Pravo i porezi 9/2019

1. Zakon iz područja državnih službenika i namještenika
2. Zakon iz područja građanskog procesnog prava
3. Zakon iz obrazovanja i znanosti
4. Zakon iz novčarskog posredovanja
5. Zakon iz područja hrvatskih branitelja i Domovinskog rata
6. Zakon iz područja sustava zdravstvenog osiguranja
7. Zakon iz područja cesta i cestovnog prometa
8. Zakon iz područja unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti
9. Zakon iz područja obrane
10. Zakoni iz područja međunarodnih odnosa
11. Zakoni iz područja međunarodnog prava

Autorica u ovome članku na jezgrovit i transparentan način daje prikaz novih odnosno noveliranih propisa koji uređuju područje vodno-komunalnog gospodarstva, i to novog Zakona o vodama, novog Zakona o vodnim uslugama i novela Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

1. Uvod
2. Definicija pojmova i opći interes
3. Načela
4. Uslužno područje
5. Jedan isporučitelj na uslužnom području
6. Obveza pripajanja postojećih javnih isporučitelja
7. Cijena vodnih usluga
8. Naknada za razvoj
9. Djelokrug vijeća za vodne usluge
10.   Rokovi

Ovaj članak na zanimljiv način uređuje obveznost i izvršenje upravnosudskih presuda.
Skreće se pozornost na to da se jamstva iz čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prema kojima svatko ima pravo da zakonom neovisno ustanovljeni i nepristrani sud pravično, javno i u razumnom roku ispita njegov slučaj (u stvari građanske naravi) odnose ne samo na upravne sporove nego se primjenjuju i na sve faze postupka, što uključuje i stadije koji slijede nakon što je donesena presuda kojom je odlučeno o predmetu spora.

1. Uvod
2. Izvršenje presuda prema Zakonu o upravnim sporovima
3. Sporno pitanje i sudska praksa
4. Zaključno

Autor u ovome članku daje prikaz novina koje donosi novi Zakon o sustavu državne uprave. Ustavna osnova za donošenje toga Zakona sadržana je u odredbi čl. 114. st. 1. Ustava Republike Hrvatske. Taj Zakon pripada posebnoj vrsti organskih zakona koji u pravnom poretku RH imaju višu pravnu snagu od ostalih zakona te zahtijevaju sukladnost svih nižih pravnih propisa.
U kontekstu opsolentnosti prijašnjih odredaba Zakona o sustavu državne uprave uočena je hijerarhijska i funkcionalna nelogičnost i nedosljednost u obavljanju poslova državne uprave te je novi Zakon donesen pod okriljem smjernica Vlade RH u sklopu paketa normativnih rješenja, a kojima se, imajući u vidu Nacionalni program reformi 2019. - “Unaprjeđenje javne uprave“, predlaže reforma i unaprjeđenje rada javne uprave, a sve s ciljem uspostave normativnih okvira radi racionalizacije i depolitizacije postojećeg sustava, njegove decentralizacije i povećanja učinkovitosti sustava državne uprave.
U kontekstu navedenoga, odgovarajuće uređenje svih važnih pitanja iziskivalo bi izmjenu više od polovine osnovnih odredaba dosadašnjeg Zakona o sustavu državne uprave, stoga se na temelju Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata pristupilo donošenju novog Zakona.

1. Uvod
2. Opće odredbe
3. Poslovi državne uprave
4. Provedbeni propisi
5. Privremene interventne mjere
6. Nadzor zakonitosti postupka donošenja i sadržaja provedbenih propisa i naredbi
7. Službene osobe
8. Tijela državne uprave
9. Ministarstva
10.   Državne upravne organizacije
11.   Sredstva državne uprave
12.   Provedba zakona
13.   Prijelazne i završne odredbe

Autor u članku iznosi pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske u vezi s pitanjem snošenja troškova u upravnom sporu. S obzirom na to da je pitanje kontraverzno, u članku se također iznose teoretske objekcije na pravno shvaćanje Visokoga upravnog suda navedene u stručnom članku.

