Pravo i porezi 11/2019

Usklađivanje zakona sa ZSDU-om
Zakon iz područja mirovinskog sustava
Zakon iz područja poreznog sustava
Zakon iz područja revizije i kontrole
Zakon iz područja statusnih prava građana
Zakon iz područja građevinarstva i prostornog planiranja
Zakon iz područja gospodarske i drugih komora
Zakon iz područja pošte
Zakon iz područja sustava zdravstvene zaštite, sustava socijalne skrbi i obrazovanje i znanost
Zakon iz područja sustava zdravstvene zaštite
Zakoni iz područja međunarodnog prava

Desetak godina nakon pojave problema u vezi s ugovorima o kreditu u švicarskim francima (CHF) te unatoč provedenom postupku za zaštitu kolektivnih interesa i prava potrošača te brojnim pojedinačnim sudskim odlukama, i dalje ostaju otvorena brojna pravna pitanja od kojih se posebno ističe pitanje učinka provedene konverzije takvih ugovora u odgovarajuće ugovore o kreditu u EUR u skladu sa strogim pravilima Zakona o potrošačkom kreditiranju.
U takvim okolnostima Vrhovni sud RH donosi dvije revizijske odluke u veljači i rujnu 2019. godine kojima se osvrće, između ostaloga, na pitanje postojanja pravnog interesa korisnika kredita (potrošača) za vođenje postupka na utvrđenje ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu u CHF. Pokazuje se, međutim, kako Vrhovni sud RH time nije nedvojbeno, konačno i izričito riješio pravno pitanje postojanja pravnog interesa na vođenje pojedinačnih parnica na utvrđenje pojedinih odredaba ugovora o kreditu u CHF ništetnim te povrata uplaćenih svota s naslova tog ugovora ako je korisnik tog kredita (potrošač) pristao na konverziju kredita u odgovarajući kredit u EUR.
Ovaj članak analizira stajališta iznesena u dvjema odlukama Vrhovnog suda RH - odluke br. Rev 2221/2018-11 od 3. rujna 2019. godine i br. Rev 2868/18 od 12. veljače 2019. godine.

1. Uvod
2. Izmjene i dopune ZPK-a (pravila o konverziji)
3. Stajalište Suda izraženo u odluci br. Rev 2221/2018-11 od 3. rujna 2019. godine
4. Stajalište Suda izraženo u odluci Rev 2868/2018-2 od 12. veljače 2019. godine
5. Zaključak

Promjena općeg akta i ispravak općeg akta međusobno nemaju nikakvu poveznicu. Unatoč tome postoji razmjerno mnogo primjera u našem pravnom poretku gdje su se pod krinkom ispravka svjesno provodile promjene općeg akta.
Takva je nadasve nezakonita praksa ponukala autora da u ovome članku objasni te dvije vrste akata te da ih međusobno usporedi i razgraniči s obzirom na svrhu, područje primjene, učinke i dopustivost. Ističe se da se ispravkom smiju ispravljati samo sitne i očigledne te nemeritorne pogreške u pisanju, zbrajanju, dekliniranju, konjugiranju i sl. Kadgod se postavi pitanje podliježe li nešto promjeni ili ispravljanju, to već samo po sebi predstavlja pouzdani test koji upućuje na to da se zadire u meritum i da treba provesti proceduru za promjenu općeg akta, a ne pribjeći ispravku.

1. Uvod
2. Promjene općih akata
3. Ispravak općeg akta
4. Odnos promjene općeg akta i ispravka

Vlada Republike Hrvatske uputila je Saboru Republike Hrvatske Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju. Zakonskim se prijedlogom uvodi pojam “individualne vodoopskrbe, o čemu detaljnije u članku.

1. Uvod
2. Javna vodoopskrba
3. Lokalna vodoopskrba
4. Individualna vodoopskrba
5. Umjesto zaključka

Imajući u vidu da će od 1. siječnja 2020. godine pojedine poslove državne uprave, koje sada obavljaju uredi državne uprave u županijama, obavljati kao povjerene poslove upravna tijela županija, odnosno da se ti poslovi državne uprave povjeravaju županijama, autorica na jasan i cjelovit način piše o promjenama u sustavu državne uprave koje će uskoro uslijediti, posebno naglašavajući utjecaj tih promjena na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu

1. Uvod
2. Sustav državne uprave
3. Poslovi ureda državne uprave
4. Utjecaj na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
5. Zaključak

Imajući u vidu potrebu jasnog razgraničenja nadležnosti između povjerenika za etiku i povjerljivog savjetnika u državnog tijelu, a na temelju uočenih pitanja odnosno onih koja su se pojavila u praksi, autorica u ovomu članku daje prikaz razgraničenja njihovih nadležnosti, uz prikaz odgovarajućeg mišljenja Etičkog povjerenstva.

