Pravo i porezi 4/2020

DRŽAVA – TO SMO MI! ili tko financira sveopći bailout?

ZAKONI IZ PODRUČJA POREZNOG SUSTAVA

• ZD Općeg poreznog zakona
• ZID Zakona o porezu na dohodak
• ZID Zakona o porezu na dobit

ZAKON IZ PODRUČJA DRŽAVNOG PRORAČUNA

• ZD Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu

ZAKONI IZ PODRUČJA RADNIH ODNOSA

• ZD Zakona o tržištu rada
• ZID Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

ZAKON IZ PODRUČJA FINANCIRANJA NAMJENA OD JAVNOG INTERESA UZ DRŽAVNU POTPORU

• ZID Zakona o poticanju ulaganja

ZAKON IZ PODRUČJA UNUTARNJIH POSLOVA I NACIONALNE SIGURNOSTI

• ZD Zakona o sustavu civilne zaštite

ZAKON IZ PODRUČJA TRGOVINE

• ZD Zakona o trgovini

ZAKON IZ PODRUČJA KULTURE

• ZD Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

ZAKON IZ PODRUČJA UGOSTITELJSTVA

• ZD Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

ZAKON IZ PODRUČJA TURIZMA

• ZD Zakona o turističkoj pristojbi

ZAKON IZ PODRUČJA ŠUMARSTVA

• ZD Zakona o šumama

ZAKON IZ PODRUČJA LOVSTVA

• ZD Zakona o lovstvu

ZAKONI IZ PODRUČJA POLJOPRIVREDE

• ZD Zakona o održivoj upotrebi pesticida
• ZD Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja
• ZD Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja
• ZD Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla

ZAKON IZ PODRUČJA VODNOG I KOMUNALNOG GOSPODARSTVA

• ZD Zakona o komunalnom gospodarstvu

ZAKON IZ PODRUČJA RODITELJSTVA

• ZI Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

ZAKON IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE I OKOLIŠA

• ZID Zakona o kemikalijama

Autori se u ovome članku bave problematikom mogućeg rješavanja pitanja koja se odnose na radne odnose u izvanrednim situacijama prouzročenim globalnom pandemijom zvanom nCoV bolest (COVID-19).
Ovim se člankom daje prikaz nekih odgovora na učestala pitanja u svjetlu trenutačno važećeg Zakona o radu, a ne u smislu nekih budućih propisa, koji u trenutku otpreme ovog broja časopisa u tisak još nisu stupili na snagu, te problemima s kojim se susreće poslodavac u uvjetima gospodarske krize.

1. Uvod
2. Obveze poslodavca i radnika za vrijeme proglašene epidemije
3. Može li poslodavac donijeti odluku da će radnik za vrijeme proglašene epidemije raditi kod kuće
4. Može li radnik za vrijeme gospodarske krize izazvane koronavirusom koristiti tzv. slobodne dane
5. Na koji način se zbog novonastale situacije može smanjiti plaća, radno vrijeme i dr.
6. Može li poslodavac donijeti odluku o korištenju godišnjeg odmora tijekom proglašene epidemije bolesti COVID-19
7. Može li poslodavac za vrijeme gospodarske krize izazvane koronavirusom svoje radnike uputiti na plaćeni dopust, neplaćeni godišnji odmor ili neplaćeni dopust
8. Može li poslodavcu izmjena rasporeda, odnosno mala preraspodjela radnog vremena, biti od pomoći u uvjetima gospodarske krize izazvane koronavirusom

9. Može li poslodavac za vrijeme gospodarske krize izazvane koronavirusom dati nekome svoje radnike u najam

10.   Što je to prirodni odljev te kako se putem tog odljeva može pomoći poslodavcu obuhvaćenom ovom krizom

11.   Može li poslodavac radnicima otkazati ugovore o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga

HZZ je uveo novu Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom. Korisnici te mjere su poslodavci koji trpe štetu zbog smanjenja prometa, prihoda, obustavljanja djelatnosti i drugih nepogoda prouzročenih krizom zbog pandemije. Poslodavci mogu ostvariti svotu od 3.250,00 kuna za ožujak odnosno 4.000,00 kn za travanj i svibanj za puno radno vrijeme.

