskanog u digitalni, odnosno elektronički format. Pritom se primjećuje kako važnu sastavnicu elektroničkih usluga koje omogućavaju takvo poslovanje predstavlja elektronički potpis. Članak objašnjava tehnološku podlogu na kojoj se temelji elektronički potpis te njegove raznovrsne modele. Vrste elektroničkog potpisa imaju i različite pravne učinke koji se također analiziraju, a s obzirom na formu pravnih akata koju zahtijeva hrvatski zakonodavac. Nadalje, izlaže se nekoliko savjeta i upozorenja pri odabiru modela elektroničkog potpisa s obzirom na vrstu poslovanja koju poslovni subjekti obavljaju. Konačno, uočen je jasan trend razvoja elektroničkog poslovanja te se upućuje na moguće promjene u radu javnih bilježnika koje bi iziskivale minimalne zakonodavne intervencije, a znatno bi olakšale poslovanje te podigle razinu pravne sigurnosti.

1. Uvod
2. Što je elektronički potpis
3. Kako elektronički potpis može olakšati poslovanje
4. Zakonski režim te pravne posljedice različitih elektroničkih potpisa
5. Elektronički potpisi dostupni u RH
6. Javni bilježnici i elektronički potpis
7. Zaključne napomene

Rad od kuće u europskim pravnim okvirima

pip - 5.2020, str. 89

S pojavom pandemije COVID-19 rad od kuće postao je vrlo relevantna kategorija, kojoj se do sada pridavalo razmjerno malo pozornosti u nacionalnim i europskim okvirima. Donosimo pregled temeljnog dokumenta o radu na daljinu na europskoj razini i njegove provedbe, pogled na rad na daljinu iz perspektive domaćeg zakonodavstva i rješenja u nekim drugim državama članicama EU-a.

1. Uvod
2. Početna razmatranja
3. Okvirni sporazum o radu na daljinu
4. Prednosti i nedostatci rada od kuće
5. Najvažnija razmatranja rada od kuće
6. Stanje rada na daljinu u Europi
7. U Republici Hrvatskoj
8. Zakonodavne prakse u EU-u i državama članicama
9. Zaključno

Ovlasti tijela državne uprave u postupku nadzora zakonitosti općih akata lokalnih predstavničkih tijela

pip - 5.2020, str. 95

U svrhu osiguranja zakonitosti rada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave ovlaštena su provoditi nadzor zakonitosti općih akata predstavničkih tijela jedinica. Posljednjim izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koje su na snagu stupile 1. siječnja 2020. godine, redefinirana su pravila u postupku nadzora zakonitosti općih akata. Zbog ukidanja ureda državne uprave u županijama, koji su bili prva instancija u postupku nadzora, bilo je potrebno propisati novi način postupanja. U članku će se prikazati nadzor zakonitosti općih akata u skladu s novim zakonskim rješenjima.

1. Uvod
2. Opći akti općinskog i gradskog vijeća te županijske skupštine
3. Opći akti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana
4. Obveza dostave općeg akta predstavničkog tijela na nadzor
5. Donošenje odluke o obustavi općeg akta predstavničkog tijela od primjene
6. Podnošenje zahtjeva za ocjenom zakonitosti općeg akta

Jezik u pravu

pip - 5.2020, str. 102

1. Temporalni (vremenski) zakoni i norme
2. Javna objava općih akata
3. Tvrtka i poduzeće
4. Europska središnja banka

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo financija - Porezna uprava

pip - 5.2020, str. 103

Porez na dodanu vrijednost

  • PDV pri uvozu dobara – obračunsko načelo plaćanja PDV-a
  • Oslobođenje od plaćanja PDV-a pri nabavi medicinskih uređaja
  • Doniranje dezinficijensa – oslobođeno PDV-a
  • Oporezivanja nabavke zaštitne opreme u svrhu donacije
  • Uputa o odgodi i plaćanju PDV-a za vrijeme posebnih okolnosti

Drugi porezi, pristojbe i davanja

  • Fiskalizacija pratećih dokumenata
  • Primjena odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave
  • Prijava skraćenog radnog vremena

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo financija - Carinska uprava

pip - 5.2020, str. 110

Posebni porezi i trošarine

  • Određivanje poreznog statusa proizvoda – instant crnog čaja
  • Umanjenje iznosa posebnog poreza na bezalkoholna pića utvrđenog na temelju sadržaja šećera za voćne nektare i pića iz tarifne oznake KN 2009
  • Uputa o privremenoj uporabi obračunskog poreza na dodanu vrijednost pri uvozu