1. Uvod
2. Povjerenici za etiku
3. Osobe za zaštitu dostojanstva odnosno povjerljivi savjetnici
4. Razgraničenje nadležnosti povjerenika za etiku i povjerljivog savjetnika

Autor u članku prikazuje Pravilnik o načinu i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske koji je objavljen u Nar. nov., br. 84/19., s time da se primjenjuje od 14. rujna 2019. godine.

1. Uvod
2. Uvjeti za osnivanje prava građenja
3. Uvjeti za zasnivanje založnog prava
4. Isplata novčane naknade za osnovano pravo građenja
5. Osnivanje prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
6. Osnivanje prava služnosti u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina
7. Osnivanje prava služnosti u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda
8. Isplata novčane naknade za osnovano pravo služnosti
9. Sklapanje ugovora o pravu služnosti

Autor u ovome članku daje prikaz Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, kojim se osigurava provedba obveza RH iz Direktive 2016/2102, propisuju se zahtjevi u pogledu pristupačnosti web-stranica i aplikacija tijela javnog sektora te rokovi za usklađivanje sa zahtjevima.
Novčane kazne za prekršitelje predviđene su za odgovorna tijela javnog sektora, ali i za odgovorne osobe u tim tijelima.

1. Uvod
2. Pravni okvir za reguliranje web-pristupačnosti
3. Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora
4. Zaključak

U sklopu ovoga članka autor daje prikaz novog Pravilnika o napredovanju učitelja, nastavnika stručnih suradnika i ravnatelja u školama i učeničkim domovima
Donošenjem novog Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu iz 1995. godine.
Sveobuhvatno, novi Pravilnik donosi suvremene kriterije za napredovanje koji naglasak stavljaju na pedagoške kompetencije i uspješan rad s učenicima, ali i rad na projektima u području odgoja i obrazovanja te unaprjeđenju sustava obrazovanja.

1. Uvod
2. Napredovanje odgojno-obrazovnih radnika – uvjeti za napredovanje
3. Prijelazne i završne odredbe

U ovome se članku, koji je nastao zbog razmjerno brojnih pitanja o stjecanju bez osnove i potrebe dodatnog razjašnjavanja tog instituta, na jednostavan način i u osnovnim crtama prikazuje institut stjecanja bez osnove i kako je uređen u hrvatskom pravu te kako (osiromašeni) otuđivatelj može vratiti tu korist na način uređen Zakonom o obveznim odnosima i drugim propisima (o mjenici i o čeku).
Potom se razlažu neki najčešći slučajevi stjecanja bez osnove koji se pojavljuju u svakodnevnom poslovanju i prilikom plaćanja.
Ovim se člankom prikazuje i odgovarajuća praksa najviših hrvatskih sudova da bi čitatelji imali pouzdanu smjernicu o tome kako se takve pojedine situacije razrješavaju u RH te koja su shvaćanja sudske vlasti o tome.

1. Uvod
2. Stjecanja bez osnove – pojam
3. Pretpostavke da bi došlo do stjecanja bez osnove
4. Osnovano stjecanje i stjecanje bez osnove
5. Plaćanje neduga kao najčešća tipična situacija stjecanja bez osnove
6. Plaćanje zastarjele obveze nije stjecanje bez osnove
7. Pogrešna uplata na tuđi račun
8. Plaćanje predujma / jamčevine za dražbu, a ugovor o kupoprodaji nije sklopljen
9. Plaćanje predujma za isporuke dobara i usluga
10.   Stjecanje na temelju ništetnoga pravnog posla
11.   Prijevremena naplata potraživanja
12.   Predaja akceptnog naloga / OVRHA
13.   Preplaćene kamate
14.   Stjecanje bez osnove u mjeničnom i čekovnom poslovanju
15.   Što se i kako mora vratiti u slučaju stjecanja bez osnove (opseg vraćanja)
16.   Zahtjev za povratom neosnovano stečenoga
17.   Zaključak

Autor u članku na primjeru prakse Europskog suda za ljudska prava u predmetu Narodni list d.d. protiv Republike Hrvatske skreće pozornost na obvezu suca da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te da ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti.

