Pravo i porezi 10/2019

1. Zakon iz područja energetike i geoloških istraživanja
2. Zakon iz područja zaštite prirode i okoliša
3. Zakon iz područja međunarodnog prava

U ovome članku autorica na cjelovit i zanimljiv način razmatra bitna i aktualna pitanja vezana uz uslužna područja vodnih usluga u svjetlu novog Zakona o vodnim uslugama.

1. Uvod
2. Formiranje uslužnih područja
3. Podzakonski akti za provedbu ZOVU-a

Autor u članku obrazlaže zajednička obilježja udruga koje su pravne osobe, odnosno stječu pravnu sposobnost upisom u sudski registar te se smatraju društvom u smislu prava društava.

1. Uvod
2. Naziv udruge
3. Znak udruge
4. Sjedište udruge
5. Zaključak

Autor u ovome članku u sažetom obliku predstavlja skup pravnih akata kojima su direktive 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU cjelovito i nedvojbeno prenesene u njemački pravni sustav nabave radova, robe i usluga putem javnih ugovora i davanje koncesija.
Posebna je pozornost usredotočena na sustav pravne zaštite koji onemogućuje odugovlačenje donošenja konačne odluke o odabiru najpovoljnije ponude, uređenje nabave radova putem ugovora o građenju i uređenje nabave usluga arhitekata i inženjera, usluga koje se unaprijed ne mogu nedvojbeno i iscrpno opisati.

1. Uvod
2. Njemački pravni okvir javne nabave – struktura
3. Zakon o ograničavanju sprječavanja tržišnog natjecanja; Dio 4. Javna nabava (GWB – Dio 4.)
4. Uredba o modernizaciji javne nabave
5. Nabava i ugovaranje radova putem javnih ugovora
6. Nabave čije procijenjene vrijednosti ne dosežu vrijednosti EU-pragova
7. Zaključak

Autor u članku objašnjava proces i način ostvarivanja prava zakupa na javnom vodnom dobru u Republici hrvatskoj, s obzirom na to da se na javnom vodnom dobru ne može raspolagati vlasništvom „slobodno“ kao vlasništvom zemljišnih čestica koje nemaju navedeni status. Stoga se u članku navodi pravna regulacija javnoga vodnog dobra i podnošenje zahtjeva te se daje i primjer zahtjeva za ostvarivanjem zakupa javnog vodnog dobra.

1. Uvod
2. Namjena vodnog dobra za gospodarske ili osobne potrebe
3. Podnošenje zahtjeva za zakup vodnog dobra za osobne potrebe
4. Umjesto zaključka

Izvršna tijela i njihovi zamjenici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju prava i dužnosti koja su propisana posebnim zakonom. S obzirom na to da se tijekom obnašanja dužnosti izvršnog tijela javlja čitav niz pitanja u vezi s načinom obnašanja dužnosti i ovlasti toga tijela, u nastavku članka bit će obrađena neka od pitanja koja se odnose na navedenu problematiku.

1. Temeljne napomene
2. Prenošenje ovlasti izvršnog tijela na svog zamjenika
3. Ovlast za imenovanje predstavnika jedinice u trgovačkim društvima i ustanovama od strane izvršnog tijela
4. Sazivanje sjednice predstavničkog tijela od strane izvršnog tijela
5. Podnošenje ostavke i pitanje prebivališta izvršnog tijela

Autor u članku razmatra pitanje nastupa zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje obveze plaćanja poreza, što predstavlja, u teoriji i praksi, sporno pitanje o kojemu postoje različita stajališta. Povod pisanju članka je niz odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske kojima je utvrdio povredu ustavnih prava podnositelja ustavnih tužbi u predmetima utvrđivanja porezne obveze u kojima su podnositelji tvrdili da je došlo do nastupa zastare utvrđenja porezne obveze, što je u svim slučajevima odbio utvrditi (odnosno potvrditi) Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske ovim je odlukama utvrdio kada se utvrđuje porezna obveza i što utječe na tijek zastare u poreznom postupku.