1. Uvod
2. Normativno uređenje instituta naknade troškova upravnosudskog postupka od 2010. godine do danas
3. Ustavnosudska shvaćanja deklarirana u Odluci broj u-i-2753/2012
4. Teoretske objekcije na pravno shvaćanje Visokoga upravnog suda
5. Ustavnosudska shvaćanja deklarirana u Odluci broj u-iii-2086/2018
6. Zaključak

Sloboda kretanja osoba predstavlja jednu od temeljnih sloboda unutarnjeg tržišta EU-a, koje obuhvaća područje bez unutarnjih granica, pa državljani država članica EGP-a mogu na području drugih država članica EGP-a (tako i na području RH) boraviti, raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, potvrde o prijavi rada odnosno drugih dozvola boravka koje su inače za boravak i rad potrebne državljanima trećih zemalja. Zakonom o državljanima EGP-a određeni su uvjeti za ulazak, kretanje, boravak i rad državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora (dalje: EGP) i članova njihovih obitelji u RH. Odredbe Zakona o državljanima EGP-a koje se odnose na državljane država članica EGP-a odgovarajuće se odnose i na državljane Švicarske Konfederacije.

1. Uvod
2. Zakonodavni okvir uređenja boravka i rada državljana EGP-a u RH
3. Zakon o državljanima EGP-a
4. Ulazak i izlazak državljana EGP-a iz RH
5. Boravak državljana EGP-a u RH
6. Stalni boravak državljana EGP-a u RH
7. Ograničenje boravka državljana EGP-a u RH
8. Zaključne napomene

U časopisu Pravo i porezi, br. 7-8/19., objavljen je prvi dio članka o utjecaju pojma radnika u praksi Suda EU-a na primjenu Zakona o radu, osobito s motrišta analize odluke Suda EU-a u kojima se definira pojam radnik.
U ovome broju našeg časopisa nastavljamo s obradom te značajne tematike, razmatrajući položaj menadžera prema Zakonu o radu kao radnika i s time povezane odnose te pitanje pripravnika i osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kao radnici prema Zakonu o radu.

3. Menadžeri prema Zakonu o radu kao radnici
4. Pripravnici i osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kao radnici prema Zakonu o radu

Autorica u članku obrađuje temu pravne posljedice dužnikova zakašnjenja i neispunjenja ugovorne novčane obveze iz trgovačkih ugovora prema Zakonu o obveznim odnosima i ugovora između poduzetnika te između poduzetnika i osoba javnog prava prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, jer navedena vrsta ugovornih odnosa i poslovnih transakcija ima i najveći utjecaj na gospodarstvo.
Svrha je članka skrenuti pozornost na važnost veće discipline u plaćanju i izvršavanju preuzetih ugovornih novčanih obveza radi izbjegavanja negativnih posljedica zakašnjenja i neispunjenja.

1. Uvod
2. Rok plaćanja ugovorne novčane obveze
3. Obveza ispunjenja preuzete novčane obveze
4. Zakašnjenje i neispunjenje ugovorne novčane obveze
5. Zaključak

Direktiva vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. godine o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost temeljni je okvir u oporezivanju PDV-om u EU-a. Odredbe navedene Direktive ugrađene su u nacionalne zakone o oporezivanju PDV-om u svih 28 zemalja članica EU-a i u hrvatske propise o PDV-u. Međutim, u određenim dijelovima PDV navedena Direktiva dopušta i odstupanja u nekim prometima dobara i usluga. O posebnostima i uvjetima pri isporuci i stjecanju dobara unutar EU-a koje određuju propisi o PDV-u u RH može se pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Isporuka dobara unutar EU-a
3. Stjecanje dobara unutar EU-a
4. Zaključak

Autor u ovome članku objašnjava kakva je uloga pečata u poreznom nadzoru, kada se koristi i u kojim slučajevima te objašnjava da se pečat u poreznom nadzoru koristi zbog potvrđivanja vjerodostojnosti pismena.
Kakva je sudbina pečata u budućnosti najbolje govori najava Ministarstva uprave na prelazak rada s papira na elektroničku komunikaciju i uvođenje e-pečata.

