ZI Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave
Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. godine o europskoj građanskoj inicijativi
ZID Zakona otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom
ZID Zakona alternativnim investicijskim fondovima
ZID Zakona o gradnji
Zakon o provedbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/161 od 2. listopada 2015. o dopuni Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem detaljnih pravila za sigurnosne oznake na pakiranjima lijekova za humanu primjenu
Zakon o vatrogastvu
Zakon o obradi biometrijskih podataka
Zakon o obalnoj straži Republike Hrvatske
ZID Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske
Zakon o genetski modificiranim organizmima
ZI Zakon o zaštiti prirode
Zakon o zaštiti zraka
Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja
Zakon o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006
Zakon o prestanku važenja Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ
ZID Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006
ZI Zakona o državnoodvjetničkom vijeću
ZI Zakona o državnom sudbenom vijeću
ZID Zakon o sudovima za mladež
ZID Kaznenog zakona
ZID Zakona o kaznenom postupku
ZID Zakona o zaštiti od naselja u obitelji
Zakon o biljnom zdravstvu
Zakon o potvrđivanju Konvencije o cestovnom prometu
Zakon o potvrđivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane
Revizija po dopuštenju Vrhovnog suda, otkad je 1. rujna 2019. godine Novela ZPP-a stupila na snagu, temeljni je tip revizije u parničnom postupka. Njezina je primarna funkcija da u povodu nje Vrhovni sud donosi odluke važne za osiguranje jedinstvene primjene prava, ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi. Novi je revizijski postupak uređen tako da je stranka, želi li inicirati odlučivanje Vrhovnog suda, obvezna najprije podnijeti prijedlog za dopuštenje revizije, a tek ako je Vrhovni sud dopusti, i reviziju.
No, normiranju sadržaja prijedloga za dopuštenje revizije i revizije u zakonu nije posvećena dostatna pažnja pa nije lako uočiti bitnu razliku u sadržaju tih dvaju podnesaka. U svakom slučaju, odvojenost odlučivanja o dopuštenosti od osnovanosti revizije na temelju dvaju sadržajno različitih podnesaka trebala bi pridonijeti kvaliteti i brzini odlučivanja Vrhovnog suda.
1. Uvod
2. Što je važno pravno pitanje
3. Prijedlog za dopuštenje revizije
4. Revizija
5. Čemu podnošenje dvaju podnesaka
6. Zaključak
Iako je Zakon o ustanovama kvalitetan propis koji je u osnovi izdržao test vremena, činjenica jest da je od 1993. godine, kad je stupio na snagu, do sada podvrgnut tek manjim izmjenama. Neke su njegove odredbe nedvojbeno zastarjele ili su nedovoljno usklađene s ključnim promjenama do kojih je u međuvremenu došlo u našem zakonodavstvu.
U ovom članku autori daju detaljan prikaz najznačajnijih novina koje u tom pogledu donosi zadnja novela Zakona o ustanovama, uz napomenu da je ona planirana Planom zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu i Nacionalnim programom reformi 2019., i to među ključnim aktivnostima u okviru provedbe mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija te kao jedna od mjera u okviru pristupa RH u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju.
1. Uvodna razmatranja
2. Opće određenje pojma i djelatnosti ustanove
3. Javne ustanove
4. Osnivači i akti o osnivanju ustanove
5. Ustrojstvo, poslovi i ovlasti tijela ustanove
6. Imovina ustanove, korištenje ostvarenog dobitka
7. Nadzor nad zakonitošću rada ustanove
8. Umjesto zaključka
Autori: dr.sc. Josip Vučković Krešimir Orešković , dipl.iur.
Dana 1. siječnja 2020. godine stupili su na snagu posebni zakoni na temelju kojih se županijama povjerava obavljanje 200-tinjak poslova državne uprave.
Poslove koje sada obavljaju županije kao povjerene poslove državne uprave do 31. prosinca 2019. godine obavljali su uredi državne uprave u županijama, a koji novim Zakonom o sustavu državne uprave nisu ustrojeni pa je većina poslova koje su obavljali uredi državne uprave u županijama, kao prvostupanjska tijela državne uprave, povjerena županijama.