1. Uvod
2. Općenito o zastari utvrđivanja porezne obveze
3. Praksa Ustavnog suda Republike Hrvatske o nastupu zastare utvrđenja porezne obveze
4. Zaključak

Izvoznom isporukom dobara smatra se isporuka dobara koju iz RH obavi porezni obveznik na područje izvan EU-a, odnosno u treće zemlje. Odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u propisani su uvjeti koje treba zadovoljiti kako bi isporuka pri izvozu dobara bila oslobođena PDV-a. Jednako tako, oslobođenje pri izvozu dobara odnosi se i na strane porezne obveznike koji se u RH trebaju registrirati za potrebe PDV-a ako žele izvoziti dobra u treću zemlju ili treće područje. Oslobođenje se odnosi i na obavljene usluge, uključujući prijevozne i pripadajuće pomoćne usluge ako su izravno povezane s izvozom dobara.

Uvoz dobara u RH smatra se predmetom oporezivanja u RH. Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara u EU koja nisu bila u slobodnom prometu na području EU-a, u skladu s carinskim propisima. Obračun PDV-a pri uvozu dobara u RH je u nadležnosti Carinske uprave koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga.

O posebnostima pri izvozu i uvozu dobara može se opširnije pročitati u nastavku članka.

1. Uvod
2. Izvozne isporuke dobara – zakonski okvir
3. Uvoz dobara u RH
4. Zaključak

Ovogodišnja izmjena Zakona o parničnom postupku uvela je promjene vezane uz naknadu troškova parničnog postupka i to kako u slučaju kada stranka djelomično uspije u postupku tako i u slučaju kada stranka odbije sudjelovati u postupku mirenja.
S obzirom na to da troškovi postupka mogu značajno utjecati na postupanje stranaka tijekom parničnog postupka, autorica u ovom članku analizira pravila o troškovima postupka.

1. Uvodne napomene
2. Mirenje i naknada troškova
3. Parnični troškovi
4. Odlučivanje o troškovima postupka
5. Završne napomene

U prošlom i pretprošlom broju našega časopisa objavili smo članke koji općenito i segmentarno daju prikaz Zadnjih novela, odnosno Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a iz 2019. godine.
U ovom broju nastavljano s obradom te značajne i aktualne teme, jezgrovito prikazujući predmetne novele koje se odnose na dokazni postupak i izvođenje dokaza te na pripremanje glavne rasprave.

1. Uvod
2. Dokazni postupak
3. Prethodni postupak
4. Glavna rasprava
5. Zaključak

Autorica u članku objašnjava prestanak ugovora i prestanak ugovornih obveza, s obzirom na to da je pravna struka sveprisutna u raznim životnim situacijama te je ponekad nemoguće razgraničiti jedno od drugoga. Tako je i s ugovorima. U svakodnevnom se životu, u širem aspektu, zapravo često sklapa neki ugovor. Iako mnoge takve situacije nisu uvijek strogo formalne, ipak se mogu smatrati sklopljenim poslom. Primjerice, svaka narudžba u kafiću ili restoranu može se smatrati ponudom i prihvatom ponude, a što je ustvari sklapanje ugovora.
Odmah „uz bok“ ugovorima stoje obveze pa su ti instituti po svojoj pravnoj prirodi usko povezani i često se ne razlikuju, pogotovo u praktičnom životu i shvaćanju izvan pravne struke. Možda će njihovu razumijevanju barem djelomično pridonijeti ovaj članak.

1. Uvod
2. Općenito o ugovoru
3. Općenito o ugovornim obvezama
4. Razlozi i načini prestanka ugovora – sličnosti i razlike
5. Prestanak ugovornih obveza
6. Određene pravne mogućnosti zaštite od nevaljanih ugovora i neispunjenja ugovornih obveza
7. Sudska praksa – zanimljivi primjeri
8. Zaključak

Autor u članku objašnjava prednosti primjene instituta pripravništva, odnosno prednosti pripravništva ili vježbeništva kao modela zapošljavanja u odnosu prema stručnom osposobljavanju za rad, stoga je poželjno kreiranje poslovnih politika poslodavaca tako da se predvidi zapošljavanje pripravnika kao nove, mlade radne snage koja će u bliskoj budućnosti povećati kvalitetu rada i izravno utjecati na smanjenje nezaposlenosti, o čemu više u članku.