1. Uvod
2. Osnovni pojmovi
3. Uporaba pečata u poreznom nadzoru
4. Zaključak

S ciljem da se dade dodatan poticaj osiguranju jedinstvene primjene prava u nas, zadnjom Novelom ZPP-a reformiran je sustav revizije (uvedena je kao pravilo revizija po dopuštenju) i u hrvatsko je parnično procesno pravo uveden sasvim novi institut – ogledni postupak.
U ovom se članku analizira ogledni postupak i njegovo uređenje u ZPP-u. Ono se stavlja u kontekst komparativnih iskustava s usporedivim institutima koji su usmjereni na jednak cilj, ali i specifičnih potreba i izazova u hrvatskom pravnom poretku koje su prvotno povezane s radom Vrhovnog suda RH i ostvarivanju njegovih Ustavom RH definiranih zadaća.
U članku se također, osim povoljnih aspekata oglednog postupka, izlažu i određene proturječnosti i nedosljednosti u uređenju tog instituta te kritike iz znanstvenih i stručnih krugova upućene u procesu donošenja ove Novele.

1. Zašto ogledni postupak
2. Što ogledni postupak nije, a što jest
3. Definicija oglednog postupka u ZPP-u
4. Tijek postupanja u oglednom postupku
5. Kritički osvrt
6. Zaključak

U predmetnom tekstu razmatra se slučaj gradnje stambenog objekta sa svrhom stvaranja doma, za koju, međutim, nisu bile ispunjenje sve zakonske pretpostavke, što je bilo odlučno za (ne)mogućnost sudske zaštite prava na dom. Graditelj je uklanjanje bespravno sagrađenog objekta pokušao zaustaviti navodom da je podnio zahtjev za legalizacijom bespravno sagrađenog objekta, što su sudovi odbili na temelju stajališta da postupak legalizacije može biti razlog za prekid postupka izvršenja rješenja o uklanjanju građevine, ali ne može utjecati na ocjenu njezine zakonitosti.

1. Uvod
2. Normiranje i nadzor gradnje
3. Standardi Europskog suda o pravu na dom
4. Ustavno određenje prava na dom
5. Odlučivanje o pravu na dom bespravnoga graditelja
6. Završne napomene

U ovom će članku autor pokušati prikazati važnost instituta propisanog čl. 366.a Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 152/11., 111/12., 68/13., 110/15. i 40/19., dalje: ZTD) koja se ponajprije sastoji od zaštite pravnih učinaka određenih skupštinskih odluka koje su upisane u sudski registar, a uz činjenicu da su te odluke pravno nevaljane.

1. Uvod
2. Dopuštenost prijedloga iz čl. 366.a ZTD-a
3. Pretpostavke za osnovanost prijedloga iz čl. 366.a ZTD-a
4. Pravni učinak rješenja iz čl. 366.a ZTD-a
5. Zaključak

U članku je riječ o predmetu pokrenutom po tužbi hrvatske državljanke protiv Republike Hrvatske zbog nedostatka djelotvorne procedure u domaćem pravnom sustavu kojom bi se učinkovito razmotrili navodi tužiteljice o liječničkom nemaru, a samim tim i kršenje odredaba Konvencije o ljudskim pravima.

