Pravo i porezi 9/2018

Do 15. srpnja 2018. godine donesena su 104 zakona od kojih je 39 usklađeno s pravnom stečevinom EU-a. U postupku odlučivanja na plenarnoj sjednici odbijeno je 26 prijedloga zakona, a 10 prijedloga zakona povučeno je iz procedure. U redovitom zakonodavnom postupku doneseno je 77, a po hitnom postupku 27 zakona. Osim toga, doneseno je, prihvaćeno ili primljeno na znanje 78 odluka, 47 izvješća, 3 zaključka, po 2 plana i programa te po jedan poslovnik, povelja i mišljenje. U sklopu aktualnog prijepodneva Vladi je postavljeno ukupno 516 zastupničkih pitanja, od čega 76 usmeno tijekom aktualnog prijepodneva, a 440 u pisanom obliku. Zaključno s raspravama održanima 27. lipnja 2018. godine, zastupnici su se za riječ javili više od 7.000 puta, najviše za repliku i odgovore na repliku. Klubovi zastupnika zatražili su 123 stanke tijekom zasjedanja, a zastupnicima su izrečene 72 stegovne mjere.
U srpnju 2018. godine rad zastupnika trajao je do 15. te se o konačnim zakonskim prijedlozima glasovalo samo 6. i 13. srpnja. Unatoč takvoj srpanjskoj vremenskoj stiješnjenosti, Sabor je u tome razdoblju donio iznimno velik broj zakona, otprilike 30 % od svih zakona donesenih u razdoblju od 17. siječnja do 15. srpnja 2018. godine. To je iznimno mnogo i relativno gledajući nerazmjerno, premda nije sasvim iznenađujuće s obzirom na dinamiku rada zakonodavnog tijela u prethodnim mjesecima 2018. godine, o čemu smo pisali u prijašnjim brojevima ovog časopisa.

Zakon iz područja vodnog i komunalnog gospodarstva
Zakon iz područja mirovinskog osiguranja
Zakon iz područja mirovinskih fondova
Zakon iz područja stečaja potrošača
Zakon iz područja građanskog procesnog prava

Autor u ovome članku na detaljan i zanimljiv način razmatra konkretan slučaj iz sudske prakse o povredi kolektivnog interesa i prava korisnika kredita s valutnom klauzulom u CHF. S obzirom na protek vremena, autor ovim člankom također razmatra i učinak podnošenja tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava na zastaru tražbine te utjecaj izvanugovornih informacija na jasnoću i razumljivost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli

1. Konkretan slučaj iz sudske prakse
2. Učinak podnošenja tužbe za zaštitu kolektivnih interesa na zastaru tražbine
3. Utjecaj izvanugovornih informacija na jasnoću i razumljivost ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli
4. Zaključak

Autor u članku prezentira dosadašnje materijalnopravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) o pravnom pitanju neimovinske štete počinjene publikacijom medijskih dezinformacija, potom podsjeća na brojne objekcije i razloge kojima smo u članku pravno argumentirali svoje neslaganje s tada zauzetim pravnim shvaćanjem VSRH-a i naposljetku se pravno referira na novozauzeto modificirano pravno shvaćanje VSRH-a.

1. Uvod
2. Pravno shvaćanje Vrhovnog suda zauzeto 2010. godine
3. Osvrt o pravnom shvaćanju iz 2010. godine
4. Novozauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda iz 2017. godine
5. Zaključak

Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nar. nov., br. 68/18., dalje: ZKG 68/18.) donosi brojne novine u sektoru komunalnoga gospodarstva koje donose obveze za jedinice lokalne samouprave (dalje: JLS) u odnosu na donošenje novih općih i pojedinačnih akata u provedbi ZKG 68/18., ali su najznačajnije odredbe o određenju pravnog statusa i o upisu u zemljišne knjige komunalne infrastrukture, a o čemu više u članku.

1. Uvod
2. Pravni status i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta
3. Pravni status i upis vodnih građevina u zemljišne knjige
4. Pravni status i upis komunalne infrastrukture u zemljišne knjige
5. Zaključak

U RH posebnim je zakonom uređena organizacija i provedba stručnoga savjetovanja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Početkom 2018. godine donesen je novi Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, a u lipnju 2018. godine donesen je i Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kojim je predviđena obveza članstva u Komori za sve OPG-ove i obveza plaćanja članarine također za sve OPG-ove.
U ovome se čanku obrađuju novi propisi kojima se uređuju Hrvatska poljoprivredna-šumarska savjetodavna služba i Hrvatska poljoprivredna komora, navodi se prilagođeni prikaz pojedinih zakonskih rješenja te se na poseban način predstavljaju zakonske novine čiji se učinci protežu na cijeli poljoprivredni sektor u RH.

1. Uvod
2. Zakon o hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi
3. Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori
4. Zaključak

Gospodarski subjekti mogu se za svoje poslovanje koristiti poslovnim prostorima koji su u njihovu vlasništvu ili se njima koristiti kao zakupci. S obzirom na to da kupnja ili gradnja vlastitoga poslovnog prostora zahtijeva velika financijska sredstva, poduzetnici se često odlučuju na zakup poslovnog prostora. Zbog iznimne važnosti pravnog statusa i raspolaganja poslovnim prostorom te njegove specifičnosti, to je područje u hrvatskom zakonodavstvu uređeno posebnim zakonom. Zbog toga se opći propisi Zakona o obveznim odnosima primjenjuju samo na one zakupne odnose koji nisu uređeni posebnim zakonom. U ovome se članku razmatraju pitanja primjene i karakter posebnog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, pitanja zasnivanja zakupa, prava i obveza ugovornih strana te prestanak zakupa. Istodobno se skreće pozornost na pojedina sporna pitanja koja mogu izazivati dvojbe ili su bila razlogom relativno čestih sporova.

1. Obuhvat i područje primjene

2. Dispozitivnost odredaba ZZKPP-a

3. Pojam poslovnog prostora

4. Zasnivanje zakupa poslovnog prostora

5. Ugovorne strane

6. Prava i obveze ugovornih strana

7. Prestanak zakupa

U funkcioniranju lokalne i područne (regionalne) samouprave i njezine zaštite, poštovanje demokratskih pravila postupanja u predstavničkom tijelu temeljna je pretpostavka. Javnost rada koju se svakako može ubrojiti u bitnu pretpostavku za ostvarivanje tih pravila postupanja, ostvaruju se na način koji je dan u ovom članku.

1. Uvod
2. Javnost rada tijela javne vlasti
3. Ovlasti predstavničkog tijela
4. Javnost rada na sjednici predstavničkog tijela
5. Donošenje odluka na sjednici
6. Zapisnik sa sjednice
7. Objava općih akata
8. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću
9. Pitanja vijećnika
10.  Pravo članova predstavničkih tijela na naknadu i druga prava

Autor će u ovom članku skrenuti pozornost na važnije odredbe novodonesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
U Glavi XI. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi dopunjen je novim odredbama koje bitno impliciraju na postupak zasnivanja radnih odnosa u školskoj ustanovi.
U kontekstu njihove implementacije autor će uputiti na možebitna sporna pitanja vezano uz njihovu primjenu u praksi.

1. Novine odredaba čl. 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
2. Zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi
3. Rokovi za stjecanje pedagoških kompetencija, uvjeta za napredovanje i polaganje stručnog ispita
4. Materijalna prava radnika koji se zapošljava posredovanjem Ureda državne uprave
5. Upućivanje radnika na liječnički pregled
6. Samostalnost ravnatelja pri sklapanju ugovora o radu do 60 dana
7. Zaključak

Budući da do danas nije donesena odluka kojom bi Europska komisija naložila Hrvatskoj povrat državne potpore, pitanje povrata nezakonitih i nespojivih potpora u Hrvatskoj u ovom trenutku nije alarmantna tema. No, o ovoj je temi svakako vrijedno raspravljati, osobito ako uzmemo u obzir da Komisija ima ovlast u svakom trenutku utvrditi je li članica Europske unije dodijelila nespojive državne potpore bez njezina prethodnog odobrenja. Naime, svaka potpora koja podliježe obvezi prijave, a koju država članica dodijeli bez prijave Komisiji, kao takva je nezakonita, te ako se naknadno pokaže da je ta potpora ujedno i nespojiva s unutarnjim tržištem, Komisija će zahtijevati njezin povrat.
U ovom je članku dan kratak pregled nacionalnih i EU-ovih pravila i prakse koja se tiču pitanja povrata državnih potpora te su ponuđeni određeni odgovori.

1. Uvod
2. Povrat potpore u Hrvatskoj
3. Komisija odlučuje o povratu potpore
4. Značenje povrata potpore
5. Odgovornost država članica EU-a
6. Korisnici, svote i rokovi za povrat potpore
7. Svrha povrata potpore
8. Obveza povrata potpore
9. Zaključak

Autorica ovim člankom daje cjelovit i sveobuhvatan prikaz novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i podzakonskih propisa donesenih na temelju toga Zakona te objašnjava ulogu FINA-e u postupku ovrhe prema tim novim propisima.
Osobit naglasak stavljen je na aktualnosti i novosti koje u tom postupku donosi novi Zakon u usporedbi sa „starim“ Zakonom o provedbi ovrhe na novčani sredstvima iz 2010. godine.

1. Uvod
2. Razlozi za donošenje novog ZPONS-a
3. Pravni okvir provedbe ovrhe na novčanim sredstvima po računu
4. Izmijenjeni i novi pojmovi prema ZPONS-u/18
5. Opća odredba o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
6. Podnošenje osnove za plaćanje
7. Očevidnik
8. Redoslijed izvršenja i prednost u izvršenju osnove za plaćanje
9. Izvršenje osnove za plaćanje
10. Izvršenje osnove za plaćanje na oročenim novčanim sredstvima
11. Ovrha na novčanim sredstvima državnog proračuna RH i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
12. Ovrha na novčanim sredstvima banke
13. Statistički podatci o blokiranim građanima
14. Nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje za ovršenika fizičku osobu

U radu se daje analiza najvažnijih pravnih aspekata zaključenja sporazuma o transfernim cijenama. Poreznopravni okvir u kojem nastaje predmetni institut su ponajprije obvezujuća mišljenja, kao viši pojam odnosno institut poreznog prava. Prethodni sporazumi o transfernim cijenama kroz svoju kratku povijest mijenjaju svrhu, pa se u radu prikazuje taj trend kretanja od instrumenta zaštite prava poreznih obveznika do pretvaranja u instrument borbe poreznih vlasti i jurisdikcija protiv globalno neželjene pojave, utaje poreza. Najveći dio članka prikaz je nacionalnoga zakonodavnog i provedbenoga normativnog okvira postupka zaključenja sporazuma o transfernim cijenama. Prikazani postupak pokazuje se složenim, skupim i relativno dugotrajnim. Usporedna iskustva primjene obvezujućih mišljenja i sporazuma o transfernim cijenama potvrđuju potrebu promjene pristupa ovom institutu.

1. Transferne cijene i sporazum o transfernim cijenama
2. Razvoj i važnost sporazuma o transfernim cijenama
3. Hrvatski normativni okvir zaključenja APA-e
4. Zaključak

Osobno uvjetovani otkaz nije posljedica krivnje radnika, nego nekih trajnih osobina i sposobnosti radnika zbog kojih ne može uredno ispunjavati obveze iz ugovora o radu (radnog odnosa) u traženom opsegu i kvaliteti ili nema potrebne sposobnosti za obavljanje ugovorenih poslova. Osobno uvjetovani otkaz u praksi poslodavac daje radnicima kojima ne može osigurati rad na radnim mjestima koja odgovaraju njihovoj smanjenoj radnoj sposobnosti (posljedica psihičkog, fizičkog ili psihofizičkog nedostatka).

1. Uvod
2. Trajne osobine ili sposobnosti
3. Zabrana otkazivanja
4. Obveze poslodavca
5. Oblik, obrazloženje i dostava otkaza
6. Uloga radničkog vijeća, otkazni rok, otpremnina
7. Umjesto zaključka

U članku se analizira pravno uređenje dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja. Uspoređuju se sadašnji Zakon o strancima, važeći Pravilnik o statusu i radu državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj te neki elementi prijašnjeg Zakona o strancima iz 2007. godine, prijašnjeg Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj te dijelom Zakon o strancima iz 2003. godine, uz neke primjere iz sudske prakse. Prvo se analizira pojam stranca kroz prijašnje i sadašnje zakonsko uređenje, zatim se izlaže razlika između kratkotrajnog, stalnog i privremenog boravka u koji je, potonji, smještena dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja. Izlaže se o dozvoli za boravak i rad na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote, zatim o podnošenju zahtjeva te o odlučivanju glede zahtjeva te o roku važenja dozvole. Analizira se uređenje glede državljana trećih zemalja koji mogu raditi bez dozvole za boravak i rad. Konačno, izlaže se o prestanku važenja dozvole za boravak i rad državljana trećih zemalja.

1. Uvod
2. Dozvola za boravak i rad
3. Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote
4. Podnošenje zahtjeva i odlučivanje o zahtjevu
5. Rok važenja
6. Državljani trećih zemalja koji mogu raditi bez dozvole za boravak i rad
7. Prestanak važenja dozvole za boravak i rad
8. Zaključak

Autor u članku objašnjava zamjenski odmor radnika kojim se zamjenjuje dnevni ili tjedni odmor, a koji mora biti odgovarajući nadomjestak za redoviti odmor. Riječ je o pravu radnika koje nije apsolutno, nego je ograničenog karaktera. O tome više u članku.

1. Pojmovno određenje radnopravnog instituta zamjenskog odmora radnika
2. Pravo na zamjenski odmor
3. Zamjenski dnevni odmor punoljetnog radnika koji radi na sezonskim poslovima
4. Zamjenski Tjedni Odmor Radnika
5. Iznimno drukčije uređivanje odmora radnika uvjetovano osiguranjem zamjenskog odmora
6. Trajanje neprekinutog razdoblja rada prije omogućavanja zamjenskog odmora
7. Realizacija zamjenskog vremena odmora radnika
8. Sankcije za poslodavca
9. Zaključak

Autorica u članku obrađuje neke bitne izmjene koje donosi novi Zakon o tržištu kapitala, s time da je fokus na onim izmjenama koje bi mogle imati najveći utjecaj na financijsku industriju i klijente u nas. Pritom se izdvajaju neke od glavnih izmjena te se ukratko opisuju i objašnjavanju njihove posljedice na tržišne sudionike.

1. Uvod
2. Kratki prikaz značajnih izmjena u Novom ZTK-u
3. Zaključak

Autorice u članku na zanimljiv i transparentan način razmatraju ciljeve i sadržaje Uredbe (EZ) br. 883/2004 i Direktive 2011/24/EU, nacionalne propise kojima je Direktiva prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, te daju uvid u njihovo tumačenje kroz praksu Europskog suda i nacionalnih sudova u Republici Hrvatskoj.

1. Uvod
2. Primjena uredbe (EZ) broj 883/2004 i Direktiva 2011/24/EU
3. Uređenje prekogranične zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj
4. Osvrt na neke od presuda suda Europske unije i nacionalnih sudova
5. Zaključak

1. Redovan i redovit u pravnome jeziku
2. Muški i ženski rod u pravnim propisima
3. Pročišćeni tekst općeg akta
4. Službeni list Europske unije

 Porez na dohodak

• Porezni tretman naknade darovane radi sudjelovanja u znanstvenom istraživanju
• Mišljenje o primjeni Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu između SFR Jugoslavije i Kraljevine Norveške (Nar. nov. – Međunarodni ugovori br. 53/91.) i Ugovora između Republike Hrvatske i Ujedinjene Kraljevine
• Mišljenje o primjeni Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Nar. nov. - Međunarodni ugovori br. 3/01.)
• Mišljenje o primjena Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Poljske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak i na imovinu (Nar. nov. - Međunarodni ugovori, br. 13/95.)
• Datum upisa u RPO za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva

Drugi porezi, pristojbe i davanja

• Obavijest o obvezi izdavanja računa
• Predujmovi u sustavu fiskalizacije, obveza izdavanja fiskaliziranih računa
• Prodaja roba ili usluga putem samoposlužnih uređaja - automata

 Doprinosi za obvezna osiguranja

• Plaćanja doprinosa poslodavca za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnika

Posebni porezi i trošarine

• Obavljanje gospodarske djelatnosti s vozilom registriranim u drugoj državi
• Iznajmljivanje vozila EU registarskih oznaka na području Republike Hrvatske
• Trošarinski status Cidera
• Energenti kao dio imovine koja nije uključena u stečajnu masu stečajnog dužnika brisanog iz sudskog registra
• Proizvodnja rakije od piva
• Oporezivanje motornog vozila s ugrađenom plinskom instalacijom
• Obveza plaćanja posebnog poreza na kavu
• Određivanje poreznog statusa proizvoda - voćni nektar od borovnice
• Proizvodnja za vlastitu potrošnju
• Vraćanje osiguranja
• Pravo na povrat trošarine na alkohol i alkoholna pića

Obvezno pravo

Novčana naknada neimovinske štete  (čl. 200. ZOO-a/91)

• Orijentacijski kriteriji nisu matematička formula koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već sudovi svaki pojedinačni slučaj trebaju individualizirati prema njegovim posebnim okolnostima.

Ugovor o pristupanju dugu (čl. 101. ZOO-a/05)

• Ne može se valjano pristupiti ugovoru koji ne proizvodi pravne posljedice.

Posljedica neplaćanja premije  (čl. 937. ZOO-a/05)

• Ako ugovaratelj osiguranja nije platio premije nakon dospijeća, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu, s time da je ugovaratelj osiguranja dužan platiti premiju koja je dospjela za vrijeme trajanja ugovora.

Dospjeće obveze naknade štete  (čl. 1086. ZOO-a/05)

• Obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

Potpuna naknada štete (čl. 1090. ZOO-a/05)

• U slučaju totalne štete na vozilu vrijednost ostatka vozila ne uračunava se u naknadu ako se vlasnik vozila odrekao ostatka vozila.

Stvarno pravo

Pravo na razvrgnuće suvlasništva  (čl. 47. ZV-a)

• Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno.

Prenamjena zajedničke prostorije  (čl. 372. ZV-a)

• Onaj tko na temelju zakona stekne pravo vlasništva (prenamjenom) nekretnine ovlašten je to svoje pravo upisati u zemljišne knjige.

Uknjižba prava vlasništva na dijelu nekretnine (čl. 30. ZZK-a)

• Ne može se tužbom tražiti uknjižba isključivog prava vlasništva samo na dijelu nekretnine.

Pravo vlasništva nad šumskim zemljištem (čl. 16. ZŠ-a)

• Šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom su vlasništvu Republike Hrvatske.

Dio nerazvrstane ceste – koji se ne iskorištava kao javna cesta (čl. 101. ZC-a)

• Kada se ocjenjuje je li neka nekretnina javno dobro u općoj uporabi, nije odlučno samo to je li ta nekretnina upisana u zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi, već je bitno njezino faktično svojstvo javnog dobra u općoj uporabi.

Prekoračenje međe izvođenjem radova na dogradnji objekta (čl. 155. ZV-a)

• Vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio tuđe zgrade ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja.

Stjecanje vlasništva na nacionaliziranom zemljištu (čl. 364. st. 4. ZV-a)

• Društveno vlasništvo na građevinskom zemljištu, ako nije privedeno namjeni, prestalo je po sili zakona.

Smetanje posjeda– prekid opskrbe električnom energijom (čl. 20. ZV-a)

• Nema protupravnosti odnosno samovlašća, kada opskrbljivač električnom energijom isključi struju postupajući po uputi tarifnog kupca koji je zahtijevao prekid opskrbe električne energije.

Sredstva zajedničke pričuve (čl. 90. ZV-a)

• Zajednička pričuva je imovina odvojena od imovine bilo kojeg od suvlasnika, ali i od imovine upravitelja zgrade.

Zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na geometrijski odjeljenom dijelu nekretnine (čl. 5.st.1. ZV-a)

• Nije osnovan tužbeni zahtjev kojim se zahtjeva od suda utvrđenje prava vlasništva razmjerno utvrđenom omjeru u odnosu na cijelu nekretninu.

Građenje na tuđem zemljištu – isplata naknade (čl. 25. ZV-a)

• Vlasnik zemljišta ima pravo izbora koje može ostvariti najkasnije u roku od tri godine od dana završetka izgradnje, a nakon proteka tog roka može zahtijevati isplatu naknade. Tražbina tužitelja za isplatu naknade je tražbina iz stjecanja bez osnove.

Pravo trgovačkih društava

Davanje

Odluka suda EU-a o stranici obožavatelja u svjetlu GDPR-a

• Zaštita osobnih podataka – GDPR

1. Pomaganje u obrtu. Obrtniku u obavljanju djelatnosti obrta može pomagati sin, ali pod uvjetom da živi zajedno s obrtnikom, te da zajednički privređuju i troše. Sin kao član obiteljskog kućanstva koji pomaže u obavljanju djelatnosti obrta može izdavati račune za izvršene isporuke dobara i usluga.
2. Rokovi za čuvanje dokumentacije koja sadržava osobne podatke. Za određivanje vremena čuvanja osobnih podataka u obzir treba ponajprije uzeti odredbe zakona i drugih propisa kojima se propisuje obveza čuvanja poslovne, računovodstvene i druge dokumentacije. Za čuvanje dokumenata koji sadržavaju osobne podatke, a za koje rokovi čuvanja nisu određeni zakonom ili drugim propisom, voditelj obrade mora odrediti rokove čuvanja osobnih podataka i način njihova brisanja.
3. Ugovor o kompenzaciji. Trgovačka društva A i B mogu prebiti svoja međusobna potraživanja ugovorom o kompenzaciji, iako ona nisu dospjela.
4. Ugovori s međunarodnim elementom. Ako s kupcima koji imaju sjedište u Sloveniji niste ugovorili pravo koje će se primijeniti na sklopljene ugovore o kupoprodaji, primjenjuje se hrvatsko pravo jer je to pravo države u kojoj prodavatelj (hrvatsko trgovačko društvo) ima sjedište.
5. Obračun PDV-a na usluge gradnje silosa u trećoj zemlji. Usluge u vezi s nekretninom prema čl. 19. Zakona porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. – 115/16.; dalje: Zakon o PDV-u) oporezive su prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.
6. Porezno motrište otpisa dugova fizičkim osobama. U Narodnim novinama 62/18. objavljen je Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama (dalje: Zakon), a stupio je na snagu 21. srpnja 2018. godine. Zakon je donesen u svrhu provedbe jednokratne mjere pomoći radi rješavanja problema blokiranih računa građana. Otpisi dugova koji se izvrše prema odredbama toga Zakona, porezno su priznati trošak za vjerovnika, dok se dužniku takav otpis ne smatra oporezivim primitkom.
7. Obračun PDV-a na najam traktora slovenskom poreznom obvezniku. Usluga najma traktora na rok od dva mjeseca oporeziva je prema mjestu sjedišta primatelja ako je on porezni obveznik, a ne prema mjestu gdje će se traktor staviti na raspolaganje.
8. Izvanredni pravni lijek iz čl. 78. Zakona o upravnim sporovima – dopuštenost. Protiv presude Visokoga upravnog suda RH kojom je poništena osporena odluka javnopravnog tijela i predmet vraćen na ponovni postupak dopušten je zahtjev za izvanrednim preispitivanjem zakonitosti pravomoćne presude.
9. Opći akt jedinice lokalne samouprave, izostanak javne objave – učinak na pojedinačno rješenje. Odluka jedinice lokalne samouprave koja nije objavljena na propisani način nije opći akt. Pojedinačno rješenje utemeljeno na neobjavljenoj odluci nije pravno valjano.
10. Plaće – primjena općinske odluke – retroaktivnost. Nezakonito je propisivanje da se Odlukom o mjerilima za određivanje plaća naknada i ostalih materijalnih primanja općinskih dužnosnika primjenjuje na obračun plaća za mjesec koji prethodi stupanju odluke na snagu.
11. Pravo na povećanu plaću – kumuliranje dodataka – prekovremeni rad. Zakonom nije isključena mogućnost kumuliranja dodataka na plaću prema različitim osnovama.