1. Osnovne postavke i uočeni problemi
2. Obavezno polaganje stručnog ispita za pripravnike; posebni uvjet(i) zasnivanja radnog odnosa
3. Glavne prednosti pripravništva nad stručnim osposobljavanjem za rad
4. Približavanje i sličnosti instituta pripravništva i stručnog osposobljavanja za rad
5. Zaključak

Autori u ovome članku razmatraju pitanja sudskog raskida ugovora o radu i odlučivanja o akcesornim zahtjevima radnika u radnom sporu, stavljajući poseban naglasak na recentnu sudsku – praksu nekih županijskih sudova te Vrhovnog suda RH.

1. Uvod
2. Prethodno utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu poslodavca
3. Vraćanje radnika na rad u slučaju nedopuštenosti otkaza
4. Zahtjev za sudskim raskidom ugovora o radu
5. Presuda kojom se raskida radni odnos
6. Odlučivanje o akcesornim zahtjevima radnika
7. Zaključak

Autorica u članku nastoji skrenuti pozornost na različitost prakse u sporovima oko zajedničke pričuve, upozoriti na odluke Ustavnog suda koje su riješile određena sporna pitanja, ali ih sudovi još uvijek zanemaruju i ne primjenjuju. Autorica predlaže i neke odgovore koji bi mogli dovesti do rješenja određenih problema kao i usklađenja sudske prakse.

1. Uvod
2. Aktivna legitimacija za pokretanje postupka pred sudom
3. Pasivna legitimacija
4. Tužbeni zahtjev u parnicama radi naplate zajedničke pričuve
5. Umjesto zaključka

Prikaz sustava besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj ne gubi na svojoj važnosti i nužnosti kao most u nastojanju da se u uvjetima siromaštva i gospodarske krize očuva društvena pravednost, kao podsjetnik na profesionalno usavršavanje bez kojeg nema uspješne pravne struke, važnosti besplatnog informiranja i savjetovanja kao preduvjeta pokretanja pravnih postupaka te upućivanja na pojedina ograničenja u pogledu ograničenja besplatne pravne pomoći.

1. Uvod
2. Svrha pravne pomoći
3. Besplatna pravna pomoć u RH
4. Oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi
5. Besplatna pravna pomoć prema posebnim zakonima
6. Zaključak

Republika Hrvatska će od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. preuzeti predsjedanje Vijećem EU-a prvi put otkada je postala država članica. Riječ je o iznimno složenom projektu u diplomatskom, političkom, administrativnom i logističkom smislu.
Nakon opisa funkcioniranja Vijeća unutar EU-a s novinama koje je donio Lisabonski ugovor, u ovome članku donosimo pregled priprema za predsjedanje iz navedenih motrišta, s osvrtom na specifične okolnosti u Europi i iskustva država članica koje su prije predsjedale.

1. Uvod
2. Vijeće EU-a i postupak donošenja odluka
3. Glavno tajništvo Vijeća
4. Rotirajuće predsjedništvo
5. Čimbenici uspjeha predsjedanja
6. Treba li vijeću EU-a još uvijek rotirajuće predsjedništvo
7. Što predsjedanje znači za RH
8. Hrvatsko predsjedanje u brojkama
9. Specifičnosti hrvatskog predsjedanja
10.   Prioriteti aktualnog trija i hrvatskog predsjedanja
11.   Pripreme za predsjedanje
12.   Prilike za gospodarstvo
13.   Darovi i drugi praktični aspekti
14.   Zaključno

Autor u članku prikazuje ključne elemente novih pravila koje donosi Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti, a koja su postala sastavnim dijelom hrvatskoga pravnog poretka i s kojim je potrebno uskladiti odredbe Stečajnog zakona.

1. Uvod
2. Osiguravanje pristupa sustavima ranog upozoravanja (Early warning tools)
3. Okviri za preventivno restrukturiranje
4. Zastoj pojedinačnih radnji ovrhe (moratorij)
5. Plan restrukturiranja
6. Otpust duga poduzetnicima
7. Mjere za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga
8. Zaključak

1. Primarni i sekundarni adresati
2. Navođenje prakse Suda pravde Europske unije u RH
3. Prilozi općeg akta
 4. Europski ombudsman

Porez na dodanu vrijednost

• Upis u registar obveznika PDV-a

Porez na promet nekretnina

• Promet nekretnina ostvaren na temelju ugovora o zamjeni poljoprivrednog zemljišta s Republikom Hrvatskoj

Porez na dohodak

• Porezni tretman isplata nagrada športašima – organizator neprofitna organizacija Grand Chess Tour

