Pravo i porezi 2/2019

Zakon iz područja vježbeništva u pravosudnim tijelima
Zakon iz područja prava industrijskog vlasništva
Zakon iz područja zaštite potrošača
Zakon iz područja nasljeđivanja
Zakoni iz područja zaštite prirode i okoliša
Zakon iz područja lova i ribolova
Zakon iz područja građevinarstva
Zakon iz područja sustava zdravstvene zaštite
Zakon iz područja lijekova, medicinskih proizvoda i ljekarništva
Zakon iz područja obrane/međunarodnih odnosa
Zakoni iz područja međunarodnog prava

U ovome se članku analiziraju najvažnija pitanja i novosti u poljoprivredi (i lovstvu) u RH koji u 2019. godini nastupaju kao posljedica novih zakonskih okvira i rješenja prihvaćenih u Hrvatskom saboru u 2018. godini, odnosno kratko se prikazuju izazovi i zakonske promjene u poljoprivrednom sektoru koje su aktualne od 1. siječnja 2019. godine.
Premda je Zakon o poljoprivrednom zemljištu stupio na snagu u ožujku 2018. godini, njegova primjena i u 2018. i 2019. godini nameće brojne izazove, potrebu za nekim promjenama, ali i poteškoće kako zbog odnosa zakupa čije su strane društva iz koncerna Agrokor tako i u pogledu Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države s čijom izradom postoje izraženi problemi.
Drugo područje koje se razmatra su zakonske novosti i prateće promjene koje nastupaju u 2019. godini, a posebno Zakon o poljoprivredi i Zakon o lovstvu.
1. Uvod
2. Zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH
3. Osnivanje Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu
4. Ukidanje Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe
5. Uvođenje Državnog inspektorata i njegove ovlasti u području poljoprivrede
6. Zakon o poljoprivredi – kratki prikaz
7. Zakon o lovstvu – kratki prikaz

Autorica u ovome članku na zanimljiv i transparentan način razmatra pitanja koja se pojavljuju u aktualnoj praksi, a odnose se na troškove prijevoza u javnim službama - čl. 66. Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.
1. Uvod - područje primjene TKU-a
2. Primjena tumačenja danih za vrijeme primjene prethodnog TKU-a
3. Koji se troškovi prijevoza nadoknađuju
4. Stjecanje prava na naknadu troškova prijevoza
5. Pravo na troškove prijevoza osoba s tjelesnim oštećenjem
6. Pravo na troškove prijevoza osoba starijih od 61 godinu
7. Prebivalište odnosno boravište
8. Pravo na naknadu troškova prijevoza kada je udaljenost od mjesta rada veća od 100 km
9. Organizirani javni prijevoz – definicija
10.   Pravo na naknadu troškova prijevoza kada se zaposlenik ne koristi organiziranim javnim prijevozom iako on postoji
11.   Pravo na naknadu troškova prijevoza kada nije organiziran javni prijevoz ili u dane kada ne prometuje
12.   Pravo na naknadu troškova prijevoza kada javni prijevoz nije organiziran ili ne prometuje na dijelu udaljenosti
13.   Način utvrđivanja udaljenosti
14.   Izjašnjavanje zaposlenika o načinu korištenja pravom
15.   Uskrata isplate i povrat godišnje karte
16.   Porezni tretman naknade troškova prijevoza

Autori će u ovome članku pokušati razmotriti neka osobito značajna (statusna, računovodstvena, porezna i dr.) pitanja vezana uz smanjenje temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću koja se pojavljuju u aktualnoj praksi.
1. Uvod
2. Pojam i normativno uređenje smanjenja temeljnog kapitala d.o.o-a
3. Računovodstveno motrište smanjenja temeljnog kapitala
4. Porezno motrište smanjenja temeljnog kapitala
5. Primjeri smanjenja temeljnog kapitala i njihovo računovodstveno praćenje
6. Umjesto zaključka: što treba znati