1. Uvod
2. Činjenice
3. Javno mnijenje
4. Naredni događaj
5. Postupak pred domaćim sudovima
6. Stajalište Ustavnog suda
7. Navodna povreda čl. 10. Konvencije
8. Razlozi stranaka
9. Razmatranje Ustavnog suda RH
10.   Nužno u demokratskom društvu
11.   In concreto
12.   (Ne)povezanost dvaju događaja
13.   Potencijalni sukob interesa
14.   Kritika sudaca
15.   Dobra vjera
16.   Uloga sudbene vlasti u društvu
17.   Javni interes
18.   Analiza
19.   Vrijednosni sud ili izjava o činjenicama
20.   Dostatna činjenična baza
21.   Proporcionalnost
22.   Visina obeštećenja
23.   Kritički osvrt

Strani državljani (državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja) mogu slobodno osnivati trgovačka društva na području RH, pod jednakim uvjetima koji za osnivanje trgovačkog društva vrijede i za hrvatske državljane. Međutim, određene dodatne obveze stranih državljana koji u RH osnivaju trgovačka društva proizlaze iz propisa koji uređuju boravak i rad stranaca u RH te ovise o tome hoće li stranac, kao osnivač trgovačkog društva, boraviti u RH te o tome koje će točno funkcije obavljati u trgovačkom društvu koje osniva. Autorica stoga u članku navodi uvjete za boravak i rad stranih državljana, osnivača trgovačkog društva, u RH.

1. Osnivanje trgovačkog društva u RH
2. Stranci kao osnivači trgovačkog društva
3. Dodatne obveze stranaca kao osnivača trgovačkog društva
4. Državljani EGP-a kao osnivači trgovačkog društva u RH

Pravo na godišnji odmor jedan je od instituta radnog prava koji neprestano izaziva nove dvojbe. Nedavno su se u sudskoj praksi počeli pojavljivati zahtjevi radnika za isplatom naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji nije korišten tijekom nekoga duljeg razdoblja. Radnici se u svojim tužbama pozivaju na praksu Suda Europske unije u Luxebourgu. Autorica u ovom članku govori o nekim od odluka Suda Europske unije koje je korisno analizirati u svjetlu primjene Zakona o radu, a vezane su uz prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu.

1. Prenošenje godišnjeg odmora prema Zakonu o radu
2. Prenošenje godišnjeg odmora prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada br.132
3. Praksa Suda Europske unije o prenošenju godišnjeg odmora koji nije korišten zbog bolovanja
4. Zaključna razmatranja – utjecaj prakse Suda EU-a na prenošenje godišnjeg odmora u RH

Autor u članku obrađuje temu zabrane natjecanja radnika s poslodavcem, instituta radnog prava čija je prvenstvena svrha zaštita interesa poslodavca. U ovom broju časopisa Pravo i porezi bavimo se zakonskom zabranom natjecanja, dok ćemo u sljedećem broju pobliže objasniti ugovornu zabranu natjecanja, koja je po svojoj pravnoj naravi značajno drukčija od zakonske zabrane natjecanja. U članku se navodi i aktualna sudska praksa vezana uz zakonsku zabranu natjecanja.

1. Uvod
2. Zakonska zabrana natjecanja

Porezna uprava zapošljava velik broj educiranih službenika koji rade na poslovima analize i procjene rizika u poreznom nadzoru koji imaju široke ovlasti u prikupljanju informacija i dokumentacije o poreznim obveznicima.
U obavljanju svojih redovitih poslova porezni revizori, porezni inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu poreznog nadzora u posebnom su položaju ne samo u identificiranju poreznih prijevara nego i kad je riječ o pranju novca i financiranju terorizma. Oni mogu pomoći u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma izvještavanjem o neuobičajenim ili sumnjivim transakcijama u skladu s domaćim zakonodavstvom i procedurama. Upravo će oni tijekom provedbe poreznog nadzora prvi naići na pokazatelje neuobičajenih ili sumnjivih transakcija koje su obvezni prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.

1. Uvod
2. Pojmovno određenje pranja novca i financiranja terorizma
3. Aktivnosti poreznog nadzora u okviru sustava za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
4. Pokazatelji pranja novca i financiranja terorizma
5. Pranje novca korištenjem nekretnina
6. Financiranje terorizma kod neprofitnih organizacija
7. Zaključak

Važeći Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, stupio je na snagu 15. listopada 2003. godine. Od tada pa sve do danas postoje velike nejasnoće glede njegova sadržaja i primjene. Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan hrvatski prirodni resurs zaslužuje i obvezuje na donošenje potpuno novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pritom je načelo održivog razvoja imperativ. To načelo znači postojanje ravnoteže između potrebe za očuvanjem prirodnog prostora i potrebe za sustavnim mjerama i strateškim pristupom njegovu gospodarenju.

