Kako je bilo otprije očekivano, premda nije zabilježen nikakav „zakonodavni tsunami“, Hrvatski je sabor u svibnju donio nekoliko iznimno važnih zakona. U prvome redu riječ je o zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, starim i nikada riješenim problemom, svojevrsnom „rak-ranom“ našega pravnog poretka. Riječ je o zakonu s velikim novinama, bitnim odstupanjima u pogledu režima državne imovine od općeg uređenja stvarnih prava u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, zatim s uvođenjem sasvim drukčijih koncepcija o upravljanju državnom imovinom od dosadašnjih i tijelima koja obavljaju poslove upravljanja državnom imovinom. To je izazvalo i mnoge sumnje te dvojbe, što pokazuje i neobično velik broj podnesenih amandmana na konačni zakonski prijedlog, ali i još više činjenica da je znatan dio amandmana koji se tiču merituma prihvaćen (dobar dio njih dolazi od samoga predlagatelja – Vlade RH). Ostaje nam vidjeti u praktičnome životu je li takva koncepcija upravljanja državnom imovinom održiva i hoće li barem u određenoj mjeri postići prijeko potrebne povoljne rezultate.
Drugo važno područje na kojem su donesene značajne novine je pravno uređenje voda u RH, što je provedeno izglasavanjem novele Zakona o vodama. Novela ponajprije sadržava pravila o vodno-energetskim postrojenjima (građevinama) i javnom vodnome dobru za koje se donosi novi režim. Time se dodatno afirmira postojanje posebnoga stvarnopravnog režima na vodnome dobru i različitim vrstama vodnih građevina koje su na njemu izgrađene ili će se ubuduće izgraditi. Taj režim u bitnome odstupa od Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (lex generalis), na što čitatelju na poseban način skrećemo pozornost
Sljedeći zakoni koji su doneseni u svibnju odnose se na statusna pitanja stranaca i kaznenopravni vid zaštite osoba u zračnom prometu i zračnim lukama. Glede obaju područja bila su potrebna usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, tj. provedba relevantnih direktiva EU-a.
Kako smo najavili u prethodnome broju ovoga časopisa, u svibnju je Hrvatski sabor donio paket zakona iz područja industrijskog vlasništva. Svi su oni analogni i jednakoga sadržaja, a njima se pojednostavljuje i ubrzava postupak zaštite pojedinih vrsta industrijskoga vlasništva tako što se umjesto dosadašnjega trostupanjskog propisuje dvostupanjski postupak. Svjesnim dokidanjem mogućnosti trostupanjske kontrole hrvatski se zakonodavac opredijelio za koncepciju koja bi trebala biti brža, praktičnija, a time i atraktivnija za razvoj ovoga brzorastućeg pravno-gospodarskog područja.
U proteklome razdoblju podosta je pravila u obliku zakonskih norma doneseno za područje energetskoga sektora. Već spomenuti ZID Zakona o vodama također dijelom pripada tome području, ali u svibnju 2018. godine donesena su zakonska pravila kojima se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, što u pravnom poretku RH predstavlja novinu. Uz to, posebnim je zakonskim propisom predviđeno ukidanje Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Od ostalih zakona ističemo ZID Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka koji pripada području stvarnopravnih odnosa te jedan tehnički zakon kojim se potvrđuje međunarodni ugovor.
U nadolazećemu razdoblju, do 15. srpnja kada nastupa (ljetna) stanka, Hrvatski bi sabor trebao u odnosu na prijašnje razdoblje 2018. godine intenzivirati donošenje zakona te se u tome razdoblju, prije ljeta, također može očekivati donošenje brojnih zakona s dalekosežnim učincima i s izrazito velikim brojem neposrednih adresata. U tome razdoblju uobičajeno se intenzivira zakonodavna aktivnost Hrvatskoga sabora. Tim više takva se naša očekivanja čine opravdanima ima li se na umu da je dinamika rada na zakonodavnom planu dosada u 2018. godini manje intenzivna negoli u usporedivim razdobljima prethodnih godina. Očekuje se kako će se do ljeta taj „zaostatak“ barem malo smanjiti.
Zakon iz područja državne imovine
Zakon iz područja vodnog gospodarstva
Zakon iz područja statusnih prava građana
Zakon iz područja zračnog prometa
Autor: Doc. dr. sc. Ivan MILOTIĆ