1. Uvod
2. Poslodavci koji mogu zatražiti Potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID – 19)
3. Koje uvjete poslodavac treba ispuniti da bi ostvario potporu
4. Poslodavci koji ne mogu zatražiti potporu – koronavirus (COVID-19)
5. Za koje se radnike može iskoristiti potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom
6. Visina potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom
7. Predaja Zahtjeva za dodjelu potpore i ostale dokumentacije
8. Koje su obveze poslodavca dok primaju potporu
9. Koje su obveze HZZ-a
10.   Obračun plaće za radnika za kojeg poslodavac prima potporu - koronavirus

Hrvatski je sabor po hitnom postupku usvojio dopune Zakona o trgovini i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima se uređuje radno vrijeme trgovina i ugostiteljskih objekata na području RH u posebnim okolnostima. Zakon o dopuni Zakona o trgovini i Zakon o dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti stupili su na snagu 20. ožujka 2020. godine.

1. Uvod
2. Rad trgovina u posebnim okolnostima
3. Radno vrijeme u djelatnosti ugostiteljstva u posebnim okolnostima
4. Pridržavanje protuepidemijskih i mjera socijalnog distanciranja

Zbog izvanredne situacije vezane uz epidemiju koronavirusa, a u sklopu Vladine pomoći gospodarstvu čiji je cilj rješavanje problema nelikvidnosti, ublažavanje gospodarskih poremećaja te olakšanja početka poduzetničkih aktivnosti, predložene su Hrvatskom saboru, po hitnom postupku, dopune Zakona o turističkoj pristojbi, izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o pružanju usluga u turizmu.

1. Uvod
2. Zakon o turističkoj pristojbi
3. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
4. Zakon o pružanju usluga u turizmu

Zbog epidemije bolesti COVID-19 Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska obrtnička komora (HOK) donijele su odluke o privremenom ukidanju obveze plaćanja članarine. Privremeno ukidanje obveze plaćanja članarine HGK-u odnosi se samo na određene članice koje obavljaju točno utvrđene djelatnosti, dok je HOK sve svoje članice oslobodio od obveze plaćanja doprinosa. Više o tome pročitajte u nastavku članka.

1. Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
2. Doprinos za članove Hrvatske obrtničke komore

Gospodarstvo je zbog nastavka pandemije koronavirusa, nemogućnosti obavljanja djelatnosti u novonastalim uvjetima, nelikvidnosti, neostvarivanja prihoda i svih posljedica koje sa sobom nosi takva situacija, zapalo u posvemašnju krizu koja se nastavlja nastavkom trajanja pandemije. Za razliku od mjera koje su provedene u ožujku kojima je bila namjera ponajprije odgoditi porezne obveze s mogućnošću dvogodišnje obročne otplate poslije, travanjske su mjere diferencirane i oslobađaju u potpunosti plaćanja poreza određene djelatnosti koje su najviše pogođene pandemijom.
Osim toga, povećava se svota pomoći za isplatu plaća zaposlenicima s 3.250,00 na 4.000,00 kn za travanj i svibanj.
U ovom članku dajemo prvi pregled donesenih mjera s ciljem informiranja čitateljstva. Izmjene Općega poreznog zakona i Izmjene Zakona o računovodstvu objavljene su u Nar. nov., br. 42/20, a izmjene Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona i Pravilnik o rokovima financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima u Nar. nov. br. 43/20.