Likvidatori koji nisu obvezno osigurani ni po jednoj osnovi u 2019. godini, trebaju se osigurati samostalno. Da bi plaćali manje doprinose, navedeni osiguranici se zapošljavaju. Zaposleni likvidatori, ali i oni u sustavu obveznog osiguranja (osigurani po drugoj osnovi), doprinose radi likvidacije trebaju podmirivati na propisanu mjesečnu osnovicu.
Ako će osnovica za obračun doprinosa biti manja od najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa, tada će se utvrđivati razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa. Doprinosi za obvezno osiguranje podmireni kao razlika do godišnje osnovice za obračun doprinosa, nisu troškovi društva.
O svemu tome pišemo u nastavku.
1. Tko su likvidatori
2. Koji su likvidatori obvezni samostalno se osigurati
3. Likvidatori u radnom odnosu
4. Kada se likvidatoru utvrđuje godišnja osnovica za obračun doprinosa
5. Likvidator se može odreći svoje neto-plaće
6. Umirovljenici u svojstvu likvidatora ili prokuristi

Prema Zakonu o lokalnim porezima obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila za 2019. godinu utvrđuje se jednom godišnje donošenjem poreznog rješenja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave, i to neposrednim rješavanjem bez provedbe ispitnog postupka. Porez na cestovna motorna vozila plaćaju pravne i fizičke osobe koje su na dan registracije odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole vlasnici osobnih automobila, motocikala i četverocikala, a porez se plaća ovisno o godini starosti i snazi motora izraženoj u kilovatima. Naplatu poreza na cestovno motorno vozilo na temelju rješenja obavlja pravna osoba koja u svom sastavu ima stanicu za tehnički pregled vozila.
Porez na plovila plaća se prema poreznom rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo na području na kojemu je plovilo registrirano, i to u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju tog poreza.
1. Uvod
2. Tko su obveznici plaćanja porez na cestovna motorna vozila
3. Utvrđene svote po kojima se plaća porez na CMV
4. Propisana oslobođenja od plaćanja poreza na CMV i potrebna dokumentacija
5. Utvrđivanje poreza na plovila
6. Zaključak

Fiskalizacija se u Republici Hrvatskoj (dalje: RH) primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine stupanjem na snagu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12., dalje: Zakon o fiskalizaciji) kojim se uvodi fiskalizacija kao skup mjera kojima se uspostavlja nadzor nad ostvarenim prometom koji se naplaćuje u gotovini. Fiskalizacijom se omogućava sprječavanje porezne utaje, unaprjeđenje postupaka poreznog nadzora, podizanja razine svijesti kupaca o važnosti uzimanja računa te suzbijanja nelojalne konkurencije.
1. Uvod
2. Pregled izmjena i dopuna Zakona o fiskalizaciji
3. Fiskalizacija prodaje putem samoposlužnih uređaja
4. Zaključak

Pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem ostvaruju osiguranici koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima te osiguranici kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obavljanje tog posla te osobe s utvrđenom invalidnošću.
Priznavanje staža osiguranja s povećanim trajanjem znači snižavanje dobne granice za odlazak u mirovinu tako da se za 12 mjeseci rada priznaje 14, 15, 16 i 18 mjeseci staža osiguranja u ovisnosti o poslovima na kojima rade i ostvaruju mirovinski staž.
Za osiguranje produljenog staža plaćaju se dodatni doprinosi po stopama uređenim Zakonom o doprinosima.
Više o tome pišemo u ovom članku.
1. Što se uređuje Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem
2. Poslovi na kojima se priznaje staž osiguranja s povećanim trajanjem
3. Zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
4. Postupak utvrđivanja odnosno ukidanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
5. Utvrđivanje svojstva osiguranika osobe s invalidnošću
6. Snižavanje dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu
7. Podnošenje prijave na staž osiguranja s povećanim trajanjem Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje
8. Računi na koje se uplaćuje doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem
9. Prekršajne odredbe

