Pravo i porezi 4/2019

Zakon iz područja revizije i kontrole
Zakon iz područja turizma
Zakon iz područja ugostiteljstva
Zakon iz područja trgovine
Zakoni iz područja poljoprivrede
Zakon iz područja lovstva i ribarstva
Zakoni iz područja hrane
Zakoni iz područja zaštite potrošača
Zakon iz područja trgovine i elektroničkog poslovanja
Zakon iz područja obveznoga prava
Zakon iz područja zdravstvene zaštite
Zakoni iz područja ustavnog sustava
Zakoni iz područja željeznice, željezničkog prometa i povlastica u prometu
Zakoni iz područja međunarodnog prava

Autorica u članku na zanimljiv i transparentan način razmatra zaštitu ljudskog prava na vodu u svjetlu recentne sudske prakse Europskog suda za ljudska prava i nacionalnih sudova država članica Europske unije.

1. Uvod
2. Povrede ljudskog prava na vodu
3. Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava
4. Sudska i ustavnosudska praksa nacionalnih sudova država članica EU-a
5. Ograničenje ili obustava isporuke vodnih usluga prema Nacrtu prijedloga Zakona o vodnim uslugama

Autor u članku u sažetom obliku prikazuje Zakon o prostornom uređenju, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, Bavarski zakon o planiranju Pokrajine (BayLpG) i njemački Građevinski zakonik (BauGB).
U članku se utvrđuju i zajedničke sastavnice te razlike hrvatskoga i njemačkoga pravnog okvira te predlaže novi hrvatski pravni okvir koji bi, po uzoru na neke države EU-a, omogućio učinkovitije planiranje razvoja države, regionalno i lokalno paniranje, odnosno osigurao postizanje znatno većeg rasta hrvatskoga gospodarstva od dosadašnjeg, smanjio stopu iseljavanja i stvorio preduvjete za povratak hrvatskih iseljenika u matičnu državu.

1. Uvod
2. Sažeti prikaz Zakona o prostornom uređenju (ZPU)
3. Sažeti prikaz Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
4. Sažeti prikaz zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
5. Sažeti prikaz Bavarskog zakona o planiranju Pokrajine
6. Sažeti prikaz Njemačkoga građevinskog zakonika
7. Zaključak

Najvažnije promjene zadnjih izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanju usluga u turizmu, koje su stupile na snagu 1. travnja 2019. godine, odnose se na djelokrug Državnog inspektorata. Zakonom o Državnom inspektoratu, koji je stupio je na snagu 1. travnja 2019. godine, objedinjeno je obavljanje inspekcijskih poslova 17 inspekcija u Državnom inspektoratu. Inspekcijske poslove iz djelokruga Državnog inspektorata obavljaju tržišna inspekcija, sanitarna inspekcija, veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, lovna inspekcija, šumarska inspekcija, fitosanitarna inspekcija, turistička inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom, energetska inspekcija, inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama, inspekcija rada, građevinska inspekcija, inspekcija zaštite okoliša, inspekcija zaštite prirode i vodopravna inspekcija, a navedeni poslovi preuzeti su iz djelokruga Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede i dio poslova iz djelokruga Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstva financija.
O tome koje poslove obavlja i koje će poslove obavljati Turistička inspekcija u sastavu Državnog inspektorata u skladu s izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o pružanja usluga u turizmu, a u okviru djelokruga Dražavnog inspektorata, možete pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Djelokrug Turističke inspekcije u Državnom inspektoratu
3. Izmjene zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
4. Izmjene zakona o pružanju usluga u turizmu
5. Propisi koje će kontrolirati Turistička inspekcija Državnog inspektorata

Donesen je novi zakon kojim se uređuje izbor vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tim se povodom u ovom članku daje prikaz njegovih novina i bitnih uređenja u skladu s odredbama Ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina.

1. Uvod
2. Postojeće stanje pri izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
3. Raspisivanje izbora te aktivno i pasivno biračko pravo
4. Kandidiranje
5. Zabrana kandidiranja
6. Izborna promidžba
7. Tijela za provedbu izbora
8. Izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
9. Troškovi izbora i promatranje izbora
10. Zaštita izbornog prava
11. Mandat i zamjenjivanje člana vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
12. Konstituiranje vijeća nacionalnih manjina

Autorica u članku prikazuje sudski nadzor nad zakonitošću postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava s naglaskom na jedinice lokalne samouprave u RH. Potreba za uvođenjem sudske kontrole nad upravom u obliku upravnog spora nastaje prema zahtjevu građana za formiranjem pravnog instrumenta koji će im omogućiti zaštitu u ostvarenju prava i interesa ako dođe do zadiranja uprave u ostvarenje njihovih prava i interesa. Sudska kontrola uprave u RH odvija se putem upravnog spora, s tim da se posebna pozornost pridaje na zakonitost i pravilnost rada tijela jedinica lokalne samouprave.