II. Posebni porezi i trošarine

• Registracija nove marke cigareta
• Otkup duhanskih markica Ministarstva financija
• Obavijest o poreznom statusu kombi vozila
• Unos alkoholnih pića u komercijalne svrhe u RH
• Postupanje s posebnim markicama Ministarstva financija – prenamjena   proizvoda za izvoz
• Korištenje loživa ulja za grijanje vode u visokotlačnim čistačima
• Porezni status motornih vozila
• Stavljanje u promet cigareta oduzetih 2014. godine jer je obustavljen prekršajni postupak
• Unos vozila voditelja Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj

• Naplata prijave gosta
• Razlika između najma stana i pružanja ugostiteljske usluge smještaja udomaćinstvu u sobi, apartmanu ili kući za odmor, kojih je iznajmljivač vlasnik
• Pružanje usluga turističkog vodiča od strane državljana treće države
• Upit o uslugama koje iznajmljivač smije pružati i zaračunavati gostima
• Ležaljke na koncesioniranoj plaži

• Visina dnevnice u tuzemstvu koja se isplaćuje državnim i javnim službenicima i namještenicima te dužnosnicima

• Visina dnevnica koje se isplaćuju državnim službenicima i namještenicima

• Obavijest o nadogradnjama u e-dnevniku

Obvezno pravo

Naknada štete za informacije objavljene u medijima (čl. 21. ZM-a)

• Netransparentnost i nepoštivanje visokih standarda rada trgovačkih društava u isključivom državnom vlasništvu jesu društvena devijacija kojoj mediji trebaju biti korektiv.

Naknada štete u vezi s pogonom motornog vozila (čl. 1064. ZOO-a)

• Motorno vozilo u pogonu je opasna stvar, pa za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila sukladno načelnoj odredbi kauzalne odgovornosti odgovara vlasnik tog vozila.

Naknada štete na vozilu nastale samozapaljenjem vozila (čl. 22. ZOOP-a)

• Javna garaža je površina na kojoj se odvija promet, jer bez prometovanja nije moguće parkirati vozilo u javnu garažu.

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (čl. 4. i čl. 368. ZOO-a)

• Stranke su se u ugovornom odnosu dužne pridržavati načela savjesnosti i poštenja.

Oslobođenje nakladnika odgovornosti za štetu (čl. 21. ZM-a)

• Sloboda novinarstva dopušta i određeni stupanj pretjerivanja, pa čak i provokacije.

Prijenos ugovora na treću osobu (čl. 127. ZOO-a)

• Svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor na neku treću osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz toga ugovora a pristanak na prijenos ugovora valjan je samo ako je dan u propisanom ili ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora.

Stvarno pravo

Stjecanje vlasništva nekretnine (čl. 119. ZV-a)

• Iz stanja zemljišne knjige proizlazi da u zemljišnim knjigama tužiteljica nije bila upisana kao osoba protiv koje je predbilježba bila dopuštena, stoga nije ovlaštena ni zahtijevati njeno brisanje pa nije ovlaštena niti za podnošenje tužbe radi brisanja prava predbilježbe vlasništva upisane na tuženika.

Ograničenje prava vlasništva (čl. 28. ZEK-a)

• Kada je izgradnja objekata odnosno infrastrukture ili izvođenje radova odnosno obavljanje pojedine djelatnosti u interesu Republike Hrvatske, dopušteno je provođenje postupka izvlaštenja, na temelju kojeg korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti određenu nekretninu.

Pravo korištenja grobnog mjesta (čl. 13. ZG-a)

• Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina smatra se napuštenim i može se ponovno dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu.

Obiteljsko pravo

Naknada za uskraćeno uzdržavanje (čl. 289. OBZ-a)

• Budući da tužiteljica traži naknadu za uzdržavanje za razdoblje kada više nije bila maloljetna, to je pravilnom primjenom materijalnog prava odbijen tužbeni zahtjev, obzirom da navedena odredba propisuje obvezu plaćanja uskraćenog uzdržavanja jedino za uzdržavanje koje je uskraćeno maloljetnom djetetu.

Bračna stečevina (čl. 248. OBZ-a)

• Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, jer su stečene tijekom trajanja bračne zajednice i zajedničkim radom i sredstvima stranaka.