1. Uvod
2. Uloga Suda
3. Sastav Suda
4. In medias res
5. Činjenice
6. Civilni postupak
7. Prigovor pristranosti
8. Daljnji postupak
9. Relevantno domaće pravo u odnosu na odgovornost za liječnički nemar
10.   Relevantno domaće pravo u odnosu na položaj sudskih vještaka u civilnom procesu
11.   Sudska praksa
12.   Status žrtve
13.   Povreda odredbe čl. 6. Konvencije zbog dugotrajnosti postupka
14.   Povreda odredbe čl. 8. Konvencije koja se odnosi na podnositeljičine navode o liječničkom nemaru
15.   Primjena navedenih načela u konkretnom slučaju

Autori u članku objašnjavaju kazneno djelo Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju iz Glave 24. Kaznenog zakona, a za počinjenje kaznenog djela odgovara odgovorna osoba. Društvo očito sve više prepoznaje to djelo i sve ga češće prijavljuje, no počinitelji te vrste kaznenog djela bivaju osuđeni na relativno kratke zatvorske kazne i to u više od 70 % slučajeva uvjetno, o čemu više u članku.

1. Uvod
2. Odgovornost
3. Statistika počinjenih kaznenih djela u razdoblju od 2013. do 2017. godine
4. Zaključak

1. Vakacija
2. Paricijski rok
3. Rod, spol i rodno neutralni pravni izričaj
4. EuroVoc

Porez na dodanu vrijednost

1. Primjena snižene stope PDV-a – sjemenje u sirovom stanju
2. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta – isporuka kontejnera
3. Primjena snižene stope PDV-a – prodaja sjemena uljane repice i suncokretnog sjemena neovisno o namjeni
4. Visina stope PDV-a na sjeme gorušice
5. Prijenos obrta u trgovačko društvo

Porez na dohodak

1. Isplata primitaka u naravi po osnovi radnog odnosa – polica zdravstvenog osiguranja
2. Pravo na uvećanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanja supruga
3. Dnevnice za službena putovanja – tuzemstvo i inozemstvo
4. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Posebni porezi i trošarine

1. Trošarinski status likera od aronije
2. Tumačenje odredbi Zakona o trošarinama
3. Mjerni instrumenti za proizvodnju i spremanje alkohola i alkoholnih pića
4. Određivanje poreznog statusa proizvoda – voćni sok od nara s udjelom voća 100%
5. Uslužna destilacija bijelog vina
6. Iznos hrvatskih vina na tržište EU
7. Mogućnost podvozara za korištenje prava na povrat trošarine za dizelsko gorivo
8. Unos energenta iz druge države članice i prodaja oslobođenom korisniku trošarinskih proizvoda
9. Unos energenta iz druge države članice i prodaja brodaru u međunarodnoj pomorskoj plovidbi
10. Prodaja piva iz Republike Češke u Republiku Hrvatsku putem interneta
11. Obavijest o poreznom statusu motornih vozila Citroen
12. Obavijest o poreznom statusu motornih vozila Peugeot

1. Usluge turističke agencije i iznajmljivanje električnih bicikala
2. Cjenik iznajmljivača – cjenik mora biti istaknut u samom objektu
3. Ishođenje rješenja o obavljanju ugostiteljske djelatnosti u stambenom objektu
4. Pružanje usluge prehrane u pravnoj sobi samo svojim djelatnicima
5. Pružanje turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu
6. Pružanje ugostiteljske usluge doručka gostima u domaćinstvu
7. Usluge „all inclusive“ paketa
8. Kapacitet Studio apartmana
9. Isticanje cijena usluge smještaja u smještajnim objektima
10. Kapacitet apartmana 2+0
11. Kapacitet apartmana 5+0
12. Naziv turističke agencije – izmjena naziva koji se razlikuje od naziva tvrtka
13. Kućni red te naplata i isticanje cijena dodatnih usluga i troškova u smještajnim objektima

Obvezno pravo

Ugovorna kazna (čl. 350. ZOO-a)

• Ugovorna se kazna odnosi na propust korisnika da zaustavi vozilo i preda naplatnu karticu na naplatnoj postaji, a ne na izostanak ili protivljenje da plati cestarinu.