1. Uvod
2. Ustrojstvo upravnog sudstva u RH
3. Prvostupanjski upravni spor
4. Sudska kontrola akata jedinica lokalne samouprave
5. Nadzor nad zakonitošću rada i općim aktima jedinica lokalne samouprave
6. Zaključak

Autor u članku na zanimljiv i transparentan način razmatra primjenu načela oportuniteta, osvrćući se na neka pitanja prekršajnog prava, a radi boljeg razumijevanja slučajeva u kojima Državni inspektorat kao ovlašteni tužitelj neće pokretati prekršajni postupak.
U članku se iznosi zamisao o potrebi uređenja inspekcijskih poslova i ovlasti donošenjem posebnog zakona kojim bi se kao posebno pitanje uredilo i preventivno postupanje inspektora i odlučivanje u drugom stupnju u povodu žalbe na rješenje inspektora koje bi se odnosilo na sve inspektore u sustavu hrvatske državne uprave.

1. Određenje prekršaja
2. Načela za postupanje u prekršajnom postupku
3. Vrste prekršajnopravnih sankcija
4. Za beznačajno djelo beznačajan prekršaj
5. Ovlašteni tužitelji i nadležnost za odlučivanje u prekršajnim predmetima
6. Donošenje i stupanje na snagu novog Zakona o državnom inspektoratu
7. Umjesto zaključka

Autorica u članku iscrpno piše o sustavu odgovornosti državnih i lokalnih službenika i namještenika u obavljanju službene dužnosti, koja služi kao mjera za njihovo sankcioniranje zbog nepoštovanja utvrđenih pravila propisanih zakonima, a s ciljem osiguranja učinkovitog i zakonitog obavljanja službenih zadaća te u zaštiti časti i ugleda tijela u kojima rade.
Uz to se u članku daje prikaz vrsta povreda službene dužnosti, vrsta tijela za vođenje postupka, način pokretanja i vođenja postupka te prikaz disciplinskih kazna za povrede službene dužnosti službenika zaposlenih u državnim tijelima i u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Poseban osvrt daje se na status namještenika i njihovu odgovornost za povredu radne dužnosti te na odgovornost službenika i namještenika radi nadoknade štete u vezi sa službom koju su namjerno ili iz krajnje nepažnje nanijeli poslodavcu.

1. Uvodno
2. Odgovornost službenika za povrede službene dužnosti
3. Odgovornost namještenika za povrede službene dužnosti
4. Odgovornost za štetu (materijalna odgovornost)
5. Zaključak

Autor će se u ovome članku osvrnuti na pregovore, učinke koje postižu, predugovornu odgovornost za štetu koju snose sudionici u tome procesu, predugovor, ali i na niz drugih uzgrednih pitanja povezanih s tim temama. Ujedno, obratit će pozornost i na različite akte koje u tome procesu razmjenjuju pregovaratelji te na njihovu pravnu kvalifikaciju.
Iako ne obvezuju na sklapanje ugovora, pregovori u pravu imaju relevantnost i obvezuju sudionike na odgovarajuće ponašanje. Pregovori se različito pojavljuju kod različitih načina sklapanja ugovora, a nerijetko su ograničeni ili jednom („slabijem“) sudioniku, u pravilu potrošaču, ne ostavljaju mogućnost utjecati na sadržaj ugovora. Predugovorna faza posebno je važna kod složenijih transakcija jer pregovori su tada često složeni, zahtjevni, traže od sudionika ulaganje niza resursa.
Zakon o obveznom odnosima jedan je od rijetkih primjera propisa u europskom okruženju koji izrijekom uređuje predugovornu odgovornost, tj. odgovornost sudionika u pregovorima za štetu ako u njih uđe ili ih prekida protivno načelu savjesnosti i poštenja.