1. Uvod
2. Potreba reformi pomorskog zakonodavstva
3. Provedene reforme pomorskog zakonodavstva
4. Studija slučaja: “Zapadna obala” u Splitu
5. Zaključak

Autor u članku obrazlaže svoje argumente kojima smatra kako je novo normativno rješenje instituta naknade parničnih troškova kod parcijalnog uspjeha u sporu djelomično nejasno, neodređeno te nelogično. Autor navodi i relevantnu pravnu judikaturu koja se odnosi na dosadašnje rješenje instituta naknade parničnih troškova kod parcijalnog uspjeha u sporu.

1. Uvod
2. Dosadašnje normativno rješenje
3. Novo normativno rješenje
4. Judikaturni primjeri dosadašnjeg načina izračuna
5. Hipotetski predmnijevani primjer novog načina izračuna
6. Zaključak

U pravu osiguranja od automobilske odgovornosti vrlo je važan pojam „uporaba vozila“, a kako je obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti uređeno Direktivom 2009/103/EZ, za definiranje pojma „upotreba vozila“ važna je praksa Europskog suda, stoga autorica u ovom članku analizira dvije važne odluke Suda koje će utjecati na sudsku praksu i u nas.

1. Uvodne napomene
2. Vnuk
3. Línea Directa Aseguradora
4. Namjesto zaključka

1. Organski zakoni u RH
2. Državni proračun i završni račun
3. Pravni interes
4. Određenost – odredivost – neodređenost činidbe
5. Stalni sudski tumači

II. Posebni porezi i trošarine

• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila marke Renault
• Kriteriji za određivanje novog ili rabljenog motornog vozila sukladno Zakonu o PDV-u
• Uvoz proizvoda MAPACHO TOBACCO NICOTIANA RUSTICA 800 g za osobne potrebe radi korištenja u poljodjelstvu
• Vozilo INFINITI Q50
• Označavanje alkoholnog pića komercijalnog naziva „Sangria“
• Unos aditiva tarifne oznake KN 3811 90 00 90 iz druge države članice
• Pružanje usluga robinzonskog smještaja

• Promjena voditelja poslovne turističke agencije
• Upit vezan uz oglašavanje usluga na Internet stranici

Obvezno pravo

Prividan ugovor (čl. 285. st. 1. ZOO-a)

• Pobude zbog kojih je ugovor zaključen ne utječu na njegovu valjanost već ukoliko je nedopuštena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor, a drugi ugovaratelj je to znao ili morao znati, ugovor će biti bez učinka.

Stjecanje bez osnove (čl. 1120. ZOO-a)

• Zahtjev za isplatu naknade za bespravno korištenje predmetne nekretnine nije vlasničkopravne (stvarnopravne) naravi.

Ugovorna kazna (čl. 270. ZOO-a/91)

• Kako su stranke htjele takvu ugovornu kaznu, zbog značaja kojeg je rad tužitelja imao za tuženika, u svezi kojeg je tužitelju i ostavljen relativno kratak rok za dovršenje svih radova i ta kazna ugovorena “bez ograničenja ukupne visine”, u okolnostima konkretnog slučaja kazna nije “nerazmjerno” visoka prema njenoj prirodi i svrsi.

Naknada štete (čl. 1063. ZOO-a)

• U situaciji kada nedostaje osnovna pretpostavka za naknadu štete, a to je uopće postojanje štete, tužbeni zahtjev za naknadom iste je neosnovan.

Naknada štete zbog otkaza ugovora o radu (čl. 109. ZR-a/95)

• Okolnost što se poslodavac u nastojanju rješenja konfliktnog odnosa sa tužiteljicom kao radnicom poslužio zakonom dopuštenim sredstvom kao što je otkaz ugovora o radu, sve i ako se ovaj u postupku pred sudom utvrdio nedopuštenim, ne može se smatrati protupravnom radnjom, a koja bi rezultirala odgovornošću poslodavca za naknadu štete radniku.

Stvarno pravo

Predmet posjedovanja (čl. 10. ZV-a)

• Kada se govori o posjedu stvari za istaknuti je kako posjed nije stvarno pravo nego je faktična vlast glede stvari. Stoga, dio stvari koji je samostalan može biti zasebnim predmetom posjeda, ali to može biti i neki nesamostalni dio stvari.

Pravo na zaštitu posjeda (čl. 21. ZV-a)

• Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

Otkup stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo (čl. 370. ZV-a)

• Pravo vlasništva na stan kupac stječe upisom u zemljišne knjige nakon što se provede postupak u kojem će se prema posebnom propisu utvrditi oblik i veličina građevne čestice važne za redovitu uporabu zgrade.