Autor u ovom članku objašnjava koje obveze ima izvršitelj obrade osobnih podataka prema Uredbi Europske unije 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), Službeni list Europske unije, L 119, 4. svibnja 2016., (dalje: Uredba) te navodi što donosi Zakon o provedbi Uredbe.
1. Uvod
2. Odnos voditelja obrade i izvršitelja obrade
3. Izvršitelja obrade / voditelj obrade
4. Obveze izvršitelja obrade
5. Zakon o provedbi uredbe

Zabilježba je po svojoj osnovnoj definiciji vrlo jasan pravni institut, ali s različitim pojavnim oblicima u praksi. Spominje se u brojnim zakonima i ostalim propisima pa uvelike premašuje svoje temeljno tumačenje iz Zakona o zemljišnim knjigama (Nar. nov., br., 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17., dalje: ZZK) Tako se, primjerice, pojavljuje u Ovršnom zakonu (Nar. nov., br., 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., dalje: OZ), Zakonu o gradnji (Nar. nov., br., 153/13. i 20/17., dalje: ZG), Pomorskom zakoniku (Nar. nov., br., 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13. i 26/15., dalje: PZ) Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br., 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZV), Stečajnom zakonu (Nar. nov., br., 71/15. i 104/17., dalje: SZ) te raznim drugim propisima. Upravo zbog njezine široke primjene u ovom članku autorica pokušava obuhvatiti i podsjetiti na što je više moguće vrsta i praktičnih primjena zabilježbe, uz poseban osvrt na njihove pravne učinke.
1. Uvod
2. Zabilježbe uređene ZZK-om
3. Zabilježbe uređene ostalim zakonima
4. Sudska praksa
5. Zaključak

Autori u članku navode novine u izvršavanju kaznenopravnih sankcija u Republici Hrvatskoj, propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (Nar. nov., br. 128/99., 55/00., 59/00., 129/00., 51/01., 67/01., 11/02., 190/03., 76/07., 27/08., 83/09., 18/11., 48/11., 125/11., 56/13. i 150/13.) i Zakonom o probaciji (Nar. nov., br. 99/18.).
1. Uvod
2. Pojam probacije
3. Novi Zakon o probaciji
4. Analitika razvoja probacijskih poslova
5. Umjesto zaključka

U ovome članku autorica na zanimljiv i detaljan način daje prikaz statusnih promjena dioničkog društva, osobito statusne promjene podjele, u kontekstu pravnih posljedica koje imaju primarno prema vjerovnicima, te razmatra i duga bitna pitanja vezana uz taj institut.
1. Uvod
2. Relevantni pravni propisi za uređenje prava društava
3. Statusne promjene društva s posebnim osvrtom na podjelu dioničkog društva
4. Sporna pitanja u praksi vezana za institut podjele društva u sudskim postupcima i prijedlog rješenja
5. Zaštita vjerovnika i mogućnost ostvarivanja tražbina
6. Zaključak

Vladajući položaj poduzetnika na tržištu pretpostavlja toliku gospodarsku moć poduzetnika na određenom mjerodavnom tržištu koja mu omogućuje da se u znatnoj mjeri ponaša neovisno o svojim stvarnim ili potencijalnim konkurentima, ali i potrošačima, kupcima ili dobavljačima. Međutim, pritom valja naglasiti kako zakonodavac ne zabranjuje postojanje vladajućeg položaja, nego naglašava kako takav poduzetnik mora preuzeti posebnu odgovornost u svom poslovanju koje podrazumijeva postupanje koje je u skladu s uvjetima normalnoga tržišnog natjecanja. U protivnome, zakonodavac zabranjuje njegovu zlouporabu. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni kako bi smatrali da pojedini poduzetnik ima vladajući položaj na mjerodavnom tržištu, kompleksno je pitanje koje za sobom povlači iscrpne kvalitativne i kvantitativne analize. Cilj je ovog članka analizirati pojam vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, prikazati vrste vladajućih položaja te objasniti sve relevantne čimbenike koji se moraju uzeti u obzir u ocjeni vladajućeg položaja poduzetnika.
1. Uvod
2. Vladajući položaj na tržištu
3. Zaključak