1. Uvod
2. Obvezuju li pregovori
3. Kvalifikacija različitih neformalnih instrumenata koji se koriste u pregovorima
4. Međusobne dužnosti sudionika u pregovorima
5. Odgovornost za štetu kod predugovorne odgovornosti
6. Nepoštovanje savjesnosti i poštenja u pregovaranju prema pravilima ZOO-a
7. Šteta koja se nadoknađuje zbog predugovorne odgovornosti
8. Nepoštene odredbe u potrošačkim ugovorima i važnost predugovorne faze
9. Opći uvjeti ugovora
10.   Predugovorna faza i predugovor
11.   Zaključak

U ovome će članku biti riječi o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu u slučaju oduzimanja motornog vozila, koji je zanimljiv zbog različitog tumačenja i primjene prava mjerodavnog za tu odgovornost od strane hrvatskih sudova i Europskog suda za ljudska prava (Strasbourg).

1. Uvodno
2. Mjerodavno pravo
3. Slučaj Vuković protiv Hrvatske
4. Zaključne napomene

S obzirom na to da ugovor predstavlja izvor trgovačkog prava koji se sklapa kako bi se ostvarila određena gospodarska svrha kojoj teže sudionici ugovornog odnosa, osnovno je načelo obveznih odnosa da se ugovor mora ispuniti, no Zakonom o obveznim odnosima predviđena je i mogućnost raskida ugovora, osim drugih načina prestanka ugovora, a o čemu više u članku.

1. Uvod
2. Razgraničenje od drugih sličnih instituta
3. Načini raskida ugovora
4. Pravo na raskid dvostranoobveznih ugovora
5. Učinci raskida ugovora
6. Iznimke od općeg pravila za jednostrani raskid ugovora na temelju posebnih zakona
7. Zaključak

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra novodoneseni Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, osobito s motrišta prekršajno-pravnih sankcija zbog nepridržavanja u ovome članku analiziranih odredaba toga Zakona.

1. Uvod
2. Značenje izraza iz ovog Zakona
3. Zabrana stavljanja prijavitelja nepravilnosti u nepovoljan položaj
4. Dobra vjera prijavitelja nepravilnosti i zabrana zlouporabe prijavljivanja nepravilnosti prema Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
5. Prava prijavitelja nepravilnosti
6. Postupak prijavljivanja nepravilnosti i postupanje po prijavi
7. Zaključak

U kontekstu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda cilj je čl. 8. zaštita obiteljskog života građana od proizvoljnog miješanja javnih tijela (sudova, socijalnih službi i dr.) u obiteljski život građana. Obiteljskopravna mjera izdvajanja djeteta iz obitelji je najdrastičniji primjer miješanja države u obiteljski život građana (roditelja i djece). Europski sud za ljudska prava u ovim predmetima ispituje opravdanosti takva miješanja države u obiteljski život, pri čemu opravdanje nalazi samo u slučajevima u kojima je to bilo nužno za zaštitu interesa djeteta. U radu se opisuje opći test na temelju kojega Europski sud za ljudska prava procjenjuje je li miješanje države u obiteljski život bilo opravdano. Ujedno se analiziraju odabrane presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se istaknula zajednička načela u ovoj vrsti predmeta. Ta načela mogu poslužiti kao smjernice domaćim sudovima i centrima za socijalnu skrb kad odlučuju i provode mjere za zaštitu osobnih prava djece, kako u pogledu izdvajanju djece iz obitelji tako i povjeravanju skrbi o djeci ustanovama socijalne skrbi, drugim pravnim osobama ili udomiteljskim obiteljima.

1. Uvod
2. Članak 8. EKLJP-a i test provjere opravdanosti ograničavanja prava na poštovanje obiteljskog života
3. Analiza presuda ESLJP-a u odabranim predmetima izdvajanja djece iz obitelji
4. Umjesto zaključka

Usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s europskim podrazumijeva, između ostaloga, usklađivanje na razini pravnih koncepcija, funkcionalnu odnosno sadržajnu usklađenost i podudarnost, visoku ekvivalenciju pravnih termina, koji u nacionalnom pravnom jeziku označavaju pojedine koncepcije, s europskim koncepcijama i terminima. Zaustavljanje samo na semantičkoj razini prilikom traženja nacionalnoga terminološkog ekvivalenta za europsku pravnu koncepciju ne može dovesti do zadovoljavajućeg rezultata. Ukoliko se u jezičnom smislu smatra da je pronađena terminološka ekvivalencija u nacionalnom pravnom jeziku, a ona ne predstavlja u sadržajnom smislu zadovoljavajući stupanj preklapanja, realno je riječ o djelomično usklađenom pravnom sustavu i to će dovesti do rezultata različitih od onih koji su bili postavljeni kao regulatorni cilj u okviru europskoga pravnog poretka. Utoliko je potrebno primjenjivati interpretativne metode inherentne europskom pravu u utvrđivanju i definiranju europskih koncepcija i termina, kako bi se došlo do nacionalne ekvivalencije, koja i ne mora odgovarati semantičkom odabiru nacionalnog termina.