Tumačenja i stajališta - Ministarstvo turizma

pip - 5.2020, str. 111
  • Obavljanje ugostiteljske djelatnosti
  • Pružanje ugostiteljskih usluga na plovnom objektu
  • Poslovanje turističke agencije s iznajmljivačima u domaćinstvu po modelu suradnje „puno za prazno“
  • Uvjeti za kategorizaciju i iznajmljivanje smještajnih objekata u vlasništvu stranih državljana
  • Prijava promjene podataka u turističkoj agenciji
  • Voditelj DMC turističke agencije
  • Sezonsko iznajmljivanje kamp kućice ili montažne kuće

Domaća sudska praksa i stajališta

pip - 5.2020, str. 115

Obvezno pravo

Nepoštene ugovorne odredbe (čl. 81. ZZP-a)

  • Odredba Općih uvjeta ovrhovoditelja – tužitelja, kao odredbe unaprijed formuliranog ugovora, nisu bile posebno pregovarane te ovršenica - tuženica nije mogla utjecati na njihov sadržaj, a uzrokuju, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, znatnu neravnotežu u pravima i obvezama.

Naknada štete (čl. 154. ZOO-a/91)

  • Iako su tužitelju odlukom o sanaciji povrijeđena vlasnička prava kako u radnjama organa i tijela RH kod donošenja te odluke nije bilo protupravnosti, a ta pretpostavka mora biti ispunjena da bi tuženik bio odgovoran za nastalu štete, opravdano je odbijen tužbeni zahtjev.

Raskid ugovora o doživotnom uzdržavanju (čl. 583. ZOO-a)

  • Ugovor o doživotnom uzdržavanju podrazumijeva humane i korektne odnose ugovornih stranaka, odnose u kojima svaka ugovorna stranka ispunjava ugovorom preuzete obveze i može se raskinuti ako su takvi odnosi izostali, odnosno ako je došlo do odlučnijeg zanemarivanja bitnih ugovornih obveza u vidu jasnog utvrđenja da davateljica uzdržavanja u jednom kontinuitetu nije i ne želi izvršavati ono što je preuzeto i to zbog svoje krivnje ili svog propusta.

Stvarno pravo

Suvlasništvo nekretnine (čl. 39. ZV-a)

  • U konkretnom slučaju, suvlasnik stana osnovao je, u korist tuženika, osobnu služnost prava stanovanja u odnosu na predmetnu nekretninu, protivno odredbi ZVDSP-a, obzirom da za isto nije imao potrebnu suglasnost tužiteljice, kao drugog suvlasnika. Dakle, suprotno zaključku prvostupanjskog suda, prema postojećem zemljišnoknjižnom stanju, tuženici nemaju valjanu pravnu osnovu za korištenje predmetnoga stana.

Zemljišnoknjižni uložak (čl. 180. ZZK-a)

  • Obzirom da za dio zemljišne knjige u kojem su upisane sporne nekretnine nije završen postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka, nije za taj dio otvorena nova zemljišna knjiga i zatvorena dosadašnja, to je i prigovor predlagatelja na tek sastavljeni zemljišnoknjižni uložak podnijet prije zakonom određenog vremena, odnosno preuranjen je.

Vlasništvo nekretnine – bračna stečevina (čl. 293. ZBPO-a)

  • Glede sredstava koja su dana za kupnju kuće tužiteljevog sina, a koja bi predstavljala bračnu stečevinu i premašuju vrijednost predmetnog stana ne mogu biti od utjecaja na stjecanje zajedničke imovine, jer u tom pravcu stranke nisu dokazale da bi postojao sporazum o tome da bi cijeli stan pripao M. B. B., kao kompenzacija za iznos koji je dan sinu tužitelja.

Radno pravo

Pravo na povećanje plaće (čl. 54. TKU-a)

  • Obzirom da iz utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da je tužiteljica navedeni zahtjev podnijela 25. rujna 2017., a tuženik je donio odluku kojom se tužiteljici odobrava uvećanje plaće od 8% dana 9. travnja 2018., to je pravilno sud prvog stupnja smatrao da tužiteljici pripada pravo na traženo uvećanje po osnovi znanstvenog stupnja magistra znanosti od dana podnošenja zahtjeva.

Odluka o otkazu ugovora o radu (čl. 107. ZR-a/09)

  • Iz navedenog proizlazi da su sudovi pravilno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da bi u konkretnom slučaju tužiteljici međusobno usporedivi radnici bili svi voditelji timova u D. na području Splitsko-dalmatinske županije, a ne samo oni na radnom mjestu „voditelj tima“ u odjelu Sortiranja.