Ugovor o doživotnom uzdržavanju (čl. 579. ZOO-a)

• Kod aleatornog ugovora nije odlučno da li je netko dobio više nego je dao odnosno da li postoji nerazmjer u davanju primatelja uzdržavanja u odnosu na vrijednost predmetne nekretnine i protučinidbe odnosno pruženih usluga tuženice kao davateljice uzdržavanja. Pravna valjanost dovodi se u pitanje tek ako je riječ o iskorištavanju tuđe nevolje radi postizanja nerazmjerne imovinske koristi.

Plaćanje u stranoj valuti (čl. 359. ZOO-a/91)

• Ako novčana obveza protivna posebnom zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili nekoj stranoj valuti, njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u domaćem novcu prema tečaju koji je važio u trenutku nastanke obveze.

Ugovorna kazna i naknada štete (čl. 270. ZOO-a/91)

• Pretpostavke odgovornosti za ugovornu štetu su postojanje ugovora, odnosno ugovorne obveze, povreda ugovorne obveze tj. ovdje neispunjenje dužnikove obveze, šteta nanesena vjerovniku, postojanje uzročne veze i postojanje protupravnosti.

Izvanugovorna odgovornost za štetu (čl. 1045. ZOO-a)

• Iz provedenih dokaza proizlazi da među strankama nije postojao ugovorni odnos glede prijevoza i skladištenja sporne robe, već je takav odnos bio ugovoren između tuženika i dobavljača robe. Stoga se u konkretnom slučaju ne radi o odgovornosti za štetu zbog povrede ugovorne obveze, već o izvanugovornoj odštetnoj odgovornosti.

Redoslijed uračunavanja ispunjenja (čl. 313. ZOO-a/91)

• Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, uračunavanje se vrši tako što se prvo otplaćuju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica. Navedena odredba se ne primjenjuje ako su se stranke drugačije sporazumjele. Pri tome se ima smatrati da je vjerovnik pristao da se najprije podmiri glavnica ako dužnika, koji je naveo da plaćanjem podmiruje samo glavnicu, odmah ne obavijesti da ne pristaje na takav način uračunavanja ispunjenja.

Obiteljsko pravo

Ostvarivanje osobnih odnosa sa djetetom (čl. 123. OBZ-a)

• Da bi se ograničilo ili zabranilo ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom to mora biti nužno radi zaštite dobrobiti djeteta.

Bračna stečevina (čl. 36. OBZ-a)

• Imovina koja je stečena temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju (dakle, kao naplatnog pravnog posla) za vrijeme trajanja bračne zajednice predstavlja imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, dakle bračnu stečevinu.

Promjena djetetova imena (čl. 100. OBZ-a)

• U skladu s načelom ravnopravnosti žene i muškarca opravdano je prihvatiti mišljenje kako dijete ima pravo biti povezano s majkom s kojom živi i koja se o njemu brine i njezinim prezimenom, odnosno kako nema razloga da dijete, nakon prekida zajednice roditelja, prezimenu oca, koje se iz razloga sociološkog naslijeđa i običaja na ovim prostorima daje djetetu, ne nosi i prezime majke.

Stvarno pravo

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)

• Kada se tužbom zahtijeva priznanje prava vlasništva dosjelošću, tada se tužbenim zahtjevom ne može zahtijevati izdavanje tabularne isprave.

Zaštita prava predmnjevanog vlasnika (čl. 167. ZV-a)

• Predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo.

Prekluzivni rokovi (čl. 21. ZV-a)

• Rok za podnošenje tužbe radi smetanje posjeda je procesni rok.