1. Uvod
2. Definicije pravnih koncepcija
3. Stupanj konceptualne harmonizacije nacionalnih zakonodavstava u (ne)postojanju terminoloških ekvivalencija
4. Zaključak

Ustavna je obveza Ustavnog suda RH zaštita ustavnih prava podnositelja ustavnih tužbi u slučajevima kad su ta prava povrijeđena presudom suda ili drugim pojedinačnim aktom nadležnog tijela državne ili javne vlasti. Ustaljeno je stajalište Ustavnog suda RH da je zadaća u prvom redu nadležnih tijela državne i javne vlasti tumačiti i primjenjivati pravo. Uloga Ustavnog suda RH ograničena je na ispitivanje jesu li učinci takva tumačenja odnosno primjene prava suglasni s Ustavom RH i jesu li u konkretnom slučaju doveli do povrede ustavnih prava podnositelja ustavne tužbe. Tijekom 2017. godine Ustavni sud RH zaprimio je 4879 ustavnih tužbi, te u istoj godina donio 5317 odluka na ustavne tužbe. Tijekom 2018. godine zaprimljeno je 4564, a riješeno 4511 ustavnih tužbi. U praksi se najveći dio ustavnih tužbi u povodu zaštite ljudskih prava (pravodobnih i dopuštenih) odbija, često sa šturim obrazloženjem da u ustavnoj tužbi nisu istaknute pretpostavke za odlučivanje o biti stvari. Stoga autorica u članku objašnjava ulogu Ustavnog suda kroz analizu odluka po ustavnim tužbama pojedinaca, svrhu ustavne tužbe te najčešće razloge odbačaja.

1. Uvod
2. Rješenja USRH-a
3. Odluke USRH-a
4. Zakonsko uređenje instituta ustavne tužbe
5. Umjesto zaključka

1. Načelo djelotvornosti prava EU-a
2. Zatvaranje ugovora
3. U suradnji / uz prethodnu suglasnost / uz prethodno mišljenje
4. Sjednica kolegijalnoga tijela u preambuli općeg akta

Porez na dodanu vrijednost

• Primjena snižene stope („grincajg“)
• Primjena snižene stope PDV-a - salata
• Porez na dodanu vrijednost - primjena snižene stope (tov svinja)
• Uputa za sastavljanje prijave poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV)
• Porez na dodanu vrijednost - primjena snižene stope na soljena crijeva
• Primjena snižene stope PDV-a na sušeno voće s dodatcima šećera, soli i dr. te oporezivanje jestivog cvijeća

II. Posebni porezi i trošarine

• Polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a
• Posebna odobrenja i postupanje s loživim uljem, plavim dizelom, biogorivom i energentima za pogon
• Korištenje motornog vozila registriranog u drugoj državi članici Europske unije za putovanja iz mjesta prebivališta u mjesto rada na području Republike Hrvatske i obrnuto
• Unos natjecateljskog motocikla
• Obveza plaćanja posebnog poreza na kavu
• Rok čuvanja pratećeg trošarinskog dokumenta
• Obveza plaćanja posebnog poreza na kavu
• Tumačenje odredbe iz čl. 31. st. 1. i 2. Zakona o trošarinama
• Povrat posebnog poreza na motorna vozila za vozilo na koje je posebni porez plaćen zbog nezakonite uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj
• Proizvođač piva izvan sustava odgode i mogućnost povrata plaćene trošarine
• Proizvodnja GIN-a od etilnog alkohola na koji je plaćena trošarina
• Ostvarivanje prava na povrat za komercijalni prijevoz uz nabavu goriva na način sumarnog točenja goriva u mobilnu autocisternu s karticom tvrtke
• Obavijest o poreznom statusu motornih vozila
• Dopunski nastavni sat
• Primjena odredbi čl. 5. st. 4. Zakona o obavljanju studentskih poslova
• Aktualni problemi u sustavu obrazovanja