Autorica u članku iznosi pravnu regulativu upravljanja i održavanja stambenim zgradama, koje obveze imaju suvlasnici u upravljanju i održavanju zgradama, koje su obveze i prava upravitelja, a koje predstavnika suvlasnika te što je to zajednička pričuva, tko s njom upravlja i s kojom se svrhom koristi.
1. Uvod
2. Suvlasnici zgrade i njihove obveze
3. Temeljni dokumenti o upravljanju zgradama
4. Upravitelj zgrade i njegove ovlasti
5. Predstavnik suvlasnika i njegove ovlast
6. Zajednička pričuva
7. Umjesto zaključka

1. Non-paper
2. Kvorum
3. Zrcalna društva
4. Sudski tumači u EU-u

Porez na dodanu vrijednost

• Primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost na medicinsku opremu

Posebni porezi i trošarine

• Određivanje poreznog statusa proizvoda - bezalkoholnih pića
• Uvoz robe trgovačkog naziva MR 600-G
• Korištenje vozila u vlasništvu firme iz SR Njemačke
• Olakšice kod nabave motornog vozila s invaliditetom
• Označavanje alkohola i alkoholnih pića posebnim markicama Ministarstva financija Republike Hrvatske - izvoz u treću zemlju

Obvezno pravo

Raskid ugovora o kreditu – zastara potraživanja (čl. 225. ZOO-a/05)

• Predmetno potraživanje je dospjelo na naplatu 16. listopada 2013., kada je banka preporučenom pošiljkom na adresu tuženika poslala Izjavu o raskidu Ugovora, a tužitelj je prijedlog za ovrhu radi naplate predmetnog potraživanja podnio 22. studenog 2017., pa je prigovor zastare neosnovan, jer nije protekao petogodišnji zastarni rok.

Raskid ugovora – aktivna legitimacija (čl. 124.-132. ZOO-a/91)

• Zastupnici su izvan ugovorom nastalog ugovornog odnosa te nemaju svojstvo ugovornih strana, nemaju vlastito pravo raskidati ugovor zbog neispunjenja i tražiti vraćanje onog što je predano temeljem raskinutog ugovora jer to pravo imaju samo ugovorne strane.

Pobijanje pravnih radnji dužnika (čl. 66. ZOO-a/05)

• Svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, bez obzira kada je nastala, može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

Kapara - stjecanje bez osnove (čl. 303. ZOO-a/05)

• Kapara, kao znak da je ugovor sklopljen, ustvari predstavlja sporedni uglavak, koji ima sporedno značenje, te je stoga nužno da postoji glavni obvezni ugovor za čije osiguranje kapara služi, a što znači da kapara u odnosu na glavni obvezni ugovor dijeli njegovu pravnu sudbinu.

Stvarno pravo

Pravni osnov stjecanja vlasništva (čl. 114. i čl. 115. ZV-a)

• Pravni posao sklopljen protivno propisima kojima je bio zabranjen promet građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu može konvalidirati primjenom odredbe čl. 18. st. 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Ukidanje nužnog prolaza i prava služnosti puta (čl. 242. st. 2. ZV-a)

• Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću (čl. 159. ZV-a)

• Ako pravni prednik tužitelja nije držao stan u posjedu kao samostalni posjednik, to niti kasniji tužiteljev posjed stana nije mogao imati traženu kvalitetu samostalnog posjeda.

Nevaljani upis – brisovna tužba (čl. 129. ZZK-a)

• Brisanje zabilježbe ovrhe ne predstavlja povredu knjižnih prava.

Stjecanje vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora (čl. 122. ZV-a)

• Pravo vlasništva stječe se upisom u zemljišne knjige.