Snižavanje iznosa uzdržavanja (čl. 314. OBZ-a)

• Kada se u postupku radi sniženja iznosa uzdržavanja utvrdi da je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati samo jedno maloljetno dijete te da to dijete vlastitim prihodima ne pridonosi svojem uzdržavanju, tada nema mjesta utvrđenju potreba maloljetnog djeteta za uzdržavanje u iznosu nižem od minimuma.

Odricanje od prava na uzdržavanje (čl. 208. OBZ-a)

• Odricanje od dužnosti i prava na uzdržavanje nema pravnog učinka, a malodobna djeca ne mogu se niti odreći već stečenih prava po osnovu uzdržavanja niti mogu s njima raspolagati na neki drugi način.

Izvanbračna zajednica i uzdržavanje (čl. 222. OBZ-a)

• Kako je utvrđeno da je izvanbračna zajednica prestala najkasnije 31. siječnja 2007., to je

Porezno pravo - PDV

• Prodaja zemljišta na kojem se u trenutku isporuke nalazi objekt

Zaštita osobnih podataka

• Obrada osobnih podataka i zaštita privatnosti u području elektroničkih komunikacija

1. Ugovor o radu na određeno vrijeme radi zamjene privremeno nenazočnog radnika. Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika može trajati i dulje od 3 godine (četiri, pet itd.), sve dok se privremeno nenazočni radnik ne vrati na rad. S danom povratka na rad privremeno nenazočnog radnika prestaje i ugovor o radu na određeno vrijeme radnika koji ga je mijenjao.
2. Obavljanje volonterskih aktivnosti (volonteri). Volontirati može svaka fizička osoba, koja u RH obavlja aktivnosti i usluge volontiranja na temelju sklopljenog ugovora o volontiranju, uključujući i osobe mlađe od osamnaest godina. Osim hrvatskih državljana, u RH mogu voluntirati i stranci te osobe kojima je priznat status azilanata.
3. Djelatnost poreznog savjetništva. Poreznim savjetništvom ovlaštene su se baviti samo one fizičke osobe koje imaju odobrenje za rad Hrvatske komore poreznih savjetnika (porezni savjetnici). Porezni je savjetnik obvezan u pravnom prometu u poslovnim ispravama istaknuti broj i nadnevak odobrenja za rad. Isto vrijedi i za trgovačka društva (javno trgovačko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću za porezno savjetništvo), koja ističu broj i nadnevak odobrenja za rad svojih poreznih savjetnika.
4. Privremeno ustupanje radnika. Poslodavac koji nije trgovačko društvo ne može ustupati svoje radnike drugom poslodavcu jer je privremeno ustupanje radnika moguće samo između međusobno povezanih trgovačkih društava.
5. Neoporeziva nadoknada troškova prehrane radnika. Od 1. rujna 2019. godine poslodavci mogu neoporezivo isplatiti / omogućiti svojim radnicima troškove prehrane radnika, i to: do 5.000,00 kn godišnje kao paušalnu naknadu ili do 12.000,00 kn godišnje na temelju vjerodostojne dokumentacije.
6. Oporezivanje isplate kamata pravnoj osobi iz Slovenije. Pri isplati kamata pravnim osobama iz inozemstva obračunava se i plaća porez po odbitku. Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto-svota kamata koju tuzemni isplatitelj plaća inozemnom primatelju.
7. Priznavanje troška kamata. Pogreške iz prethodnih razdoblja prema računovodstvenim standardima ispravljaju se retroaktivno i u prvim financijskim izvješćima nakon njezina otkrivanja. Trošak kamata u smislu oporezivanja porezom na dobitak priznaje se ovisno o tome na koje se razdoblje kamate odnose neovisno o tome što u prijašnjim razdobljima nisu bile iskazane u poslovnim knjigama društva.
8. Primjena tuzemnog prijenosa porezne obveze na paljenu žicu. Tuzemni prijenos porezne obveze za isporuke između poreznih obveznika primjenjuje se i na isporuke betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza.
9. Prokurist kao potpisnik ugovora o radu. Prokurist kojem je dana prokura od poslodavca, u načelu je ovlašten potpisati ugovor o radu.
10. Izuzimanje od ovrhe naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora. Naknadu plaće (tako i naknadu za vrijeme godišnjeg odmora), osim nakade za vrijeme bolovanja, nije moguće u potpunosti uplaćivati na zaštićeni račun radnika.