Izvanredni otkaz (čl. 116. ZR-a)

  • I prema shvaćanju ovog suda, a posebno sagledavajući poslove koje je tužitelj obavljao kod tuženika te kroz utvrđenje da je tuženik već jednom bio pozitivno testiran i upozoren pod prijetnjom otkaza ukoliko se navedeno ponovi, činjenica da je tužitelj odbio testiranje na drogu i druge zabranjene tvari koje se provodilo unutar društva tuženika, i bez same presumpcije da je time bio pod utjecajem droge, alkohola i drugih sredstva ovisnosti, sama za sebe opravdava gubitak odnosa povjerenja.

Stavljanje odluke o otkazu van snage (čl. 133. ZR-a)

  • Budući da je tužitelj u zahtjevu za zaštitu pra

Inozemna sudska praksa i stajališta

pip - 5.2020, str. 126

Pravo društava – d.o.o.

  • Isključenje direktora d.o.o.-a zbog sudjelovanja u počinjenju kaznenog djela

Radno pravo – Socijalna sigurnost

  • Prava na naknadu za rehabilitaciju u staroj državi članici boravišta i zaposlenja

Radno pravo- Socijalna politika

  • Isključenje umirovljenika iz javnog ili privatnog sektora

 

Odgovori na pitanja pretplatnika

pip - 5.2020, str. 133
  1. Isplata dobitka pravnoj osobi. Društvo može isplatiti dobitak svojim članovima ako za to ne postoje zapreke propisane zakonom, društvenim ugovorom ili odlukama članova o upotrebi dobitka. Prihod od udjela u dobitku članu društva, obvezniku poreza na dobitak, predstavlja stavku za koju se smanjuje osnovica poreza na dobitak.
  2. Financijski lizing nekretnine – nastanak obveze za porez na promet nekretnina. Kod financijskog lizinga razlikuje se stjecanje gospodarskog vlasništva od stjecanja formalno pravnog vlasništva nad predmetom lizinga. Do prijenosa formalno pravnog vlasništva nad predmetom lizinga dolazi tek nakon što primatelj lizinga ispuni sve ugovorene obveze prema ugovoru o lizingu odnosno podmiri sve ugovorene lizinške rate i druge naknade te ugovorenu otkupnu vrijednost za predmet lizinga.
  3. Amortizacije i pripadajući troškovi plovila u prijavi poreza na dobitak za 2019. Godinu. Za priznavanje troškova amortizacije plovila za porezne obveznike koji u svojoj knjigovodstvenoj evidenciji imaju evidentirana plovila, bitno je da o osnovi uporabe plovila i zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7 % od nabavne vrijednosti takve imovine.
  4. Izdavanje računa za građevinske radove na stambenoj zgradi. Kod građevinskih usluga tuzemni prijenos porezne obveze treba se primijeniti samo ako je primatelj usluga obveznik PDV-a. Stambena zgrada nema pravnu osobnost, ne može joj biti dodijeljen OIB te ne može biti upisana u registar obveznika PDV-a. Zbog toga u slučaju obavljanja građevinskih usluga stambenoj zgradi (kao zajednici suvlasnika stambene zgrade) ne može biti primijenjen tuzemni prijenos porezne obveze.
  5. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, mora biti ispunjen uvjet prethodnog rada, radni odnos ne smije prestati krivnjom ili voljom nezaposlene osobe te nezaposlena osoba mora u zakonskom roku podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Za vrijeme izvanrednih okolnosti izazvanih bolešću COVID-19 podnošenje zahtjeva za novčanu naknadu je moguće, iznimno, preporučeno poštom, e-poštom ili telefonskim putem.
  6. Zapošljavanje radnika nakon odluke o poslovno uvjetovanom otkazu. Poslodavac koji je radnicima uručio odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ne može šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu radniku zaposliti drugog radnika na istim poslovima. Potrebno je, međutim, istaknuti da je predviđena i svojevrsna iznimka od navedenog pravila. Naime, ako u roku od šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu radniku nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je obvezan ponuditi sklapanje ugovora o radu onom radniku kojemu je otkazao zbog poslovno uvjetovanih razloga.
  7. Prekid rada bez krivnje radnika. Ako poslodavac organizira radno vrijeme radnika tako da radnici umjesto 40 sati, koliko iznosi ugovoreno puno radno vrijeme radnika, odrade 32 sata tjedno, zbog radnog vremena prodavaonice i smanjenog opsega poslova, onda ostatak od osam sati koliko „nedostaje“ do radnikova ugovorenoga punog radnog vremena treba smatrati satima prekida rada do kojih je došlo bez krivnje radnika.

 

Pretplatnik
Hrvatski računovodstveni sustav HSFI, MRS, MSFI i Tumačenja (1)