Predstečajno i stečajno pravo

Nastavak postupka nakon predstečajne nagodbe (čl. 70. ZFPPN)

• Vjerovnik koji pravovremeno nije svoje potraživanje prijavio niti je sudjelovao u postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe, protekom roka za prijavu potraživanja u tom postupku, više ne može, ne samo pokrenuti, već niti nastaviti voditi parnični postupak za utvrđenje odnosno ostvarenje tražbine nastale prije pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

Stečaj potrošača (čl. 79. ZSP-a)

• Ne presumira se da svaka osoba ima u svom vlasništvu određene pokretnine, već je svaki vjerovnik koji tvrdi da potrošač ima određenu imovinu dužan svoje navode i dokazati, dostavljanjem dokaza iz kojih će sud utvrditi ima li potrošač i kakvu imovinu, a shodno utvrđenjima donijeti i odgovarajuće odluke glede poštenja potrošača.

Razlučni vjerovnici (čl. 38. SZ-a)

• Razlučni vjerovnici dužni su nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine obavijestiti o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo te dati izjavu odriču li se prava na odvojeno namirenje.

Otvaranje postupka stečaja potrošača (čl. 44. ZSP-a)

• Kako predlagatelj uz prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača, nije sudu dostavio plan ispunjenja obveza, kojim bi predložio umanjenje neke obveze makar u dijelu, rokove isplate i način ispunjenja, to je, pravilnom primjenom materijalnog prava, predmetni prijedlog za otvaranje postupka stečaja potrošača trebalo odbac

Pravo društava – d.o.o.

• Primjeri iz aktualne sudske prakse o odnosu direktora i skupštine d.o.o.-a
• Nadležnost skupštine društva za uređenje naknade direktora
• Primjeri iz aktualne sudske prakse o radnopravnom statusu direktora d.o.o.-a

Pravo društava / Radno pravo – direktor d.o.o.-a

• Primjena općeg zakona o jednakom postupanju na direktora d.o.o.-a

Pravo društava / Porezno pravo – trošarine

• Građanska odgovornost društva za radnje koje je počinio njegov direktor

1. Otkaz za vrijeme „bolovanja“. Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka. Međutim, ako nije riječ o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti, nego je radnik privremeno nesposoban za rad zbog druge bolesti ili ozljede, poslodavac bi mogao radniku otkazati ugovor o radu ako za to postoji zakonom opravdani razlog.
2. Primjena mjera zaštite na radu. Zakonodavac je obvezao svakog poslodavca u RH, kako pravnu tako i fizičku osobu, neovisno o tome kojom djelatnošću se bavi, da u odnosu na svoje radnike organizira i provodi zaštitu na radu. Pritom nije od značenja koliko radnika poslodavca zapošljava pa tako i poslodavci koji zapošljavaju makar samo jednog radnika moraju organizirati i provoditi zaštitu na radu.
3. Registar stvarnih vlasnika. Stvarnog vlasnika (vlasnike) obvezni su, najkasnije do 31. prosinca 2019. godine, utvrditi i upisati u Registar sljedeći pravni subjekti osnovani na području RH: trgovačka društva te podružnice stranih trgovačkih društava, udruge, zaklade, fundacije i ustanove kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač.
4. Sukob interesa. Ako član uprave (direktor) društva s ograničenom odgovornošću sklapa pravne poslove s drugim trgovačkim društvom, a pritom to drugo trgovačko društvo zastupa njegov bračni drug, za sklapanje takvih pravnih poslova član uprave (direktor) mora imati suglasnost nadzornog odbora ili, ako u društvu nema nadzornog odbora, člana ili članova društva („vlasnika“).
5. Ugradnja sustava vatrodojave u okviru rekonstrukcije. Porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina, uključujući usluge popravka i čišćenja.
6. Usluga popravka kamiona od poreznog obveznika iz Slovenije. Porezni obveznici koji primaju usluge iz EU-a na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze (mjesto oporezivanja prema sjedištu primatelja) obvezni su na primljene usluge obračunati PDV.
7. Obračun PDV-a na ugovornu kaznu stranom poreznom obvezniku. Kazna koja je sastavni dio Ugovora i koja se u slučaju neispunjenja ugovorne obveze zaračunava dužniku, predstavlja odštetu na koju se ne obračunava PDV
8. Neplaćeni dopust – maksimalno trajanje. Najdulje trajanje neplaćenog dopusta nije propisano Zakonom o radu pa ono može biti utvrđeno autonomnim aktom poslodavca ili poslodavčevom odlukom.