1. Promjena općeg poreznog zakona
2. Odgoda predaje financijskih izvješća i prijave poreza na dobitak do 30. lipnja
3. Odgoda predaje Prijeve poreza na dobitak i drugih obračuna
4. Ne plaćaju se naknade FINA-i za objavu financijskih izvješća
5. Turistička pristojba
6. Kreditni program
7. Rekapitulacija do sada donesenih mjera

Od 1. travnja 2020. godine primjenjuju se izmijenjene odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Povećava se najviša naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta nakon navršenih 6 mjeseci do godinu dana života djeteta s 3.991,20 na 5.654,20 kn. Povećanje naknade odnosi se i na zatečene korisnike roditeljskog dopusta na dan 1. travnja 2020. godine. Promijenjen je uvjet prethodno ostvarenog staža osiguranja u vezi s ostvarivanjem svote naknade za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta do navršenih 6 mjeseci života djeteta. Da bi roditelj ostvario pravo na naknadu u visini prosječno isplaćenih plaća u razdoblju od 6 mjeseci prije mjeseca kada započelo korištenje rodiljnog dopusta, uvjet je ostvareni staž osiguranja 9 mjeseci neprekidno (prije 12 mjeseci ) ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne 2 godine (prije 18 mjeseci).

1. Tko ostvaruje pravo na rodiljni i roditeljski dopust
2. Rodiljni i roditeljski dopust
3. Roditeljski dopust
4. Prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja
5. Pravo roditelja izvan sustava rada

Porezna reforma kroz četvrti krug poreznog rasterećenja obuhvaća moderniziran sustav oporezivanja bezalkoholnih pića napuštajući dosadašnji linearni sustav oporezivanja bezalkoholnih pića utemeljen isključivo na količini te je zamijenjen sustavom utemeljenim prema volumenu i prema sadržaju šećera, te sadržaju metil-ksantina i taurina. Povećava se visina trošarine na duhanske prerađevine, duhanske proizvode i etilni alkohol. Opširnije o novostima u oporezivanju duhanskih prerađevina, duhanskih proizvoda, alkohola i bezalkoholnih pića od 1. travnja 2020. godine može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Povećanje visine trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode
3. Povećanje visine trošarine na etilni alkohol
4. Novosti kod oporezivanja kave
5. Novosti u oporezivanju bezalkoholnih pića
6. Nastanak obveze obračunavanja i plaćanja posebnog poreza

Odbor za PDV (eng. VAT Committee, njem. MWST-Ausschuss) je savjetodavno tijelo pod okriljem EU-a. Sastoji se od predstavnika država članica i Komisije. Prema čl. 398. Direktive 2006/112, osim točaka za koje se zahtijeva savjetovanje pod okriljem Odbora za PDV, u njegovoj nadležnosti je i rasprava o drugim pitanjima koja se odnose na primjenu odredaba EU-a o PDV-u. U tom smislu treba promatrati i upute koje je taj Odbor za PDV donio na svojim sjednicama (Leitlinien, die auf Sitzungen des MWST-Auschusses zurück gehen). S obzirom na to da Odbor ima savjetodavni karakter, njegove odluke (upute) nisu obvezujuće. Unatoč tome, one mogu osigurati upute o pravcima tumačenja propisa, pa tako i Direktive 2006/112 o zajedničkom sustavu PDV-a.

Kroz izmjene ugovora o javnoj nabavi ugovorne strane pokušavaju doskočiti promjenama koje nastupaju tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi. S druge strane, izmjene ugovora o javnoj nabavi izvan okvira koji postavljaju zakonske odredbe predstavlja ozbiljnu ugrozu za poštovanje načela transparentnosti, jednakog tretmana i izrazito negativno djeluju na tržišno natjecanje. U članku se obrazlaže važeće pravno uređenje dopuštenih i nedopuštenih izmjena ugovora o javnoj nabavi, daju se praktični primjeri izmjena ugovora o javnoj nabavi te analiziraju posljedice izmjena ugovora o javnoj nabavi koji se sklapaju protivno zakonskim odredbama.

1. Uvod
2. Osnove za izmjenu ugovora o javnoj nabavi
3. Značajne izmjene ugovora o javnoj nabavi (čl. 321. ZJN 2016)
4. Izmjene okvirnog sporazuma za vrijeme njegova trajanja
5. Posljedice nezakonite izmjene ugovora o javnoj nabavi
6. Zaključak

Koncepcija više sile primarno je obveznopravne prirode. No, kako je kod nastupa više sile često riječ o događajima izražene izvanrednosti i neotklonjivosti, takve okolnosti mogu utjecati na širok spektar društvenih i gospodarskih odnosa. U tom smislu nema dvojbe da viša sila može utjecati i na pravne odnose u vezi s postupcima javne nabave. Imajući u vidu recentne okolnosti, u članku se propituje na koji način se određene odredbe iz pravnog okvira kojim je uređena javna nabava u RH mogu primijeniti u slučaju nastupa više sile. Posebna je pozornost posvećena ugovorima o javnoj nabavi i pozivanju ugovornih strana na institut izmjene i raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti.