Fiducijarno vlasništvo – zaštita posjeda (čl. 162. ZV-a)

• Fiducijar koji postane punopravni stjecatelj prava vlasništva ima pravo tražiti predaju stvari u posjed, kao i poduzimanje drugih radnji radi stjecanja ovlasti na slobodno izvršavanje punopravno stečenog prava vlasništva.

Radno pravo

Izmjene ugovora o radu (čl. ZR-a/09)

• Ugovor o radu po svojoj prirodi je ugovor, koji nastaje suglasnošću volja, pa kada se ugovorne strane suglase o njegovim bitnim sastojcima, između kojih i o plaći, isti se može mijenjati jedino suglasnošću volja obje ugovorne strane.

Prekovremeni rad (čl. 44. KU-a)

• Pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada nije stvarno izvršavao radne zadatke.

Poništenje izbora za radničko vijeće (čl. 162. ZR-a)

• Izborni odbor nije postupio u skladu s odredbama Pravilnika, budući da nije omogućio radnicima u D. da glasuju u vrijeme prve i treće smjene, kao ni radnicima u S. da glasuju za vrijeme druge i treće smjene, a

Porezno pravo - PDV

• U slučaju najma nekretnine s dugotrajnom imovinom i inventarom nije riječ o prijenosu ukupne imovine

Porezno savjetovanje

• Odgovornost poreznog savjetnika zbog neotkrivanja vlastitih ekonomskih interesa u slučaju upućivanja klijenta investicijskim posrednicima

1. Porezno motrište „prefakturiranja“ troškova smještaja. Usluge smještaja koje porezni obveznici u RH primaju od isporučitelja tih usluga (hotela, hostela i sl.) i njih dalje zaračunavaju odnosno „prefakturiraju“ drugim društvima i ostalim osobama, oporezuju se prema posebnom postupku oporezivanja marže iz čl. 91. st. 1. Zakona o PDV-u.
2. Porezno motrište rezerviranja za neiskorišteni godišnji odmor. Rezerviranja za neiskorištene godišnje odmore priznaju se kao porezno priznati rashod u skladu s računovodstvenim propisima. Navedena se rezerviranja obvezno ukidaju u sljedećem poreznom razdoblju.
3. Prijenos poreznoga gubitka kod pripajanja društva. Kod statusne promjene pripajanja društvo preuzimatelj ne može koristiti pravo na prijenos poreznoga gubitka od pripojenog društva ako pripojeno društvo dva porezna razdoblja prije statusne promjene nije obavljalo djelatnosti ili ako tijekom dva porezna razdoblja od pripajanja društvo preuzimatelj bitno promijeni djelatnost pripojenog društva.
4. Predugovor - općenito. Predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza sklapanja drugoga (glavnog) ugovora. Od trenutka nastanka (sklapanja) predugovora stranke više ne mogu jednostrano odustati od predugovora i odbiti izvršiti svoju obvezu - sklopiti glavni ugovor. Sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka koji su stranke odredile u predugovoru.
5. Prekovremeni rad radnika koji rade u nepunom radnom vremenu. Poslodavac može naložiti prekovremeni rad kako onim radnicima koji rade u punom tako i onima koji rade u nepunom radnom vremenu. Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada ne smije biti dulje od 50 sati tjedno, s time da na godišnjoj razini radnik ne može prekovremeno raditi više od 180 sati. Radnici koji rade u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave pisanu izjavu o pristanku na takav rad.
6. Stalni sezonski poslovi. Mjeru aktivne politike zapošljavanja može koristiti osoba osigurana na produljeno mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, koja je najmanje šest mjeseci u kontinuitetu provela na radu kod istog poslodavca i koja će kod tog poslodavca raditi najmanje još jednu sezonu.
7. Ugovorena svota otpremnine. Otpremninu je moguće odrediti ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca i u svoti većoj od zakonom propisane minimalne svote otpremnine. Ako je otpremnina određena u svoti koja je za radnika povoljnija, poslodavac je obvezan radniku isplatiti povoljniju svotu, što je u skladu s odredbom o primjeni za radnika povoljnijeg prava.