• Provedba Zakona o zdravstvenoj zaštiti u sustavu primarne zdravstvene zaštite

• Pružanje usluga smještaja u prostoru stambene namjene od strane ugostitelja
• Izdavanje računa iznajmljivača koji za dovođenje gostiju koriste agencijske usluge web-portala
• Iznajmljivanje apartmana u vlasništvu državljana trećih zemalja

• Pružanje usluga smještaja u prostoru stambene namjene od strane ugostitelja
• Izdavanje računa iznajmljivača koji za dovođenje gostiju koriste agencijske usluge web-portala
• Iznajmljivanje apartmana u vlasništvu državljana trećih zemalja

Obvezno pravo

Odgovornost za naknadu štete rh - javni ovršitelji (čl. 14. ZSDU-a)

• Odgovornost za naknadu štete RH proizlazi iz činjenice da je tužiteljica, nakon ispunjenja svih uvjeta, imenovana za javnu ovršiteljicu, da bi, nakon zakonskih odgoda početka njezine službe, prestankom zakona temeljem kojeg je na tu dužnost i imenovana, ta služba prestala, čime je ostala bez očekivanih legitimnih očekivanja zbog čega trpi i određenu imovinsku i neimovinsku štetu.

Vozač motornog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi (čl. 178. ZOO-a)

• Vozač vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi ne može se smatrati trećom osobom, pa se odgovornost sudionika takve prometne nezgode procjenjuje po načelu krivnje i prema posebnim odredbama o odgovornosti za štetu prouzročenu motornim vozilima u pokretu.

Konvalidacija kupoprodajnih ugovora (čl. 18. ZNIO-a)

• Pravni poslovi koje su prijašnji vlasnici sklopili protivno propisima kojima je bio zabranjen promet građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu smatraju se valjanim ukoliko nemaju drugih nedostataka koji ih čine ništavim ili pobojnim.

Naknada troškova za odvjetničke usluge (čl. 749. ZOO-a/91)

• Kako su stranke dogovorile način plaćanja odvjetničke usluge po ispunjenju naloga, odnosno po prestanku ugovora o nalogu (opozivom punomoći), a kod nesporne činjenice da je tuženik otkazao punomoć tužitelju krajem 2005. godine, nameće se zaključak kako je tužitelj od tada mogao zahtijevati od tuženika isplatu naknade za obavljeno zastupanje, od kada je i počeo teći petogodišnji zastarni rok.

Izdvajanje iz sustava centralnog grijanja (čl. 12. i 15. ZOO-a)

• Nametanje tuženiku kao potrošaču obveze biti priključen na sustav centralnog grijanja preko zajedničke plinske stanice tužitelja, bez mogućnosti izdvajanja iz tog sustava (raskid ugovora) na osoban trošak, kada takvo isključenje ne šteti ostalim korisnicima, predstavljalo bi nerazmjeran teret za potrošača i imalo karakter nepoštenog postupanja prema potrošaču.

Naknada štete na vozilu (čl. 22. ZOOP-a)

• Osnovano tužitelj ukazuje da bi za štetu, pored vlasnika vozila, bio odgovoran i osiguratelj tog vozila temeljem ugovora o obveznom osiguranju.

Ništetnost ugovora o zajmu (čl. 322. ZOO-a)

• Ugovor je ništetan jer je suprotan pozitivnim propisima s obzirom na to da je zaključen između domaćih osoba, a u vrijeme njegovog zaključenja bilo je zabranjeno pozajmljivanje strane valute između domaćih osoba.

Stvarno pravo

Dosjelost (čl. 159. ZV-a)

• Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe.

Stjecanja prava vlasništva dogradnjom (čl. 25. i 26. ZV-a)

• Vlasništvo na dograđenom dijelu nekretnine stječe se ako je osoba osobno financirala dogradnju.

Stjecanje prava vlasništva na nekretnini (čl. 119. i čl. 120. ZV-a)

• Tužbeni zahtjev u odnosu na kupljene parcelacijom novonastale katastarske čestice treba postaviti tako da se naznači broj kojim je nekretnina označena u katastru.

Utvrđenje prava vlasništva (čl. 159. ZV-a)

• Ako je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje prava vlasništva dosjelošću na dijelu nekretnine tada je predmet spora određeni realni dio nekretnine, a ne utvrđenje da je suvlasnik idealnog dijela cijele nekretnine.