1. Uvod
2. Pojedini instituti ZJN-a i odnos prema odredbama ZOO-a
3. Zaključne napomene

Epidemija (pandemija) bolesti koju je u svijetu, pa i u nas, izazvao do sada nepoznati koronavirus (COVID-19) je viša sila koja zbog svoga razarajućeg utjecaja na zdravlje ljudi posljedično blokira svakodnevni život građana, ograničava poslovanje i gospodarske aktivnosti, što sve negativno utječe na provedbe postojećih obveznih (ugovornih) odnosa i svakako šteti zasnivanju novih odnosno nepovoljno utječe na realizaciju postojećih obveznopravnih odnosa. U svjetlu toga se u nastavku pobliže analizira pravna regulacija i pravne posljedice više sile u području različitih pravnih odnosa te odnos između više sile, na primjenu ugovornih klauzula kao što su pacta sunt servanda i rebus sic stantibus.

1. Uvodne napomene
2. Pravno uređenje više sile
3. Zakon o obveznim odnosima
4. Zakon o radu
5. Zakon o parničnom postupku
6. Tijek rokova kod pojave više sile
7. Ovršni zakon
8. Zakon o sustavu civilne zaštite
9. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti
10.   Klauzule pacta sunt servanda i rebus sic stantibus
11.   Završne napomene

Viša sila sasvim opravdano do sada nije bila važna tema u obveznom pravu u RH niti je bila opsežnije obrađena. To se ogleda u zakonskim tekstovima, ali i u judikaturi te doktrini, što odgovara tome da se ona u iole širim razmjerima dugo nije pojavljivala. Koronavirusna bolest (a nakon toga i potres u Zagrebu) odjednom je aktualizirala ovu temu, ali i teme povezane s izvanrednim okolnostima, promijenjenim okolnostima i klauzulom rebus sic stantibus i dr. U ovom se članku donosi prikaz više sile u obveznom pravu u RH s naglaskom na ugovorne odnose te s odgovarajućim osvrtima na shvaćanja sudske prakse. Dodatno se obrađuje i pojam slučaja (casus) te njegovo razlikovanje od više sile. Posebno se pruža uvid u definiciju posebnih okolnosti koja je zastupljena u nizu hitno donesenih zakona radi sprječavanja negativnih posljedica koronavirusne bolesti u RH.

1. Uvod
2. Uređenje više sile u ZOO-u
3. Kriteriji za određivanje više sile
4. Slučaj i viša sila
5. Dokazivanje više sile
6. Utjecaj više sile na ugovorne odnose
7. Pojam više sile u hitno donesenim zakonima u povodu pandemije COVID-19
8. Zaključak

U radu se razmatra učinak izvanrednih okolnosti na pravne poslove. Kada takve okolnosti dovode do nemogućnosti ispunjenja, riječ je prestanku obveznopravnog odnosa. Jednako tako, izvanredne okolnosti mogu prouzročiti i izmjenu ili raskid ugovora. U oba slučaja izvanredne okolnosti uređuju se kao jedna od pretpostavaka kako bi se zaista ostvarili normom predviđeni učinci. Pojam izvanrednih okolnosti ne mora se nužno podudarati s pojmom viša sila, a uz to se u radu objašnjava i odnos pojmova izvanredne okolnosti i nevolja. Posebno se u radu ističe postojanje ugovora uređenih posebnim propisom koji prepoznaje značenje i uređuje specifične posljedice izvanrednih okolnosti. U tom je smislu objašnjen ugovor o organiziranju putovanja u paket-aranžmanu. Na kraju, uzete su u obzir i izvanredne okolnosti kao ključna pretpostavka valjanosti izvanredne usmene oporuke kao jednostranoga pravnog posla.

1. Uvod
2. Izvanredne okolnosti u obveznom pravu
3. Izvanredne okolnosti u nasljednom pravu
4. Zaključak

U ovome će se članku ukratko prikazati uređenje i značenje dvaju pravnih standarda u ZOO-u – stanja nužde i nevremena – povezanih s izvanrednim okolnostima kojima može biti pogođen subjekt obveznih odnosa. Analizirat će se značenje tih pojmova, utjecaj na ugovorne odnose te, napokon, pravne posljedice koje se na njih u takvim odnosima mogu nadovezati.

1. Uvod
2. Nužda u ZOO-u
3. Nevrijeme
4. Zaključna razmatranja

Na europskoj razini godišnje se donose brojni obvezujući pravni akti, a obveza država članica jest da ih provode pravilno i u potpunosti, poštujući pritom sve proceduralne obveze. U slučaju povrede prava Unije, Komisija može pokrenuti postupak koji se sastoji od nekoliko faza, s neformalnim i formalnim dijelovima, a koji u krajnjem slučaju završava upućivanjem predmeta Sudu EU-a i izricanjem novčane kazne zbog neusklađenosti, sve s ciljem konačnog usklađivanja države članice sa zakonodavstvom EU-a.

1. Koje su vrste općih akata i kako se oni primjenjuju
2. Na koji se način krši pravo Unije
3. Što mogu učiniti građani i subjekti
4. Kako Europska komisija otkriva kršenje
5. Kako zatim postupa Komisija
6. Što Sud EU-a može učiniti
7. Kakve su kazne i koji je njihov cilj
8. Što nam govori statistika
9. Koliko je postupak zbog povrede prava Unije djelotvoran
10.   Zaključno

1.  Uredbe Predsjednika RH sa zakonskom snagom
2. Uredbe Vlade RH na temelju zakonske ovlasti
3. Uredbe Vlade RH za izvršenje zakona
4. Potpore de minimis
5. Europski revizorski sud
6. dužan (dužan je) – mora (morati)

Porez na dohodak

• Porezni položaj potpora koje poslodavac isplaćuje svojim radnicima zbog otklanjanja šteta potresa

II. Posebni porezi i trošarine

• Tumačenje čl. 72. st. 3. Zakona o trošarinama – posude, spremnici i boce u maloj destileriji
• Odobrenje za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare
• Povrat posebnog poreza na motorna vozila
• Označavanje alkoholnog pića pakiranog u limenoj ambalaži posebnim markicama Ministarstva financija
• Prijava djelatnosti, registracija te nastanak obveze obračunavanja trošarine za proizvođača piva
• Uvoz alkoholnih pića iz trećih država i upis u registar trošarinskih obveznika
• Oslobođenje od plaćanja trošarine na etilni alkohol vezano uz izvanrednu situaciju – pandemija koronavirusom

• Iznajmljivanje vlastite mobilne kućice smještene u kampu ugostitelja
• Pružanje usluga robinzonskog smještaja
• Kapacitet smještajnog objekta
• Kamp na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
• Pružanje usluga iznajmljivanja vozila (rent-a-car) i iznajmljivanje brodica
• Iznajmljivanje apartmana u objektu koji se nalazi u isključivo poslovnoj zoni
• Obveza plaćanja turističke pristojbe za pomoćne krevete
• Registracija pomoćnih kreveta
• Pružanje usluga turističkog vodiča i voditelja putovanja od strane osoba koje nisu državljani Republike Hrvatske
• Privremeno zatvaranje apartmana

• COVID-19 / radno-pravna pitanja

OBVEZNO PRAVO

STJECANJE BEZ OSNOVE – ZASTARA (čl. 1111. ZOO-a)

• Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nije osnovan prigovor zastare budući zastara za stjecanje bez osnove, do koje je došlo ulaganjem u tuđu imovinu počinje teći od prestanka korištenja tog ulaganja.

NAKNADA IZGUBLJENE ZARADE (čl. 195. ZOO-a/91)

• Samo (neposredni) oštećenik ima pravo na naknadu izgubljene zarade, ali ne i posredno oštećena osoba, što je u konkretnom slučaju tužitelj.

RASKID UGOVORA I POVRAT STVARI (čl. 368. ZOO-a)

• S obzirom da je došlo do raskida ugovora, te s obzirom da je tužitelj predao tuženiku brodicu koja je bila predmet raskinutog kupoprodajno ugovora, to je tuženik u obvezi vratiti stvar koju je primio, jer se radi o učinku raskida.

JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA (čl. 368. ZOO-a)

• Raskidom ugovora obje strane oslobođene su svojih obveza osim naknade štete, to je prvostupanjski sud ocijenio neosnovanim zahtjev tužitelja za isplatom naknade za korištenje telekomunikacijskih usluga za cjelokupno preostalo ugovoreno razdoblje.

MATERIJALNI NEDOSTACI STVARI (čl. 422. ZOO-a)

• Tuženik je dvije godine pokušao otkloniti nedostatak i tužitelj nije prekludiran u svom pravu, stoga je samom činjenicom što su stranke izmijenile pojedine odredbe ugovora o kupoprodaji na način da su umjesto dogovorene plohe ugovorili staklenu plohu, ali ni to nije realizirano, ostvareni su svi zakonski razlozi za utvrđenje da je ugovor o kupoprodaji raskinut.

ZASTARNI ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA PRIJENOS DEVIZNE ŠTEDNJE (čl. 371. ZOO-a)

• Zahtjev za naknadni prijenos deviznih depozita je obveznopravni zahtjev, pa se primjenjuje opći zastarni rok.

POSLOVI IZVANREDNE UPRAVE (čl. 87. st. 2. ZV-a)

• Postavljanje stalka za bicikle u zajedničkom stubištu stambene zgrade ne predstavlja poboljšicu za uporabu zgrade.

NERAZVRSTANE CESTE (čl. 98. st. 1. ZC-a)

• Nerazvrstana cesta koja je bila u uporabi prije 1. siječnja 1997. i kao takva je javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom je vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

OTKUP STANARSKOG PRAVA (čl. 50b. ZPS-a)

• Pravo na otkup stana je imovinsko pravo nositelja stanarskog prava, koje ovlašćuje nositelja tog prava pod posebnim uvjetima steći pravo vlasništva na stanu. Ako bračni drug u času otkupa stana nije bio u zajedničkom domaćinstvu stan ne predstavlja bračnu stečevinu.

RJEŠENJE O IZVEDENOM STANJU (čl. 46. ZV-a)

• Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koje je doneseno i zemljištu na kojem je ta zgrada izgrađena.

RADNO PRAVO

DISKRIMINACIJA U RADNOM ODNOSU (čl. 1. ZSD-a)

• Pravo je poslodavca donositi Pravilnike o radu i sklapati Kolektivne ugovore, stoga sama činjenica što tuženik tužitelju nije otkazao ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga uz odgovarajuću otpremninu, ne znači i diskriminaciju tužitelja kao osobe koja nije ispunjavala uvjete za otkaz kao tehnološki višak jer je imao 63 godine i 6 mjeseci života.

NAKNADA PLAĆE U SLUČAJU PREKIDA RADA (čl. 87. ZR-a/09)

• Tužitelj ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojem nije radio zbog krivnje poslodavca, a to je od srpnja 2010. kada mu je istekao otkazni rok pa do 11. siječnja 2014. kada mu je istekao otkazni rok po drugoj odluci o otkazu iz 2013. godine, i to u visini prosječne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca.

OTKAZ UGOVORA O RADU I NAKNADA ŠTETE (čl. 123. ZOO-a)

• Da bi činjenica nezakonitosti neke odluke poslodavca bila pretpostavka odgovornosti poslodavaca za naknadu neimovinske štete radniku, postupanje poslodavca prilikom donošenja te odluke u sebi bi trebalo sadržavati i elemente šikanoznog ponašanja poslodavca prema radniku.