Razvrgnuće suvlasničke zajednice (čl. 50. ZV-a)

• Sud može donijeti odluku da se nekretnina proda na javnoj dražbi tek ako nije moguća geometrijska dioba bez znatnog umanjenja njene vrijed

Zaštita osobnih podataka – GDPR

• Zaštita osobnih podataka: facebook plug-in

1. Porezno motrište podjele društva koja se provodi odvajanjem s preuzimanjem. Podjela društva kapitala s preuzimanjem nema utjecaj na oporezivanje ako pri toj statusnoj promjeni postoji kontinuitet u oporezivanju. Navedeni kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na društvo preuzimatelja ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza, odnosno ako se bilančne pozicije prenose prema knjigovodstvenoj vrijednosti, a za koje se može pretpostaviti da izražavaju fer iskaz vrijednosti.
2. Obračun PDV-a na isporuke goriva i cestarine u inozemstvu. Isporuka goriva oporeziva je na području zemlje gdje je obavljena isporuka odnosno u mjestu gdje se dobra nalaze u vrijeme isporuke. Vinjete odnosno cestarine oporezuju se prema mjestu gdje se nalazi infrastruktura za koju se naplaćuju ti troškovi.
3. Obračun PDV-a pri stjecanju savjetodavnih usluga iz treće zemlje. Savjetodavne usluge koje prima hrvatski porezni obveznik od poreznog obveznika iz treće zemlje oporezuju se prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge odnosno hrvatskoga poreznog obveznika. To znači da hrvatski porezni obveznik obračunava PDV na stjecanje tih usluga kao obvezu i pretporez.
4. Nedostavljanje potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad. Iako je riječ o obvezi radnika iz radnog odnosa, naše je mišljenje da propust radnika da poslodavca obavijesti o privremenoj nesposobnosti za rad odnosno da poslodavcu dostavi potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad u zakonom određenom roku nema značenje osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa koja bi opravdala donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.
5. Privatna praksa zdravstvenih radnika. Zahtjev za odobrenjem obavljanja privatne prakse (s naznakom točne adrese budućega poslovnog prostora) podnosi se ministarstvu nadležnom za zdravstvo. Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva donosi rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje privatne prakse s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu, kojim se utvrđuje dan s kojim će zdravstveni radnik započeti obavljati privatnu praksu.
6. Ugovor o podzakupu. Zakupnik može, u pravilu, i bez suglasnosti zakupodavca, zakupljenu pokretnu ili nepokretnu stvar davati u podzakup trećoj osobi, ako se time ne nanosi šteta zakupodavcu. Ako je, međutim, riječ o zakupu poslovnog prostora, zakupnik nema pravo poslovni prostor davati u podzakup, osim ako je ugovorom o zakupu poslovnog prostora izričito utvrđeno pravo zakupnika da sa trećim osobama sklapa ugovor o podzakupu.
7. Zamjenski tjedni odmor i dani blagdana. Poslodavac bi pri određivanju zamjenskoga tjednog odmora morao voditi računa da radniku kojemu je dan tjednog odmora nedjelja i koji na taj dan mora raditi, ne odredi kao zamjenski tjedni odmor dan koji je ujedno i blagdan.
8. Obračun PDV-a na ulaznicu za koncert. Mjesto obavljanja usluga pristupa zabavnim događanjima te pomoćnih usluga u vezi s tim pristupom, obavljenih poreznom obvezniku, smatra se mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju.
9. Obračun PDV-a na najam prostora na izložbi. Mjestom obavljanja usluge u vezi s nekretninama smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Međutim, usluga stavljanja štanda odnosno prostora za izlaganje na raspolaganje tijekom održavanja izložbi oporezuje se prema sjedištu primatelja usluge ako je on porezni obveznik.
10. Posebne evidencije – predmet upisa u te evidencije . U posebne evidencije upisuju se kategorije osoba čiji rad koristi poslodavac i te su osobe navedene Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima te njihovi podatci
11. Bolovanje i izvanredni otkaz. Dostavom odluke o izvanrednom otkazu prestaje ugovor o radu, bez obzira na to što je radnik (nakon što je osobito teško povrijedio obvezu iz radnog odnosa ili je prouzročio neku drugu osobito važnu činjenicu), ali prije uručenja te odluke, otvorio bolovanje
12. Otkazni rok u slučaju stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Budući da ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne prestaje otkazom u smislu Zakona o radu, nema niti otkaznog roka u smislu Zakona o ra