Radno pravo

Prenošenje ugovora o radu (čl. 133. ZR-a/09)

• Tuženik je pravnim poslom – ugovorom o prenošenju usluga fizičko-tehničke zaštite - prenio dio gospodarske djelatnosti koju je do tada obavljao i to one koji se odnose na obavljanje poslova fizičko-tehničke zaštite u njegovim objektima, posljedica čega je i prijenos svih ugovora o radu radnika koji su veza

Porezno pravo

• Zabrana zlouporabe prava u pravu Unije

Porezno pravo

• Zabrana zlouporabe prava kao izravno važeće pravo Unije

1. Dvojno državljanstvo. Osoba koja uz državljanstvo strane zemlje ima i državljanstvo RH može u RH boraviti i raditi bez dozvole za boravak i rad, odnosno potvrde o prijavi rada te je u drugim pravima i obvezama izjednačena s drugim državljanima RH.
2. Preuzimanje duga – pristanak vjerovnika. Osoba A mora dati svoj pristanak da član uprave (direktor) osobe B preuzme dug prema osobi A. Sve dok se vjerovnik ne očituje i ne da svoj pristanak, ugovor o preuzimanje duga sklopljen između preuzimatelja i dosadašnjeg dužnika ima učinak ugovora o preuzimanju ispunjenja. Isti taj učinak imat će ugovor o preuzimanju duga i ako vjerovnik odbije dati svoj pristanak.
3. Strano predstavništvo u RH. Obveza (i mogućnost) registriranja stranih predstavništava postoji samo za one strane osobe koje imaju sjedište u trećim zemljama (koje nisu države članice EU-a ili EGP-a). Predstavništvo može započeti s radom tek nakon upisa u Registar predstavništava stranih osoba u RH. Osnivač mora odrediti jednu ili više osoba odgovornih za rad predstavništva.
4. Videonadzor na radnom mjestu. Poslodavac ima pravo koristiti nadzorne uređaje kao sredstvo zaštite na radu. Zaposlenici moraju biti unaprijed obaviješteni o uvođenju videonadzora na radnom mjestu, na primjeren način. Poslodavac je obvezan označiti da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu pod videonadzorom.
5. Stjecanje osobnog automobila iz EU-a. Ograničenje prava na odbitak pretporeza pri nabavi osobnih automobila odnosi se i na kupnju (stjecanje) osobnih automobila iz EU-a.
6. Računovodstveno praćenje nekretnine koja služi za smještaj zaposlenika predstavništva i priznavanje troškova. Ako predstavništvo nema obvezu vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja financijskih izvješća, tuzemno društvo evidentira poslovne događaje po kojima nastaju troškovi predstavništva u svojim poslovnim knjigama iskazujući troškove prema prirodnim vrstama troškova na analitičkim računima kao troškove predstavništva.
7. Isporuka betonskog čelika i željeza. Od 1. siječnja 2019. godine tuzemni prijenos porezne obveze za isporuke između poreznih obveznika primjenjuje se i na isporuke betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza.
8. Predstavnik radnika u organu poslodavca. Utjecaj radnika u organu poslodavca ovisi o nizu čimbenika, ali svakako i o broju članova toga organa.
9. Obveznost pravnog shvaćanja izraženog u obrazloženju presude – upravni spor. Pravno shvaćanje izraženo u prvostupanjskoj presudi kojom je poništeno prijašnje rješenje tuženoga javnopravnog tijela ne veže drugostupanjski sud kada odlučuje o žalbi protiv nove prvostupanjske presude donesene u istoj stvari nakon ponovnoga upravnog postupka.
10. Zahtjev za izvanrednim preispitivanjem presude – upravni spor. Propust Visokoga upravnog suda RH da svojom presudom riješi samu upravnu stvar, nakon utvrđenja da je prvostupanjski upravni sud pogrešno primijenio materijalno pravo, nije razlogom za prihvaćanje zahtjeva za izvanrednim preispitivanjem takve presude.
11. Upravni postupak – naknada troškova za zastupanje putem odvjetnika. Neovisno o ishodu upravnog postupka koji je pokrenut po službenoj dužnosti, troškovi pravnog zastupanja putem odvjetničke usluge su drugi troškovi koje stranka plaća prema posebnim propisima i koje stranka sama snosi.
12. Upravni spor - javna nabava. Odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave može se pokrenuti upravni spor koji vodi Visoki upravni sud RH, koji donosi presudu u roku od 30 dana, a ako poništi Rješenje Komisije, presudom odlučuje i o žalbi.