Među povjerenim poslovima su i poslovi iz područja osobnih stanja građana koji će se prikazati u ovom članku. S obzirom na opseg povjerenih poslova, može se zaključiti da su Vlada RH i zakonodavac procijenili da su županije sposobne pružiti građanima veći broj usluga od onoga što su do sada činile u okviru vlastitoga samoupravnog djelokruga.
1. Osobna stanja građana
2. Zakon o državnim maticama
3. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola
4. Zakon o osobnom imenu
5. Zakon o hrvatskom državljanstvu
6. Zaključno
Krajem 2019. godine Vlada Republike Hrvatske i reprezentativni sindikati sklopili su dodatke izvorišnim kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama. Pristup ugovaranju prava u tim dodatcima je istovrstan za obje skupine zaposlenika. Razmatrala se osnovica za obračun plaće te neka materijalna prava. O tim promjenama piše autorica članka.
1. Uvod
2. Osnovica za izračun plaće u 2020. godini
3. Povećanje visine materijalnih prava
4. Povećanje visine naknade nekih troškova (dnevnica i terenski dodatak)
Izmjene Zakona o PDV-u koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine i Pravilnika o PDV-u, kao provedbenog propisa, većim su dijelom posljedica usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama. Međutim, značajne novosti u primjeni oslobođenja kod isporuka dobara unutar EU-a donosi primjena Provedbene Uredbe vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. godine čije odredbe nisu ugrađene u izmjene Zakona o PDV-u nego se izravno primjenjuju na transakcije unutar Zajednice.
Nadalje, od 1. siječnja 2020. godine primjenjuju se nova pravila pri oporezivanju trgovine među državama članicama, brisanjem čl. 39. st. 3. Zakona o PDV-u oslobođenje se odnosi na sve porezne obveznike koji obavljaju isporuke dobara i usluga navedenih u tome članku, neovisno o pravnom obliku, a ugostiteljske usluge se od 1. siječnja 2020. godine oporezuju stopom PDV-a od 13 %.
1. Uvod
2. Pojednostavljenje kod aranžmana za premještanje dobara
3. Određivanje jedinstvenih kriterija za isporuke u nizu i trostrane poslove
4. Isporuke dobara iz stečajne ili likvidacijske mase
5. Mogućnost ispravka PDV-a kod promjene porezne osnovice za porezne obveznike iz EU-a i trećih zemalja
6. Promjene u primjeni stopa PDV-a – opća stopa PDV-a, ugostiteljske usluge, usluge i povezana autorska prava pisaca…
7. Brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada ih obavljaju ostale osobe na koje nisu prenesene javne ovlasti
8. Uvjeti za primjenu oslobođenja pri isporuci dobara unutar Europske unije
9. Posebna evidencije o primljenim računima – kada ju ne treba predati
10. Novi sadržaj obrazaca – Obrazac ZP, Obrazac PDV-P, Obrazac P-PDV i prijava usluga međunarodnoga cestovnog prijevoza putnika
11. Povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn
12. Zaključak
Autor: Dr. sc. Ljerka MARKOTA , prof. vis. šk. i ovl. rač.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 121/19.) primjenjuju se u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2020. godinu i nadalje, odnosno za porezno razdoblje koje počinje teći od 1. siječnja 2020. godine – osim odredaba iz čl. 30.h Zakona koje se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobitak za 2022. godinu. Prema tome, predložene izmjene NE odnose se na prijavu poreza na dobitak za 2019. godinu! U nastavku dajemo pregled izmjena i dopuna Zakona.
1. Propisan je viši prag za primjenu stope poreza na dobitak od 12 %
2. Novi je kriterij za prelazak fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost u sustav poreza na dobitak
3. Utvrđivanje osnovice poreza na dobitak prema novčanom načelu
4. Paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija
5. Vrijednosna usklađenja i otpisi potraživanja od kupaca
6. Rashodi darovanja za zdravstvene potrebe
7. Preoblikovanje, likvidacija, stečaj i okončanje poslovanja
8. Stjecanje i vrednovanje prava pri spajanju, pripajanju i podjeli
9. Proširenje pravila protiv premještanja dobitka
10. Podnošenje prijave poreza na dobitak
Autor: Dr. sc. Đurđica JURIĆ , prof. vis. šk. i ovl. rač.
S početkom 2020. godine nastupile su promjene koje se odnose na oporezivanje i obračun primitaka s motrišta doprinosa za obvezna osiguranja i s motrišta obračuna poreza na dohodak. O tim promjenama pišemo u nastavku.
1. Olakšice s motrišta poreza na dohodak za mlade osobe
2. Izmjena osobnog odbitka
3. Nova svota prigodnih nagrada
4. Premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja
5. Otpis potraživanja kod obrtnika
6. Izjave o primljenim neoporezivim primitcima
7. Porez na dohodak kod iznajmljivača nekretnina
8. Oporezivanje dohotkom od nesamostalnog rada
9. Nova minimalna plaća u 2020. godini
Većina poduzetnika u svojem se poslovanju koristi osobnim automobilima koje zaposlenici i rukovodeće osoblje poduzetnika upotrebljavaju za obavljanje gospodarske djelatnosti društva. Navedene osobe mogu imati pravo, osim za poslovne svrhe, koristiti se automobilima i za privatne potrebe. U tom je slučaju riječ o primitku u naravi na koji je potrebno obračunati zakonom propisane poreze i doprinose. U ovom je članku obuhvaćen porezni položaj nabave, uporabe i otuđenja osobnih automobila kojima se društva obveznici poreza na dobitak i obveznici poreza na dodanu vrijednost koriste u svojem poslovanju.
1. Zakonski okvir
2. Nabava osobnih automobila za potrebe poslovanja društva
3. Uporaba osobnih automobila za potrebe poslovanja
4. Uporaba osobnih automobila na temelju ugovora o lizingu ili ugovora o najmu
5. Prodaja osobnih automobila prethodno korištenih za obavljanje djelatnosti
6. Zaključak
Autor: Mr. sc. Snježana BRKANIĆ PONGRAČIĆ , dipl. oec. i ovl. rač.
Prijeboj (kompenzacija) učestao je institut obveznoga prava, a spada u obračunske načine ispunjenja obveze. Premda je kao institut razmjerno jasan i prokušan u hrvatskoj praksi, zbog učestalosti primjene ponekada se glede njega mogu pojaviti i pojavljuju se određene dvojbe. U ovom se članku stoga obrađuju i analiziraju najvažnija pitanja za njegovo pravilno razumijevanje i primjenu, s posebnim naglaskom na probleme na koje upućuje praktični pravni život. U tom je smislu od najveće važnosti razumjeti razliku između dobrovoljnog i jednostranog prijeboja.
1. Uvod
2. Pojam prijeboja (kompenzacije)
3. Sporazumni ili dobrovoljni prijeboj (kompenzacija)
4. Jednostrani prijeboj (kompenzacija) – izrijekom uređen ZOO-om
5. Razlikovanje ugovornog (sporazumnog) od jednostranog prijeboja – najčešći problem u praksi
6. Potpun i nepotpun (djelomičan) prijeboj
7. Višestrani (multilateralni) ili lančani prijeboj
8. Zakonski prijeboj (compensatio ex lege) – ne postoji u hrvatskom obveznom pravu
9. Zaključne napomene
U poslovnoj se praksi često javlja potreba za angažiranjem osoba radi obavljanja nekog posla, ali bez zasnivanja radnog odnosa. Ugovor o djelu je vrsta ugovora koji se sklapa s osobom (izvođačem) koja će za naručitelja obaviti jednokratni posao, a zatim – po predaji djela – izvođač ima pravo na naknadu. No, poduzetnicima je tada zanimljiviji autorski honorar kao primitak ostvaren za isporučeno autorsko djelo, odnosno drugi dohodak, za koji porezni propisi utvrđuju neke specifičnosti, posebno glede autorskog honorara umjetnika. Zbog toga poduzetnici često pojam autorskog djela smatraju rastezljivim, premda je strogo određen zakonskim odredbama. U tom se kontekstu u članku donosi pravno razgraničenje pojmova djela i autorskog djela te kratka porezna analiza ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu i ugovora o autorskom djelu s umjetnikom.
1. Uvodna razmatranja
2. Razgraničenje djela i autorskog djela prema ZOO-u i ZAPSP-u
3. Kada sklopiti ugovor o autorskom djelu, a kada ugovor o djelu
4. Porezni tretman ugovora o djelu, ugovora o autorskom djelu i ugovora o autorskom djelu s umjetnikom
5. Zaključak
Registar stvarnih vlasnika je središnja baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske te trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava. Osnovni je cilj uspostave Registra stvarnih vlasnika utvrditi fizičke osobe koje su u konačnici vlasnici pravnih subjekata odnosno koje u konačnici kontroliraju pravne subjekte osnovane na području Republike Hrvatske. S obzirom na to da su odredbe kojima se uređuje Registar stvarnih vlasnika sastavni dio sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, autorica u članku donosi pregled odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. godine, a kojima je izmijenjen sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te uređenje Registra stvarnih vlasnika.
1. Uvod
2. Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma
3. Obveznici primjene mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
4. Mjere dubinske analize stranke
5. Registar stvarnih vlasnika
Autorica ovim člankom objašnjava razloge donošenja Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, objavljene 3. siječnja 2020. godine, te pravni okvir koji uređuje ovu materiju.
Uredba je donesena radi poštovanja roka propisanog Akcijskim planom RH za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji, kojim se RH obvezala donijeti Pravilnik o jedinstvenom registru računa u četvrtom tromjesečju 2019. godine, kako bi se u nacionalno zakonodavstvo mogle prenijeti odredbe Direktive (EU) 2018/843 od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU.
1. Uvod
2. Pravni okvir
3. Pravilnik o jedinstvenom registru računa
4. ZPONS/18 Izmijenjen je Uredbom
5. Zakon o sprječavanju pranja novca
6. Zaključak
Radno vrijeme jedan je od najvažnijih instituta radnog prava i jedna od najznačajnijih sastavnica radnih odnosa. Autor stoga u članku detaljnije obrađuje pitanja uređenja radnog vremena, prvenstveno kroz prizmu Zakona o radu. Uvodno je određen pojam radnog vremena, odnosno što se smatra, a što se ne smatra radnim vremenom, a zatim su konkretnije objašnjene pojedine vrste radnog vremena.
1. Uvod
2. Pojam radnog vremena
3. Vrste radnog vremena
4. Prekovremeni rad
5. Noćni i smjenski rad
Ovim člankom autor prikazuje značajne promjene koje se odnose na registriranu poduzetničku djelatnost – obrt koju obavljaju fizičke i pravne osobe u nas, a koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu.
1. Uvod
2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
3. Zakonodavni okvir za razvoj strukovnog obrazovanja u Europskoj uniji
4. Prikaz najznačajnijih promjena koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu
U posljednjih 20 godina EU razvija politiku kvalitete radi promicanja jedinstvenih značajki proizvoda koji su povezani sa zemljopisnim područjem u kojemu su nastali uz primjenu tradicijskih vještina. Time kupcima želi dati jamstvo da su određeni proizvodi autentični i najviše kvalitete te istodobno nagraditi proizvođače. U ovom je članku dan prikaz zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Opisan je postupak njihove registracije naziva na tri razine te su navedena dodatna razmatranja vezana uz sustave kvalitete i njihov razvoj.
1. Uvod
2. Europske oznake kvalitete
3. Jaka alkoholna pića i aromatizirana vina
4. Postupak registracije proizvoda
5. Nazivi
6. Pitanja intelektualnog vlasništva
7. Baze podataka
8. Izvan EU-a
9. Ostali znakovi kvalitete
10. Daljnji koraci
11. Zaključno
1. Dospijeće (dospjelost) tražbine
2. Prezaduženost i insolventnost
3. Ograničenja i iznimke od načelnog uređenja
4. Najčešće pogreške kod preuzimanja pravnih kategorija iz stranih pravnih poredaka
Autori: Izv. prof. dr. sc. Ivan MILOTIĆ Domagoj PERANIĆ , dipl. iur.
Imajući u vidu da se uslijed uznemiravanja, vrijeđanja i ponižavanja kod tužiteljice razvila klinička slika prilagodbe te nastavno reaktivni depresivni poremećaj, imajući u vidu životnu dob tužiteljice te da je radi toga životna aktivnost tužiteljice smanjena za 20%, sud kao primjeren iznos naknade štete za duševnu bol ocjenjuje iznos od 50.000,00 kn.
PRAVO NA REGRES (čl. 154. ZOO-a/91)
Osiguratelj poslodavca nema pravo na regres za isplaćene iznose svom osiguraniku koje je ovaj isplatio svom radniku kao naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu, jer poslodavac nije neposredni oštećenik, a isto tako niti jednim propisom nije predviđeno da posredni oštećenik ima pravo na regres.
ODGOVORNOST ZA ŠTETU OD OPASNE STVARI (čl. 1163. ZOO-a)
Okolnost što je I. tužena RH odnosno Sabor RH bio osnivač javnog poduzeća H. e. nema za posljedicu da bi I. tužena bila odgovorna za obveze osnovanog javnog poduzeća.
POČETAK TIJEKA ZASTARNOG ROKA (čl. 376. ZOO-a/91)
Tužitelj je zahtijevao predaju u posjed poslovnog prostora, inventara i robe. Tek nakon što je tužitelju poslovni prostor predan u posjed postalo je izvjesno da tuženica ne može ispuniti svoju obvezu predaje u posjed oduzetog inventara i robe i tek tada je tužitelj saznao za štetu i počinitelja.
ODGOVORNOST ZA ŠTETU (čl. 173. ZOO-a/91)
Prevrtanje i pad neučvršćenog metalnog gola na športskom igralištu prilikom odvijanja športskih aktivnosti, uslijed čega je ozlijeđen tužitelj prilikom obavljanja svojih redovnih aktivnosti službe, u konkretnim okolnostima ima obilježje opasne stvari, za što tužena odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Solemnizirani ugovor o prijenosu poslovnog udjela nije javnobilježnički akt, pa tražbina zastarjeva u općem zastarnom roku od pet godine.
NAKNADA ŠTETE ZBOG IZGUBLJENE KORISTI (čl. 189. ZOO-a/91)
Nemogućnosti korištenja lokomotive od trenutka oštećenja do konačnog popravka ne može se ocjenjivati isključivo na temelju Pravilnika o štetama HŽ-a, odnosno na nalazima i mišljenjima vještaka koji su utemeljeni na Pravilniku o štetama HŽ-a, jer je riječ o internom aktu kojim se ne može jednostrano obvezivati štetnika kao treću osobu.
STVARNO PRAVO
STATUS ZAŠTIĆENOG NAJMOPRIMCA (čl. 30. ZNS-a)
Obzirom da je prvotuženik stanarsko pravo stekao u vrijeme stupanja na snagu ZNS-a, kada mu je to pravo prestalo, no istovremeno je stekao prava i obveze najmoprimca na tom stanu, jer nije bio u tijeku postupak otkaza ili prestanka stanarskog prava, za ocijeniti je da je po samom zakonu stekao svojstvo zaštićenog najmoprimca, bez obzira što sa vlasnicima spornog stana nije sklopljen ugovor o najmu.
NEKRETNINE U VLASNIŠTVU RH (čl. 23. ZTOGZ-a)
Smatra se da su vlasništvo RH sve stvari iz društvenog vlasništva na području RH glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnjeva vlasništva, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
GRAĐENJE NA TUĐEM ZEMLJIŠTU (čl. 370. ZV-a)
Kada je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva nije bilo prepreke stjecati pravo vlasništva građenjem zgrade na toj nekretnini za razdoblja važenja i sukladno pravnom pravilu 418. Općeg građanskog zakonika.
RADNO PRAVO
MENADŽERSKI UGOVOR (čl. 2. ZR-a/09)
Poslove društva vode i izvršni direktori na koju funkciju je imenovan tužitelj Odlukom Uprave tuženika. Tek nakon toga zaključen je ugovor o međusobnim pravima i obvezama, koji, s obzirom na uglavke, predstavlja ne samo ugovor s elementima radnog odnosa, već ima i elemente menadžerskog ugovora.
Dohodak od otuđenja nekretnina. Dohotkom od otuđenja nekretnina čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
Pravo na prijenos poreznih gubitaka. U slučaju statusnih promjena tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni slijednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.
Mjere aktivne politike zapošljavanja. U 2020. godini neće se provoditi mjere Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i Osposobljavanje za stjecanje odgovarajućega radnog iskustva (SOR 30+). Na osobe koje su uključene u te dvije mjere do 31. prosinca 2019. godine i dalje primjenjuju se uvjeti i kriteriji koji su bili važeći u trenutku potpisivanja ugovora o korištenju mjere.
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora. Poslodavac ne može jednostrano, svojom pisanom odlukom, mijenjati odredbe sklopljenog ugovora o radu. Sklopljeni ugovor o radu i njegov sadržaj (mjesto rada, radno mjesto, plaća) može se mijenjati samo sporazumno, suglasnom voljom obiju ugovornih strana, dvostrano-obveznim aktom (aneksom ugovora o radu ili sklapanjem novog ugovora o radu) ili otkazom s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.
Privremena nesposobnost za rad i godišnji odmor. Pravo radnika na godišnji odmor ne ovisi o efektivnom radu (koliko je radnih sati i dana radnik radio), nego o postojanju radnog odnosa. Prema tome, radnik koji je u 2019. godini bio na bolovanju, stekao je pravo na puni godišnji odmor za 2019. godinu te godišnji odmor radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja 2020. godine.
Zaštita potrošača – korisnika javnih usluga. Trgovac koji pruža javnu usluga mora, osim u svojim poslovnim prostorijama te poštom, telefaksom ili elektroničkom poštom, vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora i na ispostavljenom računu. Nakon primitka odgovora na pisani prigovor potrošač – korisnik javne usluge ima pravo podnijeti reklamaciju.
Nadoknada troška goriva zaposlenicima kada se za uporabu osobnog automobila obračunava plaća u naravi. Kada se za uporabu osobnog automobila obračunava plaća u naravi, za troškove goriva nije potrebno uvećavati osnovicu poreza na dobitak, nego su troškovi goriva u cijeloj svoti porezno priznati s motrišta poreza na dobitak. Propisima o oporezivanju dohotka propisana je obveza donošenja odluke o načinu i uvjetima korištenja te načinu utvrđivanja plaće radnika koji ostvaruju primitke u naravi na temelju uporabe osobnih automobila. Način utvrđivanja primitka u naravi je propisan, dok sam način i uvjete uporabe osobnog automobila utvrđuje poslodavac koji zaposleniku omogućuje korištenje osobnim automobilom u privatne svrhe.
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost ili upravne pristojbe na stjecanje osobnih automobila te poreza na promet nekretnina u postupku pripajanja društava. Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela trgovačkih društava smatraju se statusnim promjenama koje detaljno uređuje Zakon o trgovačkim društvima. Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela društva ne podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost. Na stjecanje rabljenih motornih vozila u Republici Hrvatskoj na temelju statusnih promjena ne plaća se ni upravna pristojba. Porezni status pripajanja jednak je i prema Zakonu o porezu na promet nekretninom kojim je propisano da se porez na promet nekretnina ne plaća kada se nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja, u smislu zakona kojim se uređuju